{"id":1903,"date":"2026-03-31T20:46:48","date_gmt":"2026-03-31T18:46:48","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1903"},"modified":"2026-03-31T21:17:11","modified_gmt":"2026-03-31T19:17:11","slug":"slavenska-i-hrvatska-mitologija-vukelic-volnoslava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2026\/03\/31\/slavenska-i-hrvatska-mitologija-vukelic-volnoslava\/","title":{"rendered":"Slavenska i hrvatska mitologija nekad i danas (predavanje dr. sc. Denivera Vukeli\u0107a)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/span><\/p>\n

Od 6. do 8. lipnja 2025. godine u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu odr\u017ean je festival Beskona\u010dnost Slavena<\/strong>, jedinstven kulturni doga\u0111aj koji odaje po\u010dast slavenskoj ba\u0161tini te promi\u010de njen kontinuitet i suvremenu dimenziju.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Koncipiran je kao interdisciplinarna, interkulturalna i me\u0111unarodna platforma za glazbene i vizualne umjetnosti, edukativna predavanja i interaktivne radionice. Okuplja \u0161irok spektar publike, uklju\u010duju\u0107i profesore i znanstvenike, umjetnik<\/span><\/span>e, ljubitelje folklora i kvalitetnog kulturnog programa, ali i obitelji i radoznale entuzijaste.
\n<\/span>Cilj festival<\/span>a\u00a0o\u010duvanje je slavenske kulturne ba\u0161tine i poticanje njenog <\/span><\/span>kontinuiteta u sada\u0161njici i budu\u0107nosti. Posebnost ove manifestacije uporaba je me\u0111uslavenskog jezika kao poveznice me\u0111u sudionicima iz razli\u010ditih slavenskih zemalja. Ovom se inovacijom omogu\u0107uje dublje razumijevanje zajedni\u010dkih kulturnih korijena te poti\u010de suradnja na regionalnoj i me\u0111unarodnoj razini, kao i interkulturalni dijalog.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U sklopu bogatog programa odr\u017eana su mnoga izlaganja, a prvo je bi<\/span>lo predavanje dr. sc. Denivera Vukeli\u0107a<\/strong> koji je predstavio slavensku mitologiju i njen razvoj od srednjeg vijeka do danas.
\nOn se o<\/span>vom i veza<\/span>nim temama bavi posljednjih 15 godina, odnosno istra\u017eivanjem povijesti, mitologije, progona vje\u0161tica, starovjerja i novovjerja u poslovnom, stru\u010dnom, znanstvenom, ali i privatnom \u017eivotu.
\n<\/span><\/p>\n

