{"id":1445,"date":"2024-03-09T10:31:34","date_gmt":"2024-03-09T09:31:34","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1445"},"modified":"2025-01-14T10:33:06","modified_gmt":"2025-01-14T09:33:06","slug":"velikdan-volnoslava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2024\/03\/09\/velikdan-volnoslava\/","title":{"rendered":"Velikdan"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

Jarilo, mladi Bog \u0161to “hodi i plodi”,<\/i> “ra\u0111a” \u017eito te “sadi” p\u010delice, probija se kroz tminu Velesovog podzemlja. Ba\u0161 tako se kroz blatnu kalju\u017eu tek odmrznute zemlje simboli\u010dno probijaju i uskr\u0161nji ophodnici, pjesmom nam najavljuju\u0107i “pisani Prvi blagdan”, po\u010detak nove godine! <\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Zadnji su traci zime, Morane, spaljeni, utopljeni i vra\u0107eni “iza mora”, dok se priroda ponovo budi uz dolazak cvije\u0107em oki\u0107ene Mare, i Moko\u0161i, koja otkriva svoj kladenac \u017eivota klju\u010daju\u0107eg \u017eivototvornog srebra i zlata skrivenog u \u0161a\u0161u.<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Nova godina \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Nova<\/strong> godina<\/strong> na\u0161ih predaka tradicionalno je<\/strong> po\u010dinjala<\/strong> u<\/strong> o\u017eujku<\/strong>, \u010demu svjedo\u010de mnogi obi\u010daji \u0161to ih u <\/span>Hodu kroz godinu <\/span><\/i>navodi V. Belaj, primjerice u srednjoj i isto\u010dnoj Europi. Uskrs i 1. ili 25. o\u017eujka potvr\u0111eni su novogodi\u0161nji dani u srednjem vijeku u Francuskoj, Engleskoj i Njema\u010dkoj. Do 13. se stolje\u0107a u staroj Rusiji godina ra\u010dunala od 1. o\u017eujka, a u ruralnoj Bugarskoj u 20. stolje\u0107u od Jurjeva, 23. travnja. U retoromanskoj \u0160vicarskoj jo\u0161 se i u 20. stolje\u0107u 1. o\u017eujka slavio <\/span>Calenda Mars<\/span><\/i> s novogodi\u0161njim obredima poput maskiranih ophoda. U Makedoniji se 1. o\u017eujka slavi <\/span>Letnik<\/span><\/i>, dan popra\u0107en novogodi\u0161njim krijesovima i maskiranim ophodima. <\/span><\/span><\/p>\n

Ostaci drevnih starovjernih<\/strong> novogodi\u0161njih<\/strong> obreda<\/strong> u kr\u0161\u0107anskom kalendaru raspore\u0111eni su u ve\u0107em vremenskom rasponu od po\u010detka Do\u0161a\u0161\u0107a do vremena nakon Uskrsa.<\/strong> Izvori su pokladne i ophodne pjesme te rekonstrukcija obrednih tekstova praslavenskih i balti\u010dkih obreda vezanih za dolazak vegetacijskog bo\u017eanstva jo\u0161 praindoeuropskih korijena.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Velikdan – Prvi dan \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

\u0412\u0435\u043b\u0438\u043a \u0434\u0435\u043d\u044c<\/i><\/strong> (hrv. <\/span>Veliki dan<\/span><\/i>) zajedni\u010dki je naziv svih isto\u010dnih Slavena za Uskrs, a Velikim<\/strong> danom<\/strong> ga nazivaju i Bugari, Makedonci i isto\u010dni (staro\u0161tokavski) dio Srba (<\/span>Velig-dan<\/i><\/strong>). No, svi ga katoli\u010dki Slaveni (izuzev Hrvata i malog dijela Slovenaca) zovu i <\/span>Velikom no\u0107i<\/i><\/strong>.<\/strong> U nekim je podru\u010djima Velika ili <\/span>Velja no\u0107<\/i><\/strong> prenesena na Bijelu nedjelju (prvu nakon Uskrsa), na koju se, npr. “pi\u0161u pisanice”, kada se njima djevojke <\/span>sestre <\/span><\/i>ili <\/span>matkaju<\/span><\/i> (taj se dan u Podravini zato zove <\/span>matkina nedelja<\/i><\/strong>). U kr\u0161\u0107anstvu Velikdan postaje Uskrs<\/strong>, \u010diji se datum ra\u010duna druk\u010dije. <\/span><\/span><\/p>\n

