{"id":218,"date":"2016-02-15T10:50:55","date_gmt":"2016-02-15T09:50:55","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=218"},"modified":"2016-03-05T13:55:16","modified_gmt":"2016-03-05T12:55:16","slug":"218","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2016\/02\/15\/218\/","title":{"rendered":"Prikaz nove knjige akademika Radoslava Kati\u010di\u0107a – “Vilinska vrata”"},"content":{"rendered":"

\n\tRadoslav Kati\u010di\u0107, Vilinska vrata,  I dalje  tragovima svetih pjesama naše pretkrš\u0107anske starine, Ibis grafika\/Matica hrvatska, Zagreb 2014., 227 str. (prikaz knjige izvorno objavljen u Narodna umjetnost: hrvatski \u010dasopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.52 No.2, prosinac 2015., Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku)<\/strong>\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"1\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tPiše: Deniver Vukeli\u0107, profesor povijesti i hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti<\/strong>\n<\/p>\n

\n\tNe doga\u0111a se \u010desto u tako kratkom razdoblju, što u humanisti\u010dkoj znanosti jedno desetlje\u0107e zasigurno jest, da jedan autor objavi toliko knjiga koje doprinesu \u010ditavom nizu humanisti\u010dkih znanosti, od lingvistike i etnologije pa do povijesti i arheologije, i zapale iskru za mnoge druge projekte, kulturne i edukativne, kao što su to u\u010dinile knjige akademika Radoslava Kati\u010di\u0107a objavljene u Hrvatskoj zadnjih sedam godina, od 2008. do 2014. godine. Nakon prve tri knjige kapitalne hrvatske lingivisti\u010dko-arheološke biserne niske sa zajedni\u010dkim podnaslovom "Tragovima svetih pjesama naše pretkrš\u0107anske starine": Bo\u017eanskoga boja<\/em> (2008.), Zelenoga luga<\/em> (2010.) i Gazdarice na vratima<\/em> (2011.), akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 2014. godine objavio je i \u010detvrtu u nizu pod zanimljivim naslovom Vilinska vrata<\/em> koja ima i britko parafraziran podnaslov svojih prethodnica "I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkrš\u0107anske starine". Knjiga je tako\u0111er prepoznatljiva formata i grafi\u010dkoga stila kao i ostale, izdana u uhodanom izdava\u010dkom tandemu Matice hrvatske i Ibis grafike. Kati\u010di\u0107 Vilinska vrata<\/em> i u samom uvodu knjige proglašava svojevrsnim dodatkom, appendixom <\/em>prethodnim knjigama, no ne i dovršetkom zapo\u010detoga istra\u017eivanja i putovanja u otkrivanju dosad nepoznatih po\u010detaka najstarijih hrvatskih pretkrš\u0107anskih obrednih i mitoloških tekstova kroz lingvisti\u010dku komparativnu metodu razotkrivanja zajedni\u010dkih ishodišta. Zasigurno to i nije dovršetak jer se ve\u0107 neko vrijeme mogu \u010duti vijesti da je u pripremi i peta knjiga pod radnim naslovom Naša stara vjera<\/em>.\n<\/p>\n