U po\u010detnom <\/span>dijelu predavanja definirano je nekoliko klju\u010dnih i osnovnih pojmova, a to su kult, kultura, mit i mitologija.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Navodi kako je <\/span>kult <\/b>\u0161tovanje, i to prirodnih sila, bo\u017eanstva, osniva\u010da religije i sl., dok kulturu povezuje s aktom obra\u0111ivanja zemlje te ju uspore\u0111uje s <\/span>obra\u0111ivanjem<\/span><\/i> samih ljudskih \u017eivota i implementacijom razli\u010ditih sastavnica u njih, poput knji\u017eevnosti, umjetnosti, obi\u010daja, plesova, vjerovanja.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Kulturu <\/b>opisuje kao slo\u017eenu cjelinu institucija, vrijednosti podlo\u017enih praksi odre\u0111ene ljudske skupine koje se prenose u\u010denjem. Tako su se slavenska i hrvatska kultura prenosile stolje\u0107ima sve do danas.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mit <\/b>i <\/span>mitologiju <\/b>razlikuje od bajki. Oni su uvijek logi\u010dki strukturirane predaje, ono na \u010demu se temelje svake religijske i magijske prakse, osnovna gradivna tijela vjerovanja. Govore o djelima bogova i ljudina koje se prakti\u010dari religija pozivaju kako bi organizirali vlastit \u017eivot. Mitovi su \u010duvari sje\u0107anja te su kreirani kako bi akumulirano znanje odre\u0111ene kulture bilo preneseno na idu\u0107u generaciju.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nadalje, govori o <\/span>slavenskom <\/b>i <\/span>hrvatskom starovjerju<\/b>.
\n<\/span><\/span>Starovjerje<\/b> je termin kori\u0161ten posljednjih desetak godina, a odnosi se na slavensku vjeru i mitologiju u usporedbi s modernim rodnovjerjem. Rije\u010d je o najstarijem obliku duhovnosti u slavenskih naroda, animisti\u010dkom politeizmu i magijskoj praksi slavenskih naroda zasnovanim na kultu predaka i, pokatkad antropomorfiziranih, prirodnih sila.<\/span>\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Navedene su <\/span>religije lokalne<\/b>. Za razliku od religija objave i onih koje su posljednjih nekoliko stotina godina ra\u0161irene na golemom geografskom podru\u010dju te broje milijunske pripadnike, ove pokrivaju manje prostore (\u010desto nekoliko stotina kvadratnih kilometara) te se razlikuju od susjednih. Razlike nastaju iz jednog od \u010detiri glavna na\u010dina \u017eivota (lova\u010dko-sakuplja\u010dka dru\u0161tva, poljoprivredna, sto\u010darska, agrarna) ili mje\u0161avine njih.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Unato\u010d tomu \u0161to se u popularnoj kulturi i izvorima primjera stranice Wikipedije u sklopu slavenske mitologije spominje zbir pa i stotina slavenskih bo\u017eanskih entiteta koji naizgled \u010dine jedinstven panteon, u stvarnosti je svaki narod, pleme ili pripadnici neke od klasa (unutar klasne podjele) imao vlastito nadle\u017eno bo\u017eanstvo (npr. zaklinjanje kne\u017eeva u ugovoru izme\u0111u kijevske dr\u017eave i Bizanta <\/span>Perunom<\/span><\/i>, <\/span>bogom svojim <\/span><\/i>[ratni\u010dkim]<\/span>, i Velesom,<\/span><\/i> bogom stoke<\/span><\/i> [naroda]). Jedinstven panteon nije postojao.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ujedinjenje slavenskog panteona u starijim primjerima bio je politi\u010dke prirode, navodi dr. Vukeli\u0107, navode\u0107i primjer uspostave kijevske dr\u017eave, prilikom \u010dega kijevski knez uzima glavna bo\u017eanstva nekoliko pripadnih plemena te sastavlja nov panteon kako bi politi\u010dki objedinio dr\u017eavu. Danas se o zaklju\u010dcima glede inicijalne raznolikosti slavenskih vjerovanja koristi komparativna mitolo\u0161ka analiza i druge metode, napose zbog \u010dinjenice da su zapisi o slavenskim vjerovanjima dokumentirani posredno, te su na njih utjecaj imale i druge kulture.\u00a0<\/span><\/p>\n

Utjecaj slavenskog kulturnog elementa<\/b> (koji na podru\u010dje hrvatskog povijesnog prostora dolazi izme\u0111u 7. i 9. st.), kojim je donesen slavenski mit, religija i mitologija, trajao je oko sto do tristo godina. Me\u0111utim, bio je izrazito jak te se zadr\u017eao sve do danas u imenima mjesta, gora, planina, rijeka, i to u trenutku asimilacije naroda koji su ve\u0107 \u017eivjeli na ovim prostorima s prido\u0161lima. U obzir se mora uzeti i romanizacija (u trajanju od pet stolje\u0107a) i kristijanizacija (od 2. i 3. st.) navedenog povijesnog prostora, pogotovo kada je rije\u010d o rekonstrukcijama hrvatske mitologije.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

