{"id":640,"date":"2016-05-15T14:50:21","date_gmt":"2016-05-15T12:50:21","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=640"},"modified":"2016-05-15T15:00:44","modified_gmt":"2016-05-15T13:00:44","slug":"maksim-suharev-tvorac-zacudne-umjetnosti-slavenskih-arhetipova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2016\/05\/15\/maksim-suharev-tvorac-zacudne-umjetnosti-slavenskih-arhetipova\/","title":{"rendered":"Maksim Suharev – tvorac za\u010dudne umjetnosti slavenskih arhetipova"},"content":{"rendered":"

\n\tOdlu\u010dili smo, osim vizualno, istra\u017eiti i kontekstualno jednog od najinspirativnijih umjetnika današnjice u rodnovjernome svijetu, Maksima Suhareva, i pogledati malo dublje što stoji iza njegove umjetnosti, odakle crpi inspiraciju i što ona ustvari prikazuje. Prošli smo brojne njegove zapise na osobnim blogovima, internetskim stranicama i društvenim mre\u017eama, kako na engleskom tako i ruskom jeziku te smo mnogo toga saznali. Danas vam donosimo dijelove njegovih razmišljanja uz prikladnu galeriju njegovih najpoznatijih radova.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tPripremio: Vlk, HR\u017d Perunica<\/strong>\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tMaksim Suharev, sibirski umjetnik \u010dije inspirativne umjetni\u010dke radove skoro svakodnevno brojne slavenske rodnovjerne zajednice vole prikazivati i dijeliti na svojim društvenim mre\u017eama i stranicama, uklju\u010divo i nas, za sebe ka\u017ee da nije rodnovjerac. Mo\u017eda da \u017eivi bli\u017ee jezgri slavenskoga društva, ali ovako \u010ditavu temu promatra ponajviše iz umjetni\u010dkog kuta.\n<\/p>\n

\n\tSuharev kombinira prikaze primitivne percepcije svijeta rekonstruirane iz brojnih svjetskih istra\u017eivanja slavenske kulture i mitologije, vjerskoga poimanja svijeta Slavena prije kristijanizacije. Tako\u0111er, njegov rad uvelike crpi vizuale narodne umjetnosti i folklora, u koji dodaje mnogo svoga posebnoga stila po kojem je postao i poznat. Radi u tehnikama slikanja, crtanja, digitalnog oblikovanja i grafi\u010dkoga stila s dodatnim digitalnim koloriranjem. Na svojim internetskim stranicama ka\u017ee da nikad ne bi mogao ovu temu raditi u \u010distom realisti\u010dkom stilu, no ne zato što nema znanja za to, ve\u0107 zato što je oduvijek mislio da u radovima koji se bave slavenskom mitologijom kroz realisti\u010dni prikaz nedostaje nu\u017enoga duha. Primjerice, ka\u017ee, mo\u017eemo u središte platna postaviti realisti\u010dnog jaha\u010da u narodnoj nošnji i nazvati tu sliku "Jari". No, kako god da nazvali sliku, ona još uvijek ne\u0107e postati bo\u017eanstvom. I dalje \u0107e biti neki bradati jaha\u010d na svome konju. No, kad promatra neke slike australskih Aborid\u017eina, sjevernoameri\u010dkih Indijanaca i Afrikanaca, koje obi\u010dno ve\u0107ina ljudi smatra nespretno primitivnima, njega upravo oduševljava i za\u010du\u0111uje koli\u010dina duha prisutna u tim radovima, smatraju\u0107i to \u010distim mitološkim energetskim tokom, srcem neke kulture. Njihova "stvarnost" za njega je stvarnija od stvarnosti fotografije. Magija onkraj objašnjivoga. Poezija umjesto znanstvene prakse i analize. Jednako tako vidi i neke stare ruske ikone, mo\u0107noga naboja koji nose, upravo suprotne modernitetu, skoro fotografske to\u010dnosti, opet odre\u0111ene njihovim stilom, zamagljuju\u0107i percepciju njihove simboli\u010dke prirode.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"00000653\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tEthnoarhaika ili Arheoumjetnost pojavila se u Sibiru krajem 20. stolje\u0107a. Ono što Suhareva \u010dudi jest shva\u0107anje da su autori odlazili u druge ekstreme, da su za osnove svoga stila umjesto realizma uzimali su špiljske crte\u017ee davnih stanovnika Sibira. Ne baš sli\u010dno onima u Altamiri, ali sli\u010dnih kontura sa\u010duvani primitivni petroglifi u stijeni. Smatra da bi to tako\u0111er bile sjajne grafike, no ne monumentalna ulja na platnu.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"\u0414\u043e\u043c\u043e\u0436\u0430\u043a\u043e\u0432\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tNije mu jasna diskrepancija onoga što piktorijali predstavljanju: zašto slikati veliku sliku u ulju na platnu, kad ono što se prikazuje mo\u017ee biti nacrtano olovkom na komadu papira, svejedno ne kompromitiraju\u0107i kvalitetu prikaza.\n<\/p>\n