\u201cNa Wielik dzien, d a n\u00e0 pi\u00e8rszy dzien, Da win\u00f2z, win\u00f2 zielen\u00f2.
\n<\/span>\u00fdsi\u00e8 swiat yje poybieralisie,
\n<\/span>Adzin Jurji ne ubiraysie,
\n<\/span>Ja p\u00e0 polu chadziy, Eyta radzi\u00fd\u2026\u201d
\n<\/span><\/span>\u25aa<\/span>
\n<\/b>“Na Veliki dan (Uskrs), na prvi dan,
\n<\/span>Vino, vino zeleno.
\n<\/span>Svi su se sveci okupili,
\n<\/span>Jedino Juraj se nije okupio,
\n<\/span>Po polju je hodao, \u017eito rodio …”<\/span><\/span><\/p>\n

U navedenoj bjeloruskoj pjesmi Velikdan<\/strong> odre\u0111en je kao prvi dan u nizu blagdana<\/strong>, odnosno kao prvi u nizu kojim po\u010dinje tijek vremena kroz godinu<\/strong>. Pojmovi <\/span>godina, prolje\u0107e <\/i><\/strong>i tekstovi vezani uz <\/span>Veliki dan<\/span><\/i> usko su povezani s hodanjem<\/strong>. Kati\u010di\u0107 rekonstrukciju mitskog kazivanja o Jarilu, bogu koji hoda i plodi<\/strong>, zapo\u010dinje na jurjevskim ophodnim pjesmama. <\/span><\/span><\/p>\n

Sljede\u0107a sveta rima <\/span>hoditi-roditi<\/i> opisuje taj hod, ali i karakter blagdana Uskrsa i Jurjeva kao tranzitnog razdoblja prirode, bogova i godine:<\/strong><\/span><\/p>\n

\u201cPro\u0161al je, pro\u0161al, pisani Vazam,
\n<\/span>Do\u0161al je, do\u0161al, zeleni Juraj.\u201d <\/span><\/span><\/p>\n

Temeljni srok <\/span>hodil\u044c\u2013rodil\u044c<\/strong> <\/span><\/i>oboga\u0107en je s <\/span>rosil\u044c, odnosno<\/strong><\/span><\/i> hodil\u044c\u2013rosil\u044c<\/i><\/strong>.<\/strong> <\/span><\/span>Sv. Jurja ponekad zamjenjuje sv. Ilija, a u sljede\u0107oj pjesmi Ilija, Jegorije, i <\/span>hodi <\/span><\/i>i <\/span>rodi <\/span><\/i>i <\/span>rosi<\/span><\/i>:<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u201c\u0421\u0432\u044f\u0442\u043e\u044f \u042f\u0433\u043e\u0440\u044c\u044f – \u0411\u043e\u0437\u043a\u0438\u0439 \u043a\u043b\u044e\u0447\u043d\u0438\u043a,
\n<\/span>\u0443\u0437\u044f\u0439 \u043a\u043b\u044e\u0447\u0438, \u0430\u0442\u0430\u043c\u043a\u043d\u0443\u0439 \u0437\u044f\u043c\u043b\u044e,
\n<\/span>\u0430\u0442\u0430\u043c\u043a\u043d\u0443\u0457 \u0437\u044f\u043c\u043b\u044e, \u043f\u0443\u0441\u044c\u0446\u0438\u0439 \u0440\u0430\u0441\u0443.
\n<\/span>\u0421\u0432\u044f\u0442\u044d\u0439 \u0418\u043b\u044c\u044f, \u0430\u0442\u043a\u0443\u043b\u044c \u0438\u0434\u0435\u0448?
\n<\/span>\u041f\u0430 \u043b\u0443\u0433\u0430\u043c \u0445\u0430\u0434\u0438\u0443, \u0442\u0440\u0430\u0443 \u0440\u0430\u0441\u044c\u0441\u0438\u0443,
\n<\/span>\u043f\u0430 \u043f\u0430\u043b\u044f\u043c \u0445\u0430\u0434\u0438\u0443 – \u0436\u044b\u0442\u0430 \u0440\u0430\u0434\u0438\u0443.\u201d
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>\u201cSveti Jegorije, Bo\u017eji klju\u010dar,
\n<\/span>uzeo je klju\u010d, otvorio je zemlju,
\n<\/span>otvorio je zemlju, pustio rosu.
\n<\/span>Sveti Ilija, otkuda ide\u0161?
\n<\/span>Po livadama sam hodio, travu rosio,
\n<\/span>po poljima hodio – \u017eito rodio.\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

