{"id":1537,"date":"2024-05-03T08:40:40","date_gmt":"2024-05-03T06:40:40","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1537"},"modified":"2025-01-14T10:31:29","modified_gmt":"2025-01-14T09:31:29","slug":"jarilovo-volnoslava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2024\/05\/03\/jarilovo-volnoslava\/","title":{"rendered":"Jarilovo"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/span>
\n<\/span><\/b><\/span><\/p>\n

“Potucao se Jarilo po svem svijetu, polju je \u017eito rodio,
\nljudima djecu plodio.
\n<\/span>A gdje pak nogom, tamo \u017eito stogom, a kamo on gurne,
\ntamo se klas rascvate.”
\n<\/b><\/span>\u25c6<\/span>
\n“\u0412\u0430\u043b\u0430\u0447\u044b\u0432\u0441\u044f \u042f\u0440\u044b\u043b\u043e \u043f\u0430 \u0443\u0441\u0435\u043c\u0443 \u0441\u0432\u0435\u0442\u0443, \u043f\u043e\u043b\u044e \u0436\u044b\u0442\u043e \u0440\u0430\u0434\u0437\u0438\u0432, \u043b\u044e\u0434\u0437\u044f\u043c \u0434\u0437\u0435\u0446\u0438 \u043f\u043b\u0430\u0434\u0437\u0438\u0432. <\/span><\/b><\/span>\u0410 \u0433\u0434\u0437\u0435 \u0436 \u043e\u043d \u043d\u0430\u0433\u043e\u044e, \u0442\u0430\u043c \u0436\u0438\u0442\u043e \u043a\u0430\u043f\u043e\u044e, \u0430 \u0433\u0434\u0437\u0435 \u0437\u043e\u043d \u043d\u0438 \u0437\u044b\u0440\u043d\u0435, \u0442\u0430\u043c \u043a\u043e\u043b\u0430\u0441 \u0437\u0430\u0446\u044c\u0432\u0438\u0446\u0435.”   (\u0418\u0432\u0430\u043d\u043e\u0432 – \u0422\u043e\u043f\u043e\u0440\u043e\u0432 1974, 181)<\/span><\/span><\/b><\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6  <\/span><\/span>Jarylo i Jarilov dan<\/span> \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Navedenim su stihovima djevojke oki\u0107ene vijencima od proljetnog cvije\u0107a zapo\u010dinjale pjesme pjevane uz vo\u0111enje kola, bilo u selu ili na zasijanoj njivi. Mitsko se doga\u0111anje o\u017eivljavalo obredom za poticanje plodnosti polja.
\n<\/span><\/span>On je zapo\u010dinjao tako \u0161to se djevojku obla\u010dilo i opremalo kao Jarila, posjedalo na bijelog konja kojega se zatim privezivalo na sto\u017eer zaboden u polje. U pratnju su tada dolazile spomenute raspjevane djevojke.
\n<\/span>Bo\u017eanski <\/span>Jarilo <\/b>u ovome je obredu zami\u0161ljen kao<\/span> sjajan mladi\u0107 u bijeloj halji \u0161to zra\u010di svje\u017einom i snagom. Ja\u0161i na bijelom konju, a na glavi mu je vijenac od poljskog cvije\u0107a. U desnoj ruci nosi ljudsku glavu, a u lijevoj ra\u017eeno klasje. <\/b>Klasje i vijenac ozna\u010davaju njegovu ulogu donositelja vegetacije. Ljudska glava pripada protivniku kojeg Jarilo obezglavljuje ma\u010dem.
\n<\/span><\/span>Rije\u010d je o bjeloruskom proljetnom obi\u010daju opisanom u prvoj polovici 19. stolje\u0107a – <\/span>proslavi Jarila 27. travnja.<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/span>Jarilo i vala\u010dobnici (ophodnici, potucala) se potucaju. Svi oni <\/span>hode<\/span><\/i>, ba\u0161 kao i Juraj\/Jarilo koji polje i \u017eito<\/span> rodi<\/span><\/i>:  <\/span><\/span><\/p>\n