S druge strane, govori dr. Vukeli\u0107, bo\u017eanstva poput Svantevida dolaze iz kasnijih razdoblja srednjovjekovnih dr\u017eava koje sve do 12. st. zadr\u017eavaju starovjerne oblike koje zbog vlastite veli\u010dine patroniziraju. Na manjim prostorima poput hrvatskog povijesnog biva i manji fond manje prisutnih bo\u017eanstava za razliku od ukrajinskih, poljskih, \u010de\u0161kih i drugih isto\u010dnih i zapadnih slavenskih kultura.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Znanstveni interes za hrvatsko starovjerje<\/b> po\u010dinje u 19. st. s tendencijom romantizma i stvaranjem nacionalne ideje. Prva znanstvena istra\u017eivanja na hrvatskome prostoru provodili su Luka Ili\u0107 Oriov\u010danin, Natko Nodilo (tvorac kovanice <\/span>stara vjera<\/span><\/i>), Milan \u0160ufflay, Ivo Pilar, Franjo Ledi\u0107, Jan Piesker i drugi. Polaze od razli\u010ditih teorija te slavensku mitologiju razmatraju kroz maniheizam, dualizam ili zajedni\u010dke panteone poput gr\u010dko-rimskog, na temelju kojeg poku\u0161avaju rekonstruirati slavenski. Radovi navedenih autora i danas su popularni te se unato\u010d zastarjelosti i znanstvenom opovrgavanju nekriti\u010dki koriste.
\n<\/span><\/span>Tako je i spomenuti Natko Nodilo gradio ideju jedinstvene zajedni\u010dke ju\u017enoslavenske religije u kojoj su i elementi panslavizma i jugoslavizma te patvoreno jedinstvo kao opreka germanizaciji i hungarizaciji. Kao okvir za svoj konstrukt najvi\u0161e se koristio panteonom zapadnih balti\u010dkih i drugih slavena te dualisti\u010dkim konceptom slavenskih bo\u017eanstava iz 12. i\u00a0 13. stolje\u0107a.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Nadalje, prenosi dr. Vukeli\u0107, u posljednjih 30 godina slavensko se starovjerje prou\u010dava kroz znanstvenu interdisciplinarnost (povijest, arheologija, etnologija, antropologija, religija, komparativna mitologija itd.) te su istaknuti znanstvenici Radoslav Kati\u010di\u0107, Vitomir Belaj, Tomo Vin\u0161\u010dak, Lidija Bajuk, Suzana Marjani\u0107 i dr.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

U predavanju dr. Vukeli\u0107 detaljno opisuje <\/span>tri glavna mitska narativa slavenske mitologije <\/b>na hrvatskom povijesnom prostoru.<\/span><\/span><\/p>\n

To su <\/span>narativ o ustrojstvu svijeta<\/b>, (kozmolo\u0161ki poredak, ritam te odnos, uloga i djelovanje Peruna, Velesa i Moko\u0161i) <\/span>o godi\u0161njem ciklusu<\/b> (prirodni ciklusi i orijentacija unutar njih, akteri su bo\u017eanstva druge dekade – Jariloj i Morana) te<\/span> mitski narativ ni\u017eih bi\u0107a<\/b> (moralne i edukativne smjernice).\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obja\u0161njava i posljedice <\/span>rekristijanizacije hrvatskog povijesnog prostora<\/b> ve\u0107 u 8. i 9. stolje\u0107u te <\/span>politi\u010dki kontekst<\/b>. Posebno opisuje kr\u0161\u0107ansku interpretaciju prisutnih bo\u017eanstava te <\/span>interpretaciju <\/b>slavenske mitologije <\/span>kasnijih autora<\/b> poput Aleksandra Nikolajevi\u010da Afanasjeva, Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog i Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107.<\/span><\/span><\/p>\n

Opisuje i <\/span>dvovjerje<\/b> prisutno u ve\u0107ini srednjega vijeka te <\/span>novovjerja<\/b>, oblike duhovno-magijskih sustava koji nastaju u 20.\/21. stolje\u0107u. Ti se novi religijski sustavi ne temelje na aktivnim velikim religijama objave (kr\u0161\u0107anstvo, judaizam, islam itd.) ve\u0107 na prera\u0111enim ili prilago\u0111enim starovjerjima kao i na mje\u0161avinama razli\u010ditih religijsko-magijskih ideja (neoanimizam, neo\u0161amanizam, <\/span>wicca<\/span><\/i>, <\/span>new age<\/span><\/i>, sotonizam i dr.).<\/span><\/span><\/p>\n

