Duhovna dimenzija šume

Nastojat ću, dragi čitatelju, uvesti te u jedno razmišljanje o šumi kao svetom prostoru, prostoru susreta s bogovima i vlastitim bićem neraskidivo povezanim s duhovnim svijetom.                                                                                                              Autor fotografije: Lešak Piše:

Stazama slavenske mitologije I. – “Ledinska crta”

Vjetar raznosi lišće pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okrećem pedale i klizim plodnom dolinom ivanečkog kraja. Jesen je, hladnoća me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanščice, najviše planine sjeverne Hrvatske.   Piše: Lešak, HRŽ Perunica Ljudi vrijedno skupljaju plodove i pripremaju se za vladavinu zime

“I onda dođe Krijes.”

U današnje vrijeme kušnji i izazova, biti rodnovjeran kadkada je pravi pothvat. Obaveze prema društvu i neumoljiv sustav često priječe individualca od slobodnog izražavanja, a malokad daju prostora za inspiraciju.         Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica A toliko je lako prepustiti se kovitlacu informacija i radnji, ostaviti da nas raznese i razdvoji od

Sveti gnjev

Sveti gnjev koncept je koji se nalazi usađen u najdublje predjele kulturno – duhovnog života naših predaka, te je prvenstveno vidljiv u obliku božanskog boja Peruna i Velesa.           Piše: Gromoboj, HRŽ Perun Uloga ovog konflikta ima višeslojne odgovore u sebi, neke od čijih značenja još u potpunosti nismo razotrkili i

Vjerovanje u drveće u Hrvata

  Drveće od pamtivijeka zauzima ključno mjesto u naraciji većine poznatih religija. Od Mezopotamije, Indije, preko Grka, Slavena, Germana, Nordijaca i Kelta, sve do Kineza i Japanaca. U cijelom nizu indoeuropskih vjerovanja određene vrste drveća predstavljaju određene manifestacije Božanskih osobina.       Piše: Vatromira, HRŽ Perunica Kroz povijest, ljudska je vrsta često ovisila o

Mirila – staništa duša predaka velebitskih gorštaka

  “ Čovjek je smrtan a mirila su besmrtna. Mirila nisu kameni spomenici već su ona okamenjena božanstva. ” (Tomo Vinšćak, Mirila, kulturni fenomen, str.  14., 2010., Naklada 600, Ljubljana)     Piše: Sonja Miličević Vukelić, diplomirana etnologinja i profesorica povijesti   Osebujni ritualno-religijski kameni spomenici Velebitskog podneblja, nazvani u narodu mirilima, mjerilima, počivaljkama, počivalima,

Ruka vođena Bogovima

    U zimi 7520. godine, dok sva priroda miruje i sniva, očekujući nov početak, nekoliko duša to ipak ne čini. Naprotiv, one rađaju  ideju o povratku idola Peruna na najdraže nam hrvatsko tlo.   Piše: Marko Vrban Jaromir, umjetnik u drvetu   Nakon više od tisuću godina vratiti idol Peruna, vrhovnoga boga starih Slavena