 <\/span>\u201cK\u01ebda <\/span>Jur\u044cj\u044c <\/span>hodit\u044c<\/b>, t\u01ebda <\/span>pol\u2019e \u017eito<\/b> rodit\u044c<\/b>.\u201d
\n<\/span><\/span>\u25aa
\n<\/b><\/span>\u201c<\/span>\u0412\u0430\u043b\u0430\u0447\u044b\u0432\u0441\u044f<\/b> \u042f\u0440\u044b\u043b\u043e<\/span> \u043f\u0430 \u0443\u0441\u0435\u043c\u0443 \u0441\u0432\u0435\u0442\u0443,<\/span> \u043f\u043e\u043b\u044e \u0436\u044b\u0442\u043e<\/b> \u0440\u0430\u0434\u0437\u0438\u0432 <\/b>(\u043b\u044e\u0434\u0437\u044f\u043c \u0434\u0437\u0435\u0446\u0438 \u043f\u043b\u0430\u0434\u0437\u0438\u0432). \u0410 \u0433\u0434\u0437\u0435 \u0436 \u043e\u043d \u043d\u0430\u0433\u043e\u044e, \u0442\u0430\u043c \u0436\u0438\u0442\u043e \u043a\u0430\u043f\u043e\u044e, \u0430 \u0433\u0434\u0437\u0435 \u0437\u043e\u043d \u043d\u0438 \u0437\u044b\u0440\u043d\u0435, \u0442\u0430\u043c \u043a\u043e\u043b\u0430\u0441 \u0437\u0430\u0446\u044c\u0432\u0438\u0446\u0435.\u201d<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Ime <\/b><\/span>Juraj <\/span><\/i>(<\/span>Jur\u044cj\u044c<\/i><\/b><\/span>) nije praslavenskog porijekla, ve\u0107 dolazi od gr\u010dkog kr\u0161\u0107anskog sveta\u010dkog imena <\/span>Ge\u00f3rgios<\/span><\/i>, glasovno prilago\u0111enog slavenskomu tek nakon pokr\u0161tavanja. Ipak, u stru\u010dnim se radovima (npr. R. Kati\u010di\u0107a) navodi jer se glasovnim podudarnostima pona\u0161a kao da jest praslavensko. U vrijeme kada je preuzeto, praslavenski je jezik u toj mjeri bio \u017eiva jezi\u010dna zbilja. Kada Juraj u prolje\u0107e (praslav. <\/span>jar\u044c<\/span><\/i>) izlazi iz Velesova svijeta, Vireja, on postaje <\/span>jar\u044c<\/i><\/b><\/span>, <\/span><\/i>jar\u044cc\u044c <\/i><\/b><\/span>(mladi divlji stvor). <\/span>Jar\u044c<\/span><\/i> zna\u010di i \u2018gnjev\u2019, \u2018\u017eestina\u2019, \u2018mlada godina\u2019, \u2018ljeto\u2019, \u2018\u017ear\u2019. U bugarskom <\/span>\u044f\u0440\u0438\u0446\u0430 <\/span><\/i>ozna\u010dava mladu kozu koja jo\u0161 nije bila skotna. U slovenskom je <\/span>jarica <\/span><\/i>mlada koko\u0161, mlada ovca ili p\u0161enica zasijana toga prolje\u0107a.
\n<\/span><\/span>I voda se <\/span>Jari<\/span><\/i>\/<\/span>iri<\/span><\/i>, odnosno buja, kao i <\/span>jara <\/span><\/i>p\u0161enica u prolje\u0107u\/<\/span>jaru<\/span><\/i>. Voda koja <\/span>buja<\/b>, <\/span>iri<\/span><\/i> –<\/b> klju\u010da<\/i><\/b>. <\/span><\/i><\/span>Rije\u010d vir (praslav. <\/span>vyr\u044c<\/span><\/i>), kao i rije\u010di <\/span>jarenje <\/span><\/i>i <\/span>irenje<\/span><\/i>, nastaju iz iste indoeuropske osnove *<\/span>y\u016brio<\/span><\/i>: vir je mjesto gdje voda klju\u010da. Mjesto je gdje voda neiskusnog pliva\u010da povla\u010di u dubinu, Virej (praslav. <\/span>j\u044cr\u044cj\u044c <\/i><\/b>ili <\/span>vyr\u044cj\u044c<\/i><\/b>)<\/b>, svijet mrtvih.
\n<\/span><\/span>Ime <\/span>Jarylo <\/i><\/b><\/span>predstavlja oblik <\/span>od milja <\/b>sve\u010danoga praslavenskog naziva <\/span>Jarovit\u044c <\/i><\/b><\/span>(bog ratne pobjede, proljetne zeleni, rodnosti polja). <\/span><\/span><\/p>\n