\n\tNo, ono što on ne \u017eeli u svojim radovim je ono što se naziva "starom ruskom umjetnoš\u0107u", \u010ditav crkvenoslavenski \u0107irili\u0107ni stil rubne ornamentike u keltskom stilu ili sli\u010dno. Intuitivno smatra da u tome nedostaje duha jer je to ve\u0107 trag redefinirane starovjerne slavenske kulture u susretu s bizantskom i europskom kulturom. Za fantastiku, to je po njemu u redu, no on \u017eeli oti\u0107i svojim radovima dublje, u Sanjano vrijeme mitova, kad su drve\u0107a bila ogromna, a magije je bilo toliko da nije mogla samo uta\u017eiti \u017ee\u0111, ve\u0107 prštati uokolo poput vode. U djetinjstvu \u010dovje\u010danstva, ka\u017ee Suharev, duboko u vremenu. No, ono što je njemu najbitnije, da to što pokušava prikazati, i dalje bude prezicno "slavensko", a ne nešto drugo. Smatra da ostaci i pre\u017eici slavenske starovjerne umjetnosti mo\u017eda nisu dostatni za upotpunjavanje mitske slike nekome znanstveniku rekonstrukcionistu, ali da za umjetnika otvaraju vrlo zanimljive perspektive kreativnosti.\n<\/p>\n

\n\tSuharev tako\u0111er i daje kritike nekih suvremenih simbola rodnovjerne umjetnosti. Primjerice, rastu\u0107a identifikacija slavenske kulture s indijskim Vedama, izuzetno popularna krajem 20. stolje\u0107a dovela je, izme\u0111u ostaloga, do pojave pisama poput "velesovice", mješavine indijskog devanagari pisma koje se piše s horizontalnom crtom i \u0107irilice. Smatra to u potpunosti nepostoje\u0107im i \u010distom reinvencijom.\n<\/p>\n

\n\t \"2\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tJednako tako smatra da je i jedan od najpoznatijih simbola slavenskoga rodnovjerja, kolovrat, koliko god i njemu samome izgledao arhai\u010dan, jak i prikladan tradiciji, svejedno nepostoje\u0107 u povijesnom obliku, da se nije koristio i da je primjer pseudostarovjerja.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"Kolovrat\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tNajbli\u017ee kolovratu što je uspio prona\u0107i u svojim istra\u017eivanjima slavenske kulure, mitologije i povijesti je simbol rotiraju\u0107e zvijezde, ali opet nešto razli\u010dit od današnjega kolovrata.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"180612\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tObjašnjava da ovaj stil u umjetnosti nije postojao sve do 20-tih godina 20. stolje\u0107a. Umjetnik Ivan Golikov 1920. godine naslikao je minijaturu "Adam u raju" u specifi\u010dnom stilu koji \u0107e kasnije postati poznat kao Palekh. Ubrzo se formirala grupa autora koji su zadobili me\u0111unarodnu pozornost. Glavna odlika stila je postala minijaturna crna pozadina, scena osvijetljena svjetloš\u0107u \u010diji izvor ostaje skriven i nevidljiv.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"adam\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"palekh\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tNe ulaze\u0107i dalje u dublje rasprave, sam Suharev zaklju\u010duje: nije mu namjera pokušati prikazati slavensku mitoligiju kakva, prema njegovu mišljenju, jest. Upravo namjerno i suprotno, pokušava je prikazati kako bi on volio da ona izgleda. Ne \u017eeli obeshrabriti one koji u njegovim radovima na temu slavenske mitologije \u017eele vidjeti nešto stvarno. Ako se netko smatra znanstvenikom, stalno mora provjeravati strukturu istra\u017eivanoga po principima Occamove britve i opravdavati, odnosno uvijek biti spreman dobiti rezultate druga\u010dije od onoga kako je izgledalo na po\u010detku. Umjetnik pak treba \u017eudjeti stvoriti nešto svoje. To\u010dna povijesna rekonstrukcija umjetnika zna\u010di samo posti\u0107i cilj, ne i cilj sam po sebi.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tNeke od njegovih radova, ako ve\u0107 niste, mo\u017eete pogledati u donjoj galeriji.\n<\/p>\n

\n\t[nggallery id=3]\n<\/p>\n

\n\t <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odlu\u010dili smo, osim vizualno, istra\u017eiti i kontekstualno jednog od najinspirativnijih umjetnika današnjice u rodnovjernome svijetu, Maksima Suhareva, i pogledati malo dublje što stoji iza njegove umjetnosti, odakle crpi inspiraciju i što ona ustvari prikazuje. Prošli smo brojne njegove zapise na osobnim blogovima, internetskim stranicama i društvenim mre\u017eama, kako na engleskom tako i ruskom jeziku te<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":643,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-umjetnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=640"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":742,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/640\/revisions\/742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}