\n\tNo, vratimo se Vilinskim vratima<\/em>. Glavni urednik ove knjige, kao i prethodne tri, bio je etnolog Tomo Vinš\u0107ak, veliki zaljubljenik u mitsko i umješna znanstvena i koordinatorsko-organizatorska snaga koja nas je prerano napustila 2013. godine, na\u017ealost ne do\u010dekavši niti izlazak ove knjige. Vinš\u0107ak je godinama sura\u0111ivao i prijateljevao s Kati\u010di\u0107em, kao i s etnologom Vitomirom Belajem, te su mnogi  zajedni\u010dki projekti bili rezultatom njihove plodne suradnje. Jedan od njih bio je i veliki znanstveni skup "Vilinska vrata", a koji se odvio u listopadu 2012. u Lovincu i Starigradu Paklenica, u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dilišta u Zagrebu i Odjela za izobrazbu u\u010ditelja i odgojitelja Sveu\u010dilišta u Zadru, a na kojem sam i osobno imao \u010dast prisustvovati i izlagati na sli\u010dnu temu. Sam skup u ime svojih, prije spomenutih institucija organizirali su Tomo Vinš\u0107ak i Josip Zanki. Ve\u0107 se tamo moglo vidjeti i \u010duti da Kati\u010di\u0107 marljivo priprema novu knjigu, a samo ime skupa toliko mu se svidjelo da ga je iskoristio i za naslov svoje knjige koju je upravo pripremao. O tome i govori u uvodu  poglavlja koje je i dalo naslov knjizi, "Vilinska vrata" (79-98), a u kojem spominje svoj razgovor s Vinš\u0107akom kojega je pitao otkuda potje\u010de taj izraz. Vilinska vrata, naime, prema tome razgovoru a i prema Vinš\u0107akovom izlaganju na skupu, jedno su od poznatih mitskih mjesta li\u010dkoga kraja, toponim jedne specifi\u010dne lokacije na Velebitu koja se tako naziva od davnina a nalazi se na potezu od Svetoga Brda do Malog Alana (83). Taj toponim spominje i Mile Budak u svom romanu Bazalo<\/em>. Tomo Vinš\u0107ak je u svom referatu na spomenutom skupu dao prikaz o predaji o vilama s li\u010dke strane Velebita preko pri\u010da prikupljenih terenskim radom, te ustvrdio kako je Sveto Brdo na Velebitu zapravo obilje\u017eeno kao posebno sveti dio Velebita kod starih Slavena, a Vilinska vrata ozna\u010dio prolazom iz profanog u sakralno. Analizom toponima napravio je i prikaz konteksta krš\u0107anskog i pretkrš\u0107anskog svjetonazora. Kati\u010di\u0107evo poglavlje o vjerovanjima u vile u planinama u ovoj knjizi, "Vilinska vrata", nastalo je iz referata koji je akademik pro\u010ditao na skupu a potom ga i uklju\u010dio u ovu svoju novu knjigu. U referatu, pa tako i u istoimenom poglavlju, predstavio je, kroz analizu jezika i pjesama i slavensku figuru svetog pjesništva, dokaz da je o\u010duvana tradicija vjerovanja u vile tradicija s mnogo starijim izvorom unutar Perunova kulta, dakle glavnom Boginjom degradiranom u ni\u017ee natprirodno bi\u0107e, a izri\u010daje poput "vrata" i "ku\u0107a" zapravo degradiranom ostavštinom "grane" i "grada" odnosno neba.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"sur-41-radoslav-katicic-vilinska-vrata-large-large_632569\"\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tUstvari, sva su poglavlja ove knjige raznorodna, nisu uokvirena samo jednom temom, odnosno u\u017ee tematski obilje\u017eena kao što je to bio slu\u010daj u prethodnim knjigama (Bo\u017eanski boj<\/em> je istra\u017eivao rekonstrukcije mitskih pjesama o sukobu slavenskih bo\u017eanstava Peruna i Velesa, Zeleni lug<\/em> o hodu kroz godinu bo\u017eanskoga para vegetacije Jarila i Morane, a Gazdarica na vratima<\/em> o boginji Majci mokroj zemlji – Mokoši). Stoga kad pro\u010ditamo knjigu shvatimo uistinu zašto ju je Kati\u010di\u0107 nazvao appendixom<\/em> prvima trima. Zato što, kako i sam ka\u017ee (5), svako je poglavlje nastavak jedne od rekonstrukcija zapo\u010detih i objavljenih u prošlim knjigama. Stoga svako od poglavlja u ovoj knjizi mo\u017ee se shvatiti i kao novim poglavljem u jednoj od prošlih knjiga, ovisno gdje tematski pripadaju: "\u017diva predaja o Perunovom liku", "Perunovo svetište u Varešu", "Vidova gora i sveti Vid", "Veles u psalmu", "Vilinska vrata",  "Perinova ljut", "Vra\u017eje oko" i "Pogani vrh" tako bi mogli vrlo lako biti shva\u0107eni kao dodatna poglavlja Bo\u017eanskoga boja<\/em>, "Jurjevo koplje i Jurjev ma\u010d" Zelenog luga, <\/em> a "Majka milosr\u0111a izme\u0111u slavenskoga poganstva i krš\u0107anstva" i "Mokošin vrh u Me\u0111imurju i pozojeva glava uza nj" Gazdarice