\n\t \n<\/p>\n
\n\t \n<\/p>\n
\n\t![\"cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image008\"](\"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image008.png\")
\n<\/p>\n
\n\t \n<\/p>\n
\n\tPiše: Vatromira, HR\u017d Perunica<\/strong>\n<\/p>\n \n\tKroz povijest, ljudska je vrsta \u010desto ovisila o drve\u0107u; od njega se izra\u0111ivalo oru\u0111e, palila se vatra koja je \u010desto ozna\u010davala razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti, ono je pru\u017ealo zaklon i stabilnost. Kroz njegovu dugotrajnost i gotovo besmrtnost prema ljudskom ograni\u010denom vijeku, gledalo se \u010desto u besmrtna lica Bogova te je odre\u0111ena vrsta drveta \u010desto bila posve\u0107ena pojedinom Bo\u017eanstvu. Koliki zna\u010daj su ljudi pridjevali drve\u0107u o\u010digledno je u raznim religijama u kojima je ono predstavljalo univerzalni kozmi\u010dki princip te se \u010desto u njemu ogledavalo porijeklo svijeta, ali i pretpostavljao izgled svemira. Naj\u010deš\u0107e je u krošnji velikog drveta smješten svijet Bogova, u njegovom korjenju svijet mrtvih, a na stabljici svijet smrtnika. Takvo, Kozmi\u010dko drvo nalazi se u samom središtu svijeta i stoga je ono axis mundi, središnji stup koji podupire svijet.\n<\/p>\n \n\tPrema Gutdeutschu (1997:33) postoje tri podru\u010dja na koje se mo\u017ee podijeliti simbolika drve\u0107a: \n\tSlaveni su kroz svoja vjerovanja spoznavali svijet oko sebe i ona su im slu\u017eila u objašnjavanju neprirodnih, nadnaravnih i njima neobjašnjivih pojava, kao i u obavljanju svakodnevnih zadataka. Osim povezivanja s Bo\u017eanstvima i mitskim bi\u0107ima, bili su vezani i izravno za \u017eiva ili ne\u017eiva bi\u0107a u prirodi te su ih nerijetko personificirali i odavali im posebnu pa\u017enju. Imali su obi\u010daj mnogim ne\u017eivim stvarima davati mo\u0107 i duh, a poseban odnos imali su s drve\u0107em za koje se smatralo da je starije i mudrije od \u010dovjeka te da se drve\u0107e treba štovati i \u010duvati, a nekih se \u010dak i bojati, a dio tih vjerovanja baštini se još i danas diljem Hrvatske u narodnim pripovijetkama, popjevkama i pri\u010dama naših starih o \u010demu piše Tomo Vinš\u0107ak u knjizi „Vjerovanja o drve\u0107u u Hrvata“.\n<\/p>\n \n\t \n<\/p>\n \n\t \n\t \n<\/p>\n \n\tBilo je uvrije\u017eeno vjerovati da se u krošnjama drve\u0107a nalazi sjedište boga Peruna, dok se u korijenju nalazi svijet mrtvih. Nav. Prema Vinš\u0107akovom istra\u017eivanju izlo\u017eenom u radu „Vjerovanje u drve\u0107e u Hrvata“ sretnim drve\u0107em u Hrvata i ve\u0107ine ostalih Slavena smatraju se: hrast, lipa, tisa, maslina, javor, cer, brijest, bor, jablan, jela, jabuka, breza, murva, drijen, ladonja, šipak, grab, omorika, jasen i bo\u017eikovina. Upravo se hrast kod ve\u0107ine indoeuropskih naroda nalazi u središtu vjerovanja. Latinski naziv za hrast je quercus<\/em> koji dolazi od indoeuropske osnove *P (h) ERK (h)o U, koja ujedno ozna\u010dava i goru ili mjesto u gori. Od osnove *P (h) ERU nastao je op\u0107eslavenski naziv za Boga Gromovnika Perunu, tj. Peruna (Vinš\u0107ak,2002:51) za kojeg su karakteristi\u010dni simboli orao, sjekira, hrast i munja te je kroz istra\u017eivanje dokazano da je upravo hrast drvo u koje najradije udara grom. Zanimljivo je da je uz hrast bilo vezano mnogo mitoloških i ritualnih predod\u017ebi (npr. ritualni krijes se radio isklju\u010divo od hrastovog drva), ali kako piše Vinš\u0107ak, hrast je imao i veliku gospodarsku ulogu, od njega su se izra\u0111ivala oru\u0111a i oru\u017eja, ali vršila se i prehrana stoke i ljudi (Vinš\u0107ak, 2002: 53). No, najva\u017enijom od svega \u010dini se \u010dinjenica da je hrast zauzimao veoma va\u017eno mjesto u vjerovanjima ljudi u Staroj Europi od Nordijaca, preko Germana, Grka i Iraca sve do Slavena.