U sklop neoanimizama uvr\u0161tava i <\/span>rodnovjerje<\/b>.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Rodnovjerje kao sintagma postoji od po\u010detka 20. st. u nazivu ukrajinske rodnovjerne organizacije <\/span>Rodna vjera<\/span><\/i> (osnovana 1934. g.), a kao pojam se razvija 80-ih godina 20. st. te u razli\u010ditim slavenskim jezicima zvu\u010di vrlo sli\u010dno, osim u engleskom (<\/span>ethnic religion\/native faith<\/span><\/i>).\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Rije\u010d je o suvremenom novovjernom neoanimisti\u010dkom, neopoliteisti\u010dkom, religijsko-magijskom sustavu utemeljenom na u\u017eem ili \u0161irem kulturnom podru\u010dju naroda i bliskih skupina naroda vezanih zajedni\u010dkim kulturnim i tradicijskim naslje\u0111em, uglavnom na pretkr\u0161\u0107anskim starovjernim sustavima, odnosno na rekonstrukciji i doradi njihovih pre\u017eitaka. Slavensko rodnovjerje mo\u017eemo dijeliti na hrvatsko, srpsko, slovensko, rusko, poljsko, ukrajinsko, \u010de\u0161ko, slova\u010dko, ugarsko itd.\u00a0<\/span><\/p>\n

Dr. Vukeli\u0107 navodi da niti jedno novovjerje nije nastavak starovjernog sustava, iako mnoge organizacije tvrde da jesu. S obzirom na to da ne postoje sa\u010duvani izvorni obrednici, nemogu\u0107e je raditi po izvornome. Spominje i problematiku prisutnu u odre\u0111enim novovjernim organizacijama koje u svoje pokrete uklju\u010duju nacionalizam, nacizam, antisemitizam, antikr\u0161\u0107anstvo i razne ekstremizme.<\/span><\/p>\n

Potom nabraja i opisuje mnoga rodnovjerna udru\u017eenja i organizacije iz drugih zemalja, pa i sam <\/span>Savez hrvatskih rodnovjeraca<\/b>.\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zajednica nastaje 2003. godine u okviru rodnovjerne \u017eupe Perunice koja 2012. godine postaje formalna. U sklopu Saveza djelovala je i udruga Perunova svetinjakoja se bavila raznim aktivnostima poput odr\u017eavanja predavanja, radionica, rekonstrukcije obi\u010daja i krijesova na razli\u010ditim lokacijama u Hrvatskoj. Izdan je i posebni broj lista Sveslavenskog rodnovjernog vije\u0107a <\/span>Slava <\/span><\/i>(2015.), otisnut na hrvatskome jeziku i glagolji\u010dnom pismu.\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Udruga je organizirala i niz kulturnih projekata. Sudjelovala je dijelu Mitsko-povijesne staze Trebi\u0161\u0107a-Perun<\/strong> na U\u010dki (\u010diji je kreator Du\u0161ko Petrovi\u0107 od Trebi\u0161\u0107a do <\/span>land art <\/i><\/strong>djela u tehnici suhozida<\/strong> pod nazivom \u2018\u2018Veles\u2019<\/strong>) u suradnji s Parkom prirode U\u010dka. Podizanje Velesa<\/em> predvode Tomo Vin\u0161\u0107ak i Ljubo de Karina u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu i studijem Krajobrazne arhitekture.<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kip Peruna<\/strong> podignut je na vrhu brda Perun u suradnji udruge Perunova svetinja, Parka prirode U\u010dka te Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Perunov kip od hrastovog drveta izradio je \u010dlan udruge Perunova svetinja Marko Vrban.<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zaklju\u010dno, predavanje dr. sc. Vukeli\u0107a, kao i sam festival Beskona\u010dnost Slavena jasno ukazuju na slojevitost i dinami\u010dnost slavenske kulturne i duhovne ba\u0161tine.
\nOna je \u017eiva tradicija koju je nemogu\u0107e promatrati kao stati\u010dan i jedinstven sustav.\u00a0<\/span><\/strong><\/p>\n

Upravo kroz interdisciplinarni pristup, kakav promi\u010de ovaj festival,
\n<\/span>otvara se prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje pro\u0161losti,
\nali i za odgovorno oblikovanje suvremenih identiteta utemeljenih na kulturnom naslje\u0111u.
\nNaglasak na znanstvenoj metodologiji i razlikovanju povijesnih \u010dinjenica od modernih konstrukcija
\nosobito je va\u017ean u vremenu u k<\/span>ojem su tradicija, <\/span>pa i sam mit kao njezin dio,
\n\u010desto podlo\u017eni ideolo\u0161kim aproprijacijama.<\/span><\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

U prilogu se nalazi videozapis potpunoga predavan<\/span>ja dr. sc. Denivera Vukeli\u0107a
\nodr\u017eanog u sklopu festivala Beskona\u010dnost Slavena.\u00a0<\/span><\/p>\n