{"id":1669,"date":"2024-06-20T00:22:16","date_gmt":"2024-06-19T22:22:16","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1669"},"modified":"2025-01-14T10:27:01","modified_gmt":"2025-01-14T09:27:01","slug":"kupala-volnoslava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2024\/06\/20\/kupala-volnoslava\/","title":{"rendered":"Kupala"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/span><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

\u201cLepa Mara ro\u017ee brala<\/b>
\n<\/b>Na ivanjsko nave\u010derje<\/b>
\n<\/b>Oj, lado, lado, oj, Ivo, lado!<\/b>
\n<\/b>I od ro\u017ea venca pljela<\/b>
\n<\/b>Za Ivana svevi\u0161njega,<\/b>
\n<\/b>Koji nosi \u017earko sonce<\/b>
\n<\/b>\u017darko sonce i meseca.<\/b>
\n<\/b>Z desnom rokom ognja kuri<\/b>
\n<\/b>A sa levom deklu grli.\u201d<\/b><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span>
\n\u25c6<\/span>  <\/span><\/b>Kupala <\/b><\/span>\u25c6<\/b><\/span><\/span><\/span><\/p>\n

U slavenskim i mnogim drugim europskim predajama sunce u podne ovoga dana poska\u010de tri puta. Poska\u010de i uveseljen narod jer do\u0161ao je dan bo\u017eanske svadbe. Dani su sada najdulji, a no\u0107i najkra\u0107e. Sve vrvi i sije \u017eivotom: kao da svijet vi\u0161e ne odlazi spavati, ili, \u010dini se, cijelo vrijeme dijelomice sanjari. Sanjare i bo\u017eanski mladenci, a na njih i <\/span>zeleni lug <\/span><\/i>spu\u0161ta se magi\u010dna zla\u0107ana rosa i magla.<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span>Slika 1. Prikaz svetkovine Kupale u tradicionalnome bjeloruskome vezu
\n(izvezeni su prikazi cvije\u0107a i p\u010dela kao elemenata bujaju\u0107e prirode uz \u017eenske figure i simbole zemlje)
\nIzvor: M. C. Kacar: Bjeloruski ornament <\/em>(1996.)<\/span><\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Jedan od najva\u017enijih slavenskih ljetnih blagdana, vezan za ljetni solsticij, Ivanje ili <\/span>Kupala<\/b><\/span>, <\/span>slavi se 24. lipnja<\/b>. Ivanje je u hrvatskome folkloru <\/span>najzna\u010dajnija ljetna svetkovina<\/b>, takozvani <\/span>ljetni bo\u017ei\u0107<\/span><\/i>. <\/span>
\n<\/span>Ve\u0107ina obi\u010daja <\/b>vezanih za Ivanje zapravo se nadovezuje na prethode\u0107i dan 23. lipnja, odnosno <\/span>na <\/b>Ivanjsko nave\u010derje<\/i><\/b><\/span>. Naime, u zbilji nekada\u0161njeg poimanja tijeka vremena dan je zapo\u010dinjao uve\u010der sa zalaskom sunca. Iz istog su razloga mnogi arhai\u010dni obredi (blagdani) zapo\u010dinjali ba\u0161 tada.  <\/span><\/span><\/p>\n

U starovjernom se okviru na dan Ivanja (<\/span>sv. Ivana Kupavca<\/span><\/i>) ili Kupale (u isto\u010dnoj Europi) <\/span>odvija \u010din bo\u017eanske svadbe Jarila i Mare, odnosno dan \u017eenidbe neba i zemlje.<\/b> Dolaskom kr\u0161\u0107anstva Ivanje postaje danom sv. Ivana Krstitelja, kada se obilje\u017eava njegov ro\u0111endan.<\/span>
\n<\/span>Plodnost prirode u vrijeme Kupale nalazi se na vrhuncu te je <\/span>najavljena skora\u0161nja \u017eetva<\/b>. Najdulji dani u godini, kao i zlatno klasje, zlate se doslovno i alegorijski, \u0161to se intenzivno preslikava na dominantnu atribuciju ovoga mitskog i obrednog zbivanja.<\/span><\/span><\/p>\n

Mitskim tijekom i folklornim obi\u010dajima <\/span>Kupala se nastavlja na Jarilovo. <\/b>(Jurjevo), te su u pjesmama i predaji prisutna preklapanja. <\/span>
\n<\/span>Razlika se ipak mo\u017ee ustanoviti u odre\u0111enim elementima. Primjer su nazivlja mitskog bo\u017eanskog mlado\u017eenje (on je gospodin Ivan u vrijeme Kupale, dok je na Jarilovo on stra\u0161na zvijer Jarilo), zatim Jurjeva pratnja (koja je u vrijeme Velikdana i Jurjeva sastavljena od poderanih i blatnih <\/span>Vala\u010dobnika<\/span><\/i>, a u vrijeme Ivanja oni su plemenita\u0161ki zlatni svatovi), pa i sama putanja mlado\u017eenje i pratnje (od Velikdana do Jurjeva mlado\u017eenja prevaljuje put od Velesovih do Perunovih dvora, gdje se zaustavlja, nakon \u010dega u Perunove dvore ulazi tek na Kupalu). <\/span>
\n<\/span>Tako\u0111er, u narodnoj se predaji Jurjevska tematika fokusira na njegov plodonosan hod izme\u0111u svjetova (prilikom kojeg u ljudskom svijetu za\u010dima \u017eivot u prirodi) te na njegovu mladena\u010dku, divlju snagu. Zahvaljuju\u0107i njoj pobje\u0111uje Velesa osloba\u0111aju\u0107i u podzemlju zato\u010den \u017eivotni potencijal. <\/span>Ivanjska <\/b>je <\/span>tematika <\/b>glavnim <\/span>naglaskom na obredu i bo\u017eanskog i ljudskog vjen\u010danja te kona\u010dnog i klju\u010dnog spajanja polarnih principa zahvaljuju\u0107i \u010demu \u017eivot opstaje i prosperira.<\/b><\/span><\/p>\n

\"\"Slika 2. Bjelovarske ladarice<\/em>, 1928. g. (izvor<\/a>)<\/span><\/p>\n

S obzirom na \u010dinjenicu da je<\/span> Ivanje\/Kupala<\/b> jedan od danas najve\u0107ih pu\u010dkih blagdana slavenskog kulturnog kruga, <\/span>obi\u010daja je mnogo.<\/b> Op\u0107enito se tako mogu svrstati u prakse sveprisutne na cijelom podru\u010dju slavenskog kulturnog kruga, a <\/span>sljede\u0107i su istaknute prakse na hrvatskom povijesnom prostoru:<\/b><\/span><\/p>\n