\n<\/p>\n \n\t \n\tLipa je zna\u010dajno drvo u hrvatskom folkloru koje i danas poštuju mnogi seljaci, ona je uobi\u010dajeno sa\u0111ena u centru sela i ispod nje su se odr\u017eavale seoske zabave, smatrala se iznimno ljekovitom. U hrastovoj šumi su naj\u010deš\u0107e bili hramovi posve\u0107eni Perunu, dok se u lipovoj i brezinoj šumi sakupljalo plodove za prehranu. Jabuka je mo\u0107no drvo, još i danas diljem hrvatske postoje tradicije u kojima mladi\u0107 prilikom prošnje djevojke nosi jabuku, ili mlada svom odabraniku predaje jabuku na Ivanjsku no\u0107. Prema Vinš\u0107aku sama rije\u010d jabuka poistovije\u0107uje se s prošnjom, a prosci se zovu jabu\u010dari ( Vinš\u0107ak, 2002 :85). Ona je pak i oru\u017eje kada Mara jabukama kao oru\u017ejem poga\u0111a nevjernog joj Ivu. Jabuka kod ju\u017enih Slavena uistinu ima mnoge uloge, kroz narodne pjesme uo\u010davamo da mo\u017ee biti dar, obe\u0107anje, dokaz ljubavi te se \u010desto prinosi kao vrijedna \u017ertva u obredima.\n<\/p>\n \n\tNaravno, narod u svojim predajama ne govori samo o dobrom i sretnom drve\u0107u, ve\u0107 i \u010desto upozorava na ono koje donosi nevolju. Vinš\u0107ak navodi da se nesretnim drve\u0107em smatraju: vrba, orah, jasika, topola, bazga, bagrem, glog, oleandar te jalovo zimzeleno drve\u0107e. Bazga je diljem slavenskog svijeta smatrana demonskim drvetom, vjerovalo se da se ispod nje skupljaju vile i tko god da posje\u010de bazgu nešto loše \u0107e mu se dogoditi. Orah je u slavenskoj mitologiji povezan s podzemnim svijetom i demonima, spominje ga se u kontekstu s vješticama i demonima, kod ju\u017enih Slavena je to posebno naglašeno u vjerovanju da tko pod orahom ili njegovom sjenom zaspi zdrav, probuditi \u0107e se bolestan, a ukoliko ga posadi mladi \u010dovjek, umrijeti \u0107e kada orah dosegne debljinu njegova vrata. Postoje još mnoga stabla koja nas okru\u017euju, a naši pretci su im pridavali mnoga zna\u010denja, ali iznad svega je bitno naglasiti da su ih poštivali kao starije i mudrije od sebe. Razna vjerovanja, koja su pod krš\u0107anskom ideologijom izblijedjela, u narodu postoje još i danas, kroz iznimno bogat folklor i predajnu kulturu takva vjerovanja se odr\u017eavaju na \u017eivotu, a na nama je da ih sa\u010duvamo i obnovimo.\n<\/p>\n \n\t \n<\/p>\n \n\t \n\t <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Drve\u0107e od pamtivijeka zauzima klju\u010dno mjesto u naraciji ve\u0107ine poznatih religija. Od Mezopotamije, Indije, preko Grka, Slavena, Germana, Nordijaca i Kelta, sve do Kineza i Japanaca. U cijelom nizu indoeuropskih vjerovanja odre\u0111ene vrste drve\u0107a predstavljaju odre\u0111ene manifestacije Bo\u017eanskih osobina. Piše: Vatromira, HR\u017d Perunica Kroz povijest, ljudska je vrsta \u010desto ovisila o<\/p>\n
\n\t1. KOZMOS<\/strong> – kozmi\u010dko drvo
\n\t2. BIOS<\/strong> – drvo \u017eivota
\n\t3. LOGOS<\/strong> – drvo spoznaje\n<\/p>\n![\"cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image002\"](\"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image002.png\")
\n<\/p>\n![\"cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image004\"](\"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/cl9-vjerovanje-u-drvece_clip_image004.png\")
\n<\/p>\n![\"cl9-1\"](\"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/cl9-1-1.jpg\")
\n<\/p>\n