Od 6. do 8. lipnja 2025. godine u Češkom narodnom domu u Zagrebu održan je festival Beskonačnost Slavena, jedinstven kulturni događaj koji odaje počast slavenskoj baštini te promiče njen kontinuitet i suvremenu dimenziju. Koncipiran je kao interdisciplinarna, interkulturalna i međunarodna platforma za glazbene i vizualne umjetnosti, edukativna predavanja i interaktivne radionice. Okuplja širok spektar publike,
“Lepa Mara rože brala Na ivanjsko navečerje Oj, lado, lado, oj, Ivo, lado! I od roža venca pljela Za Ivana svevišnjega, Koji nosi žarko sonce Žarko sonce i meseca. Z desnom rokom ognja kuri A sa levom deklu grli.” ◆ Kupala ◆ U slavenskim i mnogim drugim europskim predajama sunce u podne ovoga dana poskače
“Potucao se Jarilo po svem svijetu, polju je žito rodio, ljudima djecu plodio. A gdje pak nogom, tamo žito stogom, a kamo on gurne, tamo se klas rascvate.” ◆ “Валачывся Ярыло па усему свету, полю жыто радзив, людзям дзеци пладзив. А гдзе ж он нагою, там жито капою, а гдзе зон ни зырне, там колас
U Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 23. siječnja 2024., održana je promocija knjige Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata hrvatske etnologinje Suzane Marjanić. Ova knjiga opsežno je djelo u kojemu autorica kroz 12 poglavlja razmatra dvije mogućnosti rekonstrukcije naše stare vjere: pristup rekonstrukciji Natka Nodila, koja polazi od
Hrvatska pošta objavila je dvije poštanske marke u seriji Europa – mitovi i legende, s crtežima Peruna i Velesa. Autor je poznati hrvatski umjetnik Zdenko Bašić. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Zdenko Bašić, svestrani hrvatski multimedijski umjetnik, autor i illustrator u suradnji s Hrvatskom poštom oblikovao je dvije poštanske marke s likovima Peruna i Velesa. Bašić
Samostalna izložba Luke Tomića u zagrebačkoj Galeriji Karas spoj je stare tradicijske umjetnosti tetoviranja i žive reprezentacije kulturne baštine. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Od utorka, 12. travnja 2022. do subote 16. travnja 2022. u zagrebačkoj Galeriji Karas umjetnik i student Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku novih medija Luka Tomić održao je svoju prvu
Znanstveni skup posvećen jednome od najznačajnijih hrvatskih etnologa i indologa kraja 20. i početka 21. stoljeća održan je 1. i 2. travnja 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan je 1. i 2. travnja 2022. godine znanstveni skup u čast prof. dr. sc. Tome
Hrvatsko planinarsko društvo „Zagreb-Matica“ utemeljilo je novu planinarsku obilaznicu Sveti vrhovi hrvatskih planina. Hrvatsko planinarsko društvo „Zagreb-Matica“ utemeljilo je novu planinarsku obilaznicu Sveti vrhovi hrvatskih planina. Autor obilaznice je izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda. Ovu obilaznica od 32 hrvatska planinska vrha prati tiskana planinarska knjižica koja se može nabaviti u Hrvatskom planiraskom društvu
Mnoge od nas kopka pitanje – što kada i mi jednog dana krenemo istraživati Svemir? Piše: Jara, HRŽ Perun Odgovor na to pitanje čini se korakom bliže zahvaljujući trudu, želji i predanom radu znanstvenika, inženjera, profesora i entuzijasta koji su se priključili prvom projektu Jadranske aerosvemirske asocijacije naziva Perun I. Perun I službeni je naziv
Jedan od zanimljivijih napjeva koji se često spominje u raspravama o slavenskom i hrvatskom starovjerju i rodnovjerju je pjesma “Moj božiću Svarožiću”. Odlučili smo istražiti gdje je i kada ona zapisana i što stoji u njezinoj pozadini. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dosada postoje dva različita zapisa ove pjesme s različitim tekstovima. Prvi je onaj koji
Mlada hrvatska umjetnica, magistrica Novih medija i animiranog filma, Josipa Miličević, duži se niz godina bavi tematikom slavenske mitologije, ponajprije većih i manjih slavenskih božanstava. Ovdje predstavljamo samo dio njezina opusa.
Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Pucketanje peći nagoviještava toplinu. Miris slame ispunjava zrak. Bogata trpeza šarenih jela prostire se preda mnom. Trepetljikave sjene svijeća igraju se na zidu. Žamor razgovora, pjesme i glazbe pada u drugi plan dok promatram ozarena lica mojih ukućana. Napokon smo se okupili zbog krune svetkovina Hoda kroz godinu – Badnjak.
Tekst srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada razmatra knjigu „Udar ruskih bogova“, Vladimira Aleksejeviča Istarhova, objavljenu u Moskvi 1999. godine, koja predstavlja Istarhovljev osobni manifest, obojen ultradesničarskom ideologijom, antikršćanstvom i antijudaizmom, pri čemu se iznose ideje i stavovi koji se mogu okarakterizirati kao raspirivanje vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti. Zbog tvrdnje V. A. Istarhova da
