U humanističkim znanostima jedno desetljeće samo je trenutak, a upravo je u tom trenutku višestruki, ne samo hrvatski, akademik Radoslav Katičić, lingvist svjetskoga glasa, iznjedrio ukupno pet naslova vezanih tematikom slavenskoga i hrvatskoga starovjerja. Upravo je ovih dana izašla, a jučer, 29. studenoga 2017., u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, i predstavljena posljednja, peta knjiga ciklusa “Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine”, pod sumirajućim i znakovitim naslovom “Naša stara vjera”.
Katičićeva kapitalna saga lingvističko-arheološkog pristupa slavenskim i hrvatskom starovjernom mitskom tekstu započela je “Božanskim bojem” (2008.), nastavila se sa “Zelenim lugom” (2010.) i “Gazdaricom na vratima” (2011.) stvarajući tako tada jednu temeljnu trilogiju. No, akademik Katičić iznenadio je javnost 2014. godine i četvrtom knjigom u nizu, “Vilinskim vratima”, nadopunjujući novim spoznajama već obrađeno gradivo u prethodne tri knjige, a istovremeno najavljujući i petu, posljednju knjigu koja će biti summa svega. I ta, peta knjiga, “Naša stara vjera”, u prepoznatljivom formatu i sličnom grafičkom stilu kao i njezine prethodnice, izdana je ovih dana u uhodanom izdavačkom tandemu Matice hrvatske i Ibis grafike.
Plakat za predstavljanje knjige “Naša stara vjera”
Predstavljanje knjige započelo je u 18:00 sati u Matici hrvatskoj u Zagrebu, a knjigu su predstavili redom sam autor akademik Radoslav Katičić, urednik Natko Katičić, sin akademika Katičića, izdavač Krešimir Krnic i recenzenti akademik Mislav Ježić, prof. emeritus dr. sc. Vitomir Belaj i prof. dr. sc. Stipe Botica. Na samome početku sve je pozdravio u ime Matice hrvatske njezin predsjednik akademik Stjepan Damjanović, a predstavljenjem je moderirao Damir Zorić.
Uvodni pozdrav predsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Damjanovića
Sam akademik Katičić nije fizički nazočio promociji zbog vremena i zdravstvenog oporavka, ali se, zahvaljujući modernim tehnologijama, obratio u uvodnome dijelu svima okupljenima izravno iz Beča putem Skype poziva.
Akademik Radoslav Katičić uživo se obratio prisutnima putem Skype poziva iz Beča
Akademik Katičić zaključio je da je ovom knjigom njegov veliki posao završen i da je iznimno sretan što mu je bilo dano da ga završi te da ostavlja buduća istraživanja na ovim temeljima novim generacijama znanstvenika. Prije svega, zahvalio je pokojnom dr. sc. Tomi Vinšćaku, jednom od glavnih inicijatora ove serije i uredniku prve tri knjige iz ciklusa na energiji i trudu kojom je raspirio istraživačku vatru ove teme kod akademika Katičića i vozio ga godinama različitim hrvatskim lokacijama. Također je zahvalio svome sinu Natku, uredniku ove posljednje knjige, koji je s njim protekle dvije godine zajedno pisao pomažući mu zbog bolesti, stvarajući knjigu rečenicu po rečenicu iz dana u dan, promišljajući o napisanome. Također je zahvalio i svim recenzentima, prijateljima te izdavačima, kao i svekolikoj publici. Dio atmosfere njegovog govora možete vidjeti u videu niže.
Po završetku govora akademika Katičića, publika dupkom pune dvorane Matice hrvatske odala mu je veliku počast stojećim petminutnim ovacijama i pljeskom. Za odjavu od Skype veze s akademikom, hrvatska glazbenica i etnologinja Lidija Bajuk odsvirala je i otpjevala jednu prigodnu tradicionalnu pjesmu u kojoj se može nazrijeti starovjerna tematika.
Lidija Bajuk
Potom je uslijedilo samo predstavljanje knjige “Naša stara vjera”. Prvi je govorio urednik knjige Natko Katičić, koji je prije svega ponudio svoju osobnu životnu perspektivu kao akademikova sina i koliko je akademikov rad utjecao na njegov život koji je u stvari u dijametralno suprotnim stručnim vodama te kako ih je rad na knjizi posljednje dvije godine još više zbližio.
Natko Katičić, urednik knjige
Zatim su govorili redom prof. emeritus dr. sc. Vitomir Belaj, koji je dotaknuo koliko je istraživanje teme hrvatskoga starovjerja bio zanimljiv i intenzivan put za njih obojicu, a usput je i publici na primjerima ponudio neka zanimljiva mjesta mogućih prežitaka svetoga starovjernog krajobraza u današnjoj Hrvatskoj, poput primjerice vjerovanju u Velesa kao zmaja u bunaru na zagrebačkom Markovom trgu; zatim prof. dr. sc. Stipe Botica koji je pristupio akademikovom opusu iz perspektive blaga usmene hrvatske književnosti od koje samo pet posto, prema njegovim riječima, čuva starovjerne religijske predodžbe, a koje je akademik Katičić obradio u svojim istraživanjima; te na kraju akademik Mislav Ježić koji je o Katičićevim knjigama ponudio pogled kroz usporedbu slavenskoga i hrvatskoga starovjerja i rekonstrukata koje Katičić nudi s indijskom, vedskom religijskom tradicijom.
prof. dr. sc. Stipe Botica
No, zaključak svih koji su govorili na ovom izuzetnom dvosatnom blagdanu proslave kulminacije jednog opusa, jest da ova knjiga, “Naša stara vjera” nije samo summa onoga rečenoga u prve četiri knjige. Ona prije svega s jedne strane može biti svojevrstan uvod novome čitatelju, koji treba proći prije čitanja ostalih knjiga koje ulaze u dubinske analize mitskih tekstova, a s druge strane na svojim stranicama otkriva i nova pitanja i zaključke, poput onih o žrečevima i žrtvama, svetosti kao pojmu u starovjerju i kršćanstvu i brojnih drugih, a koja tek sada nakon svih ovih desetogodišnjih istraživanja počinju biti aktualni i činiti stvarno promišljanje na rekonstruiranoj građi koja je živjela tek u svojoj stvarnoj primjeni u duhovnom životu starovjernih Hrvata i Slavena.
Ovu knjigu, uza sve ostale iz ciklusa “Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine”, svakako preporučujemo imati na kućnim policama svih onih koji žude za otkrivanjem pitanja vezanih uz sam izvor hrvatske pretkršćanske duhovnosti.
Odgovori