Promocija knjige Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata

U Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 23. siječnja 2024., održana je promocija knjige Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata hrvatske etnologinje Suzane Marjanić. Ova knjiga opsežno je djelo u kojemu autorica kroz 12 poglavlja razmatra dvije mogućnosti rekonstrukcije naše stare vjere: pristup rekonstrukciji Natka Nodila, koja polazi od Helmoldove Slavenske kronike, te pristup Vitomira Belaja i Radoslava Katičića koji u svojim recentnim rekonstrukcijama hrvatske mitologije polaze od Nestorove Kijevske kronike.

Knjigu su, uz samu autoricu, prestavili i dr. sc. Deniver Vukelić, stručni urednik za povijest (Školska knjiga), prof. dr. sc. Luka Šešo s Odsjeka za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta te prof. dr. sc. Nemanja Radulović sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Kratkom uvodnom riječju dr. sc. Jelena Ivanišević iz Instituta za etnologiju i folkloristiku pozdravila je sve prisutne i predstavila predstavljače.

Prvi predstavljač, Deniver Vukelić, najprije se osvrnuo na Nodilovu Staru vjeru te na njezin značaj u povijesnom kontekstu u kojemu je nastala i zaključuje kako ju danas možemo koristiti kao bogati priručnik, no ne i kao temelj za nastavak istraživanja na ovu temu, što i sama autorica pokazuje na više mjesta u knjizi.

Vukelić je zatim govorio o sadržaju knjige Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata“ te je ukratko opisao što se obrađuje u svakom od 12 poglavlja knjige, a o knjizi je zaključio sljedeće:

„Sumnjam da bi itko mogao napraviti jednu temeljitiju analizu Nodilova djela od onoga kako je Suzana to napravila jer je kroz 12 poglavlja vrlo koherentno, iznimno umješno, sažeto i rasčlanjeno prikazala jedan potpuno drugačiji pristup rekonstrukciji slavenske mitologije i praslavenskih starovjernih predodžbi, koju i bez obzira na mane koje su vezane uz ideološke postavke vremena u kojemu je nastala, ali i same znanstvene mogućnosti koje su Nodilu bile dostupne, ima svoje vrline koje upravo zbog obilja količine podataka i izvora kojima se danas možda više nebismo bavili može biti od koristi.“

Deniver Vukelić, Suzana Marjanić, Jelena Ivanišević i Luka Šešo (s lijeva na desno)

Sljedeći govornik, Luka Šešo, na samom se početku prisjetio kako je kao student etnologije krajem 90-ih imao priliku raditi na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje je upoznao mlade doktorante koji su se bavili istraživanjima šireg spektra etnoloških, folklorističkih i muzikoloških tema. Među njima je bila i Suzana Marjanić koja je za svoj doktorat istraživala, kako on kaže, „nešto o mitologiji“.

„Tada nisam bio svjestan da ću četvrt stoljeća kasnije promovirati njezinu knjigu koja se temelji na njezinim tadašnjim istraživanjima Stare vjere Srba i Hrvata iz pera Natka Nodila.“

Šešo je zatim pojasnio više o samom Natku Nodilu, o Staroj vjeri Srba i Hrvata, o kakvom se djelu zapravo radi, čime se bavi, o korištenim izvorima, o odabranom pristupu istraživanju i znanstvenom doprinosu obzirom na kontekst druge polovice 19. st. u kojemu je knjiga objavljena te na koji način je prihvaćena tada, ali i na recentnije stavove i kritike znanstvenika kao što su Radoslav Katičić i Vitomir Belaj. Na kraju je zaključio:

„Čitatelj može saznati mnogo o dakako cijelom nizu slavenskih božanstava, ali i o vukodlacima i vucima, krsnicima, vilama, grabancijašima, jarčevima, narodnim herojima, panju Badnjaku, suncu, mjesecu, zagrobnom životu, svetkovinama oko solsticija i ekvinocija, muškom i ženskom te nizom drugih binarnih opozicija. No osim niza zanimljivosti i detektiranja brojnih mitema koja Suzana kroz prizmu Nodilove Stare vjere znalački ogoljuje, njezina studija iznimno je koristan doprinos sintetiziranju mitologije slavenskog juga.“

Zadnji predstavljač bio je Nemanja Radulović, koji se iz Beograda javio putem video poziva. Govorio je o dominantnim smjerovima unutar znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća, najznačajnijim znanstvenicima na područjima koji su se bavili rekonstrukcijom mitologije i njihovim doprinosima, o tadašnjim metodologijama istraživanja te kako je sve to utjecalo na Natka Nodila i njegova istraživanja. Zatim se osvrnuo na kompoziciju studije i metodologiju koja je korištena u knjizi Suzane Marjanić te ju stavio u kontekst drugih recentnih istraživača koji su se bavili rekonstrukcijama mitologije.

Na samome kraju publici se obratila i sama  autorica knjige, Suzana Marjanić, koja je najprije zahvalila svima koji su pomogli u istraživanju te procesu koji je doveo do izdavanja knjige. Zatim se prisjetila svog prvog članka o Nodilu kojega je objavila još 1997. godine pod nazivom „Tragom (i razlikom) Nodilove eufemizacije (zmije i) zmaja“ u časopisu za povijest svakodnevice Otium te početka svog zanimanja za Nodila kroz stvaranje svog diplomskog rada 1992. godine koji se odnosio na roman Burleska gospodina Peruna boga groma Raska Petrovića, a kojemu je podloga bio upravo Nodilo. Autorica je na kraju predložila da se sljedeće godine napravi znanstveni skup posvećen Natku Nodilu povodom 140. obljetnice od objave prvog uvodnog teksta u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Svoj je govor završila citatom:

„Mitologija predmet je taki koji ne podnosi govora apodiktična pa ima i to što sam ja od nevolje i kao bojažljiv mitolog.“

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *