{"id":157,"date":"2015-10-31T09:45:47","date_gmt":"2015-10-31T08:45:47","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=157"},"modified":"2016-03-05T09:56:59","modified_gmt":"2016-03-05T08:56:59","slug":"157","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2015\/10\/31\/157\/","title":{"rendered":"Stazama slavenske mitologije I. – \u201cLedinska crta\u201d"},"content":{"rendered":"

\n\tVjetar raznosi liš\u0107e pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okre\u0107em pedale i klizim plodnom dolinom ivane\u010dkog kraja. Jesen je, hladno\u0107a me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanš\u010dice, najviše planine sjeverne Hrvatske.<\/strong>\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tPiše: Lešak, HR\u017d Perunica<\/strong>\n<\/p>\n

\n\tLjudi vrijedno skupljaju plodove i pripremaju se za vladavinu zime koja na sjeveru uvijek oštrija, ali i posebno \u010darobna dok stvara kristalne pejza\u017ee na smrznutim granama drve\u0107a. Boravak ovdje uvijek mi iznova do\u010darava ljepotu i okrutnost prirode te \u010dovjekovo mjesto u njoj, uravnote\u017eena zahvalnost i strahopoštovanje nasuprot romantiziranom idealiziranju ili pukoj eksploataciji radi vlastite koristi. Osim magi\u010dne ljepote prirode i mira ovaj prostor \u010duva i neke drevne tajne skrivene od ve\u0107ine njegovih današnjih stanovnika kao i putnika koji ovuda prolaze. Upravo radi toga moja je namjera zainteresiranom \u010ditatelju otkriti jednu od nijh te potaknuti na razmišljanje ili posjete znamenitostima o kojima \u0107u pisati.\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"cl18-1\"
\n<\/h5>\n
\n\t                                                                                                Slika 1. Polo\u017eaj lokaliteta u prostoru 1<\/sup>
\n<\/h5>\n

\n\t 
\n<\/h3>\n

\n\tSvete strukture u prostoru<\/strong>
\n<\/h3>\n

\n\tPoznato je kako su hrvati prije prihva\u0107anja krš\u0107anstva bili politeisti koji su imali shva\u0107anje svijeta i duhovnosti potpuno razli\u010dito od danas dominantne judeokrš\u0107anske kulture. Kod ve\u0107ine ljudi ova s ovom informacijom prestaje svako znanje ili interes povezan s tom temom, ali od nedavno – naporima stranih i doma\u0107ih znanstvenika – otvaraju nam se nove perspektive u prou\u010davanju naše stare vjere, ali i svjetonazora koji je s tim fenomenom neraskidivo povezan. Me\u0111u zna\u010dajnijim doma\u0107im autorima svakako je etnolog Vitomir Belaj koji je nakon temeljitih istra\u017eivanja u svojim znanstvenim radovima i knjigama opisao svete strukture u prostoru, strukture koje nam prenose poruku staru više od tisu\u0107lje\u0107a. Radi se o poruci koji su tamo upisali naši preci kada su doseljavaju\u0107i se na ove prostore iste posve\u0107ivali osnovnim duhovnim na\u010delima prema kojima je ure\u0111en  svijet i tako u jedan novi prostor unosili red koji su Slaveni imali u svojoj pradomovini, a taj red uspostavio je sam Stvoritelj kada je stvarao svijet.\n<\/p>\n

\n\t„Ustrojavanjem takvih struktura pretkrš\u0107anski su sve\u0107enici profani (kaoti\u010dni) prostor, njima tu\u0111, nerazumljiv, nepogodan za \u017eivot u njemu, u\u010dinili svetim, svojim, razumljivim, pogodnim za \u017eivot. Oni su, zapravo, obrednim (po)kazivanjem mita implantirali, ugradili slavensko mitsko kazivanje u prostor i time u nj ugradili njima poznata visoka slavenska bo\u017eanstva. Pritom su pazili da ta bo\u017eanstva, u kojima prepoznajemo iz pisanih izvora poznatoga gromovnika Peruna, njegova zmijolikog suparnika (javlja se i u liku vuka ili medvjeda) Velesa i Majku vla\u017enu zemlju najpoznatiju pod nadimkom Mokoš, rasporede tako da se iz njihovih suodnosa u krajoliku mo\u017ee iš\u010ditati sadr\u017eaj mitskoga kazivanje o njima.“2<\/sup>\n<\/p>\n

\n\t\"cl18-2\"
\n<\/h5>\n
\n\t                                                                 Slika 2. Shema sadr\u017eaja mita o odnosu izme\u0111u vrhovnih bogova 3<\/sup>
\n<\/h5>\n
\n
\n\t\t \n\t<\/div>\n<\/div>\n

\n\tSvete strukture slavenske mitologije uglavnom se prepoznaju u tro\u010dlanim prostornim strukturama koje se najlakše mogu predo\u010diti u obliku trokuta, a takav obrazac prepoznatljiv je od po\u010detka ovog istra\u017eivanja koje je kao posve nov pristup 1996. uveo slovenski arheolog Andrej Pleterski. Najistaknutija to\u010dka krajolika pripada Perunu:\n<\/p>\n

\n\t„Taj gromovnikov dvor na gori nije samo mitska predod\u017eba, motiv o kojem se pjevalo i pripovijedalo, nego se shva\u0107ao kao \u017eiva zbilja, prisutna u \u010dovjekovu svijetu, u neposrednom okru\u017eenju, uvijek i svagdje. Tako je Perunov nebeski dvor stajao na svakoj gori koja se do\u017eivljavala kao dominantna u okolišu zadanom svakodnevnim kretanjem. Odabirala se onda i da mu bude svetište. Morala se tek uzdizati nad vodom, kao što je voda tekla pod drvetom na kojega je suhom vrhu on sjedio u liku orla ili sokola.“4<\/sup>\n<\/p>\n

\n\tOsim kod Kati\u010di\u0107a, potvrdu o najistaknutijoj gori kao Perunovom svetištu nalazimo i kod Belaja, koji osim ovoga navodi i poziciju to\u010daka posve\u0107enih Mokoši i Velesu, Perunovom protivniku u Bo\u017eanskom boju:\n<\/p>\n

\n\t„Ugaone to\u010dke svetih trokuta bile su posve\u0107ene Perunu, Velesu i Mokoši. U pravilu ih povezuje vizualni kontakt. Jedan od kutova obvezno ima oko 23 stupnja, a dvije dulje stranice trokuta odnose se jedna prema drugoj pribli\u017eno kao 1 : √2 (= 1 : 1,41). Najdu\u017ea stranica trokuta obi\u010dno povezuje muške to\u010dke, Perunova je to\u010dka negdje na povišenom, a \u017eenska to\u010dka obi\u010dno je uz vodu. Izme\u0111u to\u010dke Perunova protivnika i ostalih to\u010daka u pravilu je voda, obi\u010dno teku\u0107a.“5<\/sup>\n<\/p>\n

\n\t 
\n<\/h3>\n

\n\tPosjet ledinskoj crti<\/strong>
\n<\/h3>\n

\n\tGotovo sve strukture \u010dine imaginarni prostorni trokut, a ona kojom sam se odlu\u010dio ponajviše baviti u ovom kratkom prikazu zauzima posebno mjesto s obzirom na to da se radi o crti, ravnoj liniji koja povezuje 3 to\u010dke po istoj logici koja je opisana u trokutima. Za mene osobno ova struktura ima još ve\u0107i zna\u010daj, naime, nalazi se u podru\u010dju koje \u010desto posje\u0107ujem i koje odiše posebnom ljepotom. Rado \u0107u svakom \u010ditatelju koji me po\u017eeli kontaktirati i osobno pokazati lokacije o kojima pišem.\n<\/p>\n

\n\tLedinska crta <\/strong>odnosom me\u0111u to\u010dkama odgovara malom seoskom trokutu6<\/sup> kod kojih su odnosi duljina 1 : 1,5. 7<\/sup>\n<\/p>\n

\n\t\"cl18-3\"
\n<\/h5>\n
\n\t                                 Slika 3. Idol Peruna koji sam slikao na lokaciji starog svetišta (idol izradio Nenad Vidovi\u0107)
\n<\/h5>\n

\n\tNajviša to\u010dka ove strukture, Perunovo svetište na gori, nalazi se kod ruševina burga Pusta Bela, na lijepo oblikovanom vrhu. Ove ruševine utvrde koja se spominje ve\u0107 polovicom 12. stolje\u0107a treba razlikovati od dvaju dvoraca podignutih u njezinu podno\u017eju, a radi se o dvorcu Bela I i Bela II. Oba dvorca datiraju iz 17. stolje\u0107a, smješteni su u ravnici te su odli\u010dno o\u010duvani. Ako se \u017eeli posjetiti lokacija Puste Bele i Perunovog svetišta potrebno je uputiti se šumskim putem preko puta ribogojilišta Belski dol (vidi sliku) te se popeti lijepom i dobro markiranom šumskom stazom. Prosje\u010dnom izletniku do lokacije potrebno je nešto više od sat vremena hoda.\n<\/p>\n

\n\t\"cl18-4\"
\n<\/h5>\n
\n\t                                                                                      Slika 4. Raphael Sanzio – Sv. Margareta
\n<\/h5>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tNakon odmora i spuštanja na asfaltiranu cestu skre\u0107e se lijevo prema selu Seljanec i kroz njega ubrzo dolazi do Marge\u010dana gdje je uz samu rijeku Bednju smještena mala i posebno lijepa \u017eupna crkva sv. Margarete. Upravo ova lokacije mjesto je posve\u0107eno Mokoši. Zanimljivo je napomenuti kako je sv. Margareta \u010desto prikazivana kao \u017eena koja na uzici vodi pripitomljena Zmaja (Veles).8<\/sup>\n<\/p>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\t\"cl18-5\"
\n<\/h5>\n
\n\tSlika 5. Pogled koji sam fotografirao s mjesta posve\u0107enog Velesu, lokalnom stanovništvu poznato kao Vra\u017eji stol\u010dek<\/em>
\n<\/h5>\n

\n\tNakon što iz Marge\u010dana nastavimo cestom prema Ivancu, ubrzo \u0107emo prije\u0107i rijeku Bednju koja odvaja \u017eensko svetište od Velesovog. Na prvom skretanju potrebno je skrenuti lijevo te nastaviti vo\u017enju. Ubrzo se dolazi do streljane i lova\u010dkog doma gdje je zgodno parkirati automobil ili u mom slu\u010daju ostaviti bicikl. Odmah iza spomenutog doma zapo\u010dinje šumska staza i uspinje se na brdo Cukovec. Nakon kratkog planinarenja pred posjetiteljem \u0107e se pojaviti misteriozna utvrda Gradiš\u0107e, velika ruševina do danas nerazjašnjene namjene. Neki istra\u017eiva\u010di tvrdi kako se radi o drevnoj templarskoj utvrdi, me\u0111utim, kada se radi o ovoj temi stavovi još uvijek nisu usuglašeni. S<\/a> lijepog zaravnjenog vrha spuštamo se na drugu stranu, prema Vra\u017ejem stol\u010deku gdje stijene tvore strukturu nalik velikoj fotelji u koju je mogu\u0107e sjesti i promatrati pitoreskne prozore u dolini rijeke Bednje i ivane\u010dkih vrhova. (slika 5.) Upravo ovo je lokacija stjenovite padine i Velesovog svetišta.\n<\/p>\n

\n\tSve tri to\u010dke mogu\u0107e je pro\u0107i u jednom danu s obzirom na malu udaljenost9 <\/sup>i odli\u010dne prilaze, ali nije loše potra\u017eiti pomo\u0107 pri pronalasku lokacija koje mogu biti zbunjuju\u0107e za nekoga tko ih prvi puta posje\u0107uje. Kako bih donekle olakšao potragu zainteresiranima ispod ovog odlomka \u0107u postaviti sliku na kojoj je se vidi po\u010detna to\u010dka uspona na Pustu Belu kod ribogojilišta Belski dol, cestovna ruta do Marge\u010dana i \u017eupne crkve, a zatim dalje put prema lova\u010dkom domu gdje zapo\u010dinje kratki uspon prema Vra\u017ejem stol\u010deku.\n<\/p>\n

\n\t\"cl18-6\"
\n<\/h5>\n
\n\tSlika 6. Cesta koja spaja pristupe trima to\u010dkama ledinske crte<\/strong>
\n<\/h5>\n

\n\t \n<\/p>\n

\n\tDuboka va\u017enost svetih struktura<\/strong>
\n<\/h3>\n

\n\tZa osobu koja u svome bi\u0107u otkriva rodnovjerne vrijednosti i duhovni put otkrivanje i posje\u0107ivanje ovih struktura veoma je zna\u010dajan poticaj za osobni razvoj s obzirom na mogu\u0107nost boljeg razumijevanja bo\u017eanskog svijeta, povezanost s prirodom i boravka u njoj te hodnje stopama predaka koji su nisu ostavili tragove u uobi\u010dajenim medijima kojima smo danas preplavljeni. Tragovi koje su ostavili mnogo su dublje skriveni i potrebno je ulo\u017eiti znatan napor kako bi ih se pro\u010ditalo, a to \u0107e izoštriti osjetila za jedan svjetonazor koji nam se nanovo otkriva i poziva nas da sagledamo svoje mjesto u kozmosu – ne kao gospodari ve\u0107 sudionici, oni koji upravo spomenute bogove i slavne pretke slave, a potomke \u010daste na na\u010din da \u0107e im ono primljeno u baštinu sa\u010duvano ostaviti u naslije\u0111e.\n<\/p>\n

\n\tSvima ostalima ovaj prikaz mo\u017ee poslu\u017eiti u svrhu boljeg razumijevanja povijesnih tokova i kulturne baštine. Tako\u0111er, kroz ure\u0111ivanje pou\u010dnih mitskih staza, mogu\u0107e je uvelike unaprijediti turisti\u010dku ponudu nekog kraja ili regije. \u017delja mi je da se znanje o svetim strukturama starih Slavena širi te se nadam kako \u0107e ovaj \u010dlanak poslu\u017eiti u tu svrhu.\n<\/p>\n

\n\t1<\/sup> Juraj i Vitomir Belaj: Mit u prostoru<\/em>, Institut za arheologiju, 2015
\n\t2<\/sup> Vitomir i Juraj Belaj: Sveti trokuti – Topografija hrvatske mitologije, <\/em>Ibis Grafika; Insitut za arheologiji; Matica hrvatska, Zagreb, 2014, str. 3.
\n\t3 <\/sup>Ibid.
\n\t4 <\/sup>Radoslav Kati\u010di\u0107: \u010ciji to dvor stoji na gori?,  FILOLOGIJA 48(2007), str. 99.
\n\t5 <\/sup>Juraj i Vitomir Belaj: Mit u prostoru, Institut za arheologiju, 2015
\n\t6<\/sup> Osim seoskih trokuta postoje i veliki trokuti (kne\u017eevski i plemenski) kod kojih je funkcija osiguravanje stabilne vlasti u plemenu, dok se kod mali trokuti ne odnose na nikakvu vlast ve\u0107 osiguravaju rodnost i plodnost maloj zajednici.
\n\t7<\/sup> Vitomir i Juraj Belaj: Sveti trokuti – Topografija hrvatske mitologije, Ibis Grafika;
\n\tInsitut za arheologiji; Matica hrvatska, Zagreb, 2014, str. 7.
\n\t8<\/sup> Usp. Juraj i Vitomir Belaj: Mit u prostoru<\/em>, Institut za arheologiju, 2015
\n\t9<\/sup> Udaljenost od Perunove to\u010dke do Mokošine iznos 2791 m, a do Velesove 4613 m\n<\/p>\n

\n\t 
\n<\/h3>\n

\n\tLiteratura:<\/strong>
\n<\/h3>\n
    \n
  1. \n\t\tJuraj i Vitomir Belaj: Mit u prostoru<\/em>, Institut za arheologiju, 2015\n\t<\/li>\n
  2. \n\t\tVitomir i Juraj Belaj: Sveti trokuti – Topografija hrvatske mitologije, <\/em>Ibis Grafika; Insitut za arheologiji; Matica hrvatska, Zagreb, 2014\n\t<\/li>\n
  3. \n\t\tRadoslav Kati\u010di\u0107: \u010ciji to dvor stoji na gori?<\/em>,  FILOLOGIJA 48(2007)\n\t<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Vjetar raznosi liš\u0107e pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okre\u0107em pedale i klizim plodnom dolinom ivane\u010dkog kraja. Jesen je, hladno\u0107a me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanš\u010dice, najviše planine sjeverne Hrvatske.   Piše: Lešak, HR\u017d Perunica Ljudi vrijedno skupljaju plodove i pripremaju se za vladavinu zime<\/p>\n

    READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":166,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":177,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157\/revisions\/177"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}