na vratima<\/em>. Tako\u0111er, kao što Kati\u010di\u0107 spominje u predgovoru (VII) ta su poglavlja ujedno, kao što je to bio i slu\u010daj s "Vilinskim vratima", bili i brojni radovi koji su nastajali na razli\u010ditim znanstvenim skupovima. Jedino je poglavlje "Veda Slavena kao fatamorgana" zasebne tematike, pri\u010da o \u017eivotu i djelu Stipana Verkovi\u0107a, folklorista iz 19. stolje\u0107a koji se bavio skupljanjem i istra\u017eivanjem folklorne gra\u0111e te tra\u017eio vedsku starinu u slavenskoj predaji, a u što mu nije uspjevalo uvjeriti znanstvenu javnost 19. stolje\u0107a. No, akademiku Kati\u010di\u0107u \u010dini se to uspijeva, sve je više znanstvenih i kulturno-edukativnih projekata vezanih uz istra\u017eivanje pretkrš\u0107anstva u Hrvata. No, ono što je bitno za napomenuti, a to je i ono što sam Kati\u010di\u0107 naglašava, "cjelovitost njegova izlaganja ne proizlazi iz predo\u010daba i sadr\u017eaja stare vjere, nego iz tragova usmene predaje njezina svetog pjesništva i obrednih tekstova, a da cjelovitu sliku predo\u010daba i sadr\u017eaja stare vjere tek još treba uspostaviti, suzdr\u017eano i oprezno razli\u010ditim metodama koliko je to ustvari i mogu\u0107e" (5). Kati\u010di\u0107 se svojim poredbenim metodama lingvisti\u010dke arheologije, odnosno metodama iš\u010ditavanja mitske matrice u folklornim tvorbama, ali i ne samo njima, ve\u0107 i terenskim onomasti\u010dkim i toponimskim istra\u017eivanjima, i dalje sustavno bavi rasvjetljavanjem i sa\u010dinjavanjem pre\u017eivjeloga korpusa tih tragova. U ovoj knjizi skoro je pa i više onih poglavlja koji se bave analizom imena na terenu, negoli u samim pjesmama kao što je to bilo u prošlim knjigama, a tome se zasigurno mo\u017ee zahvaliti upravo plodnoj suradnji autora s etnologom Vitomirom Belajem, arheologom Jurjem Belajem te etnologom Tomom Vinš\u0107akom. Po\u010detne Kati\u010di\u0107eve ideje i teze koje su postavile prethodno temelje, prebiru\u0107i i uspore\u0111uju\u0107i ve\u0107 prikupljenu folklornu gra\u0111u, sada su ve\u0107 dale dovoljno alata da se daljnja istra\u017eivanja i spekulacije mogu pokrenuti i u geografskom i arheološkom smislu, što bi moglo zna\u010diti da \u010ditava teorija ima dovoljno smisla da se mo\u017ee odr\u017eati i poslu\u017eiti kao temelj i budu\u0107im multidisciplinarnim istra\u017eivanjama. No tako\u0111er, smatram da \u010dim prije kako i prethodne tako i ova knjiga moraju biti prevedene barem na engleski jezik, ako ne i druge svjetske jezike. Ponajviše stoga što na\u017ealost šira svjetska etnološka, antropološka, lingvisti\u010dka i kulturnopovijesna humanisti\u010dka zajednica slabo ili skoro nikako ne \u010dita hrvatski jezik, a time i ovako zna\u010dajni napori ostaju neprimije\u0107eni, a mogli bi biti velikim poticajem za sli\u010dna istra\u017eivanja i na podru\u010djima drugih naroda i kultura. Tako\u0111er,  tako bi ovi rezultati i metode mogli biti podvrgnuti mnogo ve\u0107im interdisciplinarnim komentarima i analizama, nego što je to mogu\u0107e ako ostanu samo na hrvatskom govornom podru\u010dju.\n<\/p>\n

\n\tDok \u010ditate ovu knjigu, svakako preporu\u010dam da na stolu imate i prethodne tri i slu\u017eite se njima u isto vrijeme, otkrivaju\u0107i jednu iznimno zanimljivu pri\u010du o najstarijim slojevima duhovnosti u Hrvata i Slavena, dok s uzbu\u0111enjem iš\u010dekujete sljede\u0107u knjigu akademika Radoslava Kati\u010di\u0107a.\n<\/p>\n

\n\t                                                                                                       <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radoslav Kati\u010di\u0107, Vilinska vrata,  I dalje  tragovima svetih pjesama naše pretkrš\u0107anske starine, Ibis grafika\/Matica hrvatska, Zagreb 2014., 227 str. (prikaz knjige izvorno objavljen u Narodna umjetnost: hrvatski \u010dasopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.52 No.2, prosinac 2015., Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku)             Piše: Deniver Vukeli\u0107, profesor povijesti i hrvatskog<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":217,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prikazi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218\/revisions\/344"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}