Duhovna dimenzija šume
Nastojat ću, dragi čitatelju, uvesti te u jedno razmišljanje o šumi kao svetom prostoru, prostoru susreta s bogovima i vlastitim bićem neraskidivo povezanim s duhovnim svijetom. Autor fotografije: Lešak Piše:
Nastojat ću, dragi čitatelju, uvesti te u jedno razmišljanje o šumi kao svetom prostoru, prostoru susreta s bogovima i vlastitim bićem neraskidivo povezanim s duhovnim svijetom. Autor fotografije: Lešak Piše:
Vjetar raznosi lišće pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okrećem pedale i klizim plodnom dolinom ivanečkog kraja. Jesen je, hladnoća me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanščice, najviše planine sjeverne Hrvatske. Piše: Lešak, HRŽ Perunica Ljudi vrijedno skupljaju plodove i pripremaju se za vladavinu zime
U današnje vrijeme kušnji i izazova, biti rodnovjeran kadkada je pravi pothvat. Obaveze prema društvu i neumoljiv sustav često priječe individualca od slobodnog izražavanja, a malokad daju prostora za inspiraciju. Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica A toliko je lako prepustiti se kovitlacu informacija i radnji, ostaviti da nas raznese i razdvoji od
Drveće od pamtivijeka zauzima ključno mjesto u naraciji većine poznatih religija. Od Mezopotamije, Indije, preko Grka, Slavena, Germana, Nordijaca i Kelta, sve do Kineza i Japanaca. U cijelom nizu indoeuropskih vjerovanja određene vrste drveća predstavljaju određene manifestacije Božanskih osobina. Piše: Vatromira, HRŽ Perunica Kroz povijest, ljudska je vrsta često ovisila o
“ Čovjek je smrtan a mirila su besmrtna. Mirila nisu kameni spomenici već su ona okamenjena božanstva. ” (Tomo Vinšćak, Mirila, kulturni fenomen, str. 14., 2010., Naklada 600, Ljubljana) Piše: Sonja Miličević Vukelić, diplomirana etnologinja i profesorica povijesti Osebujni ritualno-religijski kameni spomenici Velebitskog podneblja, nazvani u narodu mirilima, mjerilima, počivaljkama, počivalima,
U zimi 7520. godine, dok sva priroda miruje i sniva, očekujući nov početak, nekoliko duša to ipak ne čini. Naprotiv, one rađaju ideju o povratku idola Peruna na najdraže nam hrvatsko tlo. Piše: Marko Vrban Jaromir, umjetnik u drvetu Nakon više od tisuću godina vratiti idol Peruna, vrhovnoga boga starih Slavena