\"\"
\nSlika 1. Prikaz lika Jarila u bjeloruskom tradicionalnom vezu<\/span>
\nIzvor: M. S. Kacar: Bjeloruski ornament<\/em> (1996.)<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Pojmove jurjevskih <\/b>ophodnih <\/span>pjesama povezuju <\/b>temeljni <\/span>srokovi <\/b>hoditi-ploditi <\/i><\/b>i<\/span> hoditi-roditi<\/i><\/b>.<\/span> Zaklju\u010duje se da uvodna pjesma ovoga odlomka o Jarilu spada u istu usmenu predaju kao i tekstovi o Jurjevu <\/span>trudnu <\/i><\/b>hodu<\/b> (velik i te\u017eak prevaljen put hodanjem koji donosi rodnost i plodnost).
\n<\/span><\/span>Ipak, ovoj je pjesmi specifi\u010dan nastavak koji se vi\u0161e ne pojavljuje u kasnijim pjesmama:<\/span> ljudima djecu plodio<\/i><\/b> (bjrus. <\/span>\u043b\u044e\u0434\u0437\u044f\u043c \u0434\u0437\u0435\u0446\u0438 \u043f\u043b\u0430\u0434\u0437\u0438\u0432<\/span><\/i>).
\n<\/span><\/span>To je element pretkr\u0161\u0107anske slavenske vjerske predod\u017ebe <\/span>o ljudskoj rodnosti <\/b>koja se neizostavljivo podrazumijeva! Radi se o ulomku najarhai\u010dnijih svetih pjesama o <\/span>Jarilovoj plodonosnoj mo\u0107i<\/b>.<\/span>
\n<\/b><\/span><\/p>\n

Tragovi<\/b> velike <\/span>svetkovine<\/b>, <\/span>Jarilovog<\/i><\/b> dana<\/i><\/b>, o\u010duvali su se u srednjoj i isto\u010dnoj Rusiji sve do 19. i 20. stolje\u0107a, kada je zapisan. Naziv toga obi\u010daja je<\/span> Jarilov<\/span> dan<\/span><\/b> (rus. <\/span>\u042f\u0440\u0438\u043b\u0438\u043d \u0434\u0435\u043d\u044c<\/span><\/i>) i Jarilova plje\u0161ina (rus. <\/span>\u042f\u0440\u0438\u043b\u0438\u043d\u0430 \u043f\u043b\u0435\u0448\u044c<\/span><\/i>). Izvo\u0111enje obredne \u0161etnje uz pjesmu i ples zvalo se \u201cpokapati Jarilovu plje\u0161inu\u201d (rus. <\/span>\u042f\u0440\u0438\u043b\u0438\u043d\u0443 \u043f\u043b\u0435\u0448\u044c \u043f\u043e\u0433\u0440\u0435\u0431\u0430\u0442\u044c<\/span><\/i>), prilikom \u010dega se <\/span>lutka Jarilo <\/b>(od stare tkanine, slame ili keramike) <\/span>pokapao<\/b>. <\/span>Glavno obilje\u017eje mu je vrlo izra\u017een falus <\/b>te ga je ponegdje nosio starac u dronjcima u malome lijesu, a <\/span>prate <\/b>ga <\/span>pijane <\/b>babe <\/span>uz opscene tu\u017ealjke<\/b>. <\/span><\/span><\/p>\n

Na rijeci Oki, na humku po imenu Jarilova plje\u0161ina, odr\u017eavali su se navedeni ophodi, poslije kojih su ostajali samo mladi te bi se govorilo:<\/span><\/p>\n

 <\/span>\u201cTko je bio Jarilo? On je ljubav jako odobravao.\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

U folkloru se ovaj obi\u010daj te\u0161ko razlikuje od Ivana Kupale i ivanjske svetkovine te se mogu razabrati <\/span>tragovi orgijasti\u010dkog kulta<\/b>. Razuzdane pretkr\u0161\u0107anske svetkovine zapisao je pisac \u017divota Tihona Zadonskog<\/em> (1763.) uz vijesti o postojanju Jarilova idola oko kojeg su one odr\u017eavane. U Suzdaljskom ljetopisu<\/em> spomenut je idol nazvan <\/span>Jarun <\/span><\/i>(rus. <\/span>\u042f\u0440\u0443\u043d<\/span><\/i>: \u201cuspaljena \u017eivotinja u doba parenja\u201d, \u201cuspaljen \u010dovjek\u201d). Ocrtan je isto\u010dnoslavenski kult boga Jarila, koji mlad dolazi ja\u0161u\u0107i bijelog konja u bijeloj haljini, oko njega ple\u0161u djevojke te ga na kraju pokapaju stara i plje\u0161iva uz cviljenje pijanih baba.
\n<\/span><\/span>Dolaskom kr\u0161\u0107anstva obredi poticanja plodnosti op\u0107enito se ili potiskuju ili prilago\u0111avaju novome svjetonazoru pa tako i obi\u010daji vezani za Jarilovo. Raspr\u0161ili su se na jurjevske i ivanjske obi\u010daje (Kupala) pa i \u0161ire, s vremenom poprimaju\u0107i razli\u010dite vanjske utjecaje ili mijenjaju\u0107i se unutar same zajednice.<\/span><\/p>\n

Dana\u0161nji<\/strong> primjeri <\/span>jurjevskih obi\u010daja <\/b>vrlo su raznoliki i brojni, stoga \u0107e ovdje biti navedene najistaknutije <\/span>prakse<\/b>:<\/span><\/span><\/p>\n