Vala\u010dobnici<\/i><\/strong> (rus. <\/span>\u0412\u043e\u043b\u043e\u0447\u043e\u0431\u043d\u0438\u043a\u0438<\/span><\/i>) su ophodnici uskr\u0161njih isto\u010dnoslavenskih no\u0107i \u0161to se uz pjesmu probijaju kroz proljetnu blatnu kalju\u017eu jo\u0161 ju\u010der zale\u0111ene zemlje. Vala\u010dobni\u010dke ophodne pjesme karakteriziraju tri blagdana u slijedu \u2013 Uskrs, Jurjevo i svibanjski dan sv. Nikole, te svaki nosi vlastiti atribut: Uskrs crveno jaje, Jurjevo svilenu travu te uznapredovali usjev dan sv. Nikole. <\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

\u201c- \u0421\u043b\u0430\u0432\u0430 \u0411\u043e\u0433\u0443, \u043f\u0430\u043d\u0435 \u0445\u043e\u0437\u044f\u0438\u043d,
\n<\/span>\u0421\u043b\u0430\u0432\u0430 \u0411\u043e\u0433\u0443, \u0434\u043e\u0431\u0440\u0430 \u043c\u043d\u043e\u0433\u043e!
\n<\/span>\u0410 \u0447\u0442\u043e \u0431\u0443\u0434\u0435\u043c \u0441 \u0434\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0447\u0438\u043d\u0438\u0442\u044c?
\n<\/span>– \u0417\u0430\u043a\u0443\u043f\u0438\u043c \u043c\u044b \u0442\u0440\u0438 \u043f\u0440\u0430\u0437\u0434\u043d\u0438\u0447\u043a\u0430,
\n<\/span>\u0412\u0435\u0441\u0435\u043b\u0438\u0435, \u0431\u043e\u0433\u043e\u043c\u043e\u043b\u044c\u043d\u044b\u0435:
\n<\/span>\u041f\u0435\u0440\u0432\u044b\u0439 \u043f\u0440\u0430\u0437\u0434\u043d\u0438\u043a \u2013 \u0441\u0432\u044f\u0442\u043e\u0439 \u0412\u0435\u043b\u0438\u043a-\u0434\u0435\u043d\u044c,
\n<\/span>\u0414\u0440\u0443\u0433\u043e\u0439 \u043f\u0440\u0430\u0437\u0434\u043d\u0438\u043a \u2013 \u042e\u0440\u0438\u0439-\u0415\u0433\u043e\u0440\u044c\u044f, \u0422\u0440\u0435\u0442\u0438\u0439 \u043f\u0440\u0430\u0437\u0434\u043d\u0438\u043a \u2013 \u0441\u0432\u044f\u0442\u043e\u0439 \u041d\u0438\u043a\u043e\u043b\u0430:
\n<\/span>\u0421\u0432\u044f\u0442\u043e\u0439 \u0412\u0435\u043b\u0438\u043a \u0434\u0435\u043d\u044c \u0441 \u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u0438\u043c \u044f\u0439\u0446\u043e\u043c,
\n<\/span>\u042e\u0440\u0438\u0439-\u0415\u0433\u043e\u0440\u044f \u0441 \u0448\u0435\u043b\u043a\u043e\u0432\u043e\u0439 \u0442\u0440\u0430\u0432\u043e\u0439,
\n<\/span>\u0421\u0432\u044f\u0442\u043e\u0439 \u041d\u0438\u043a\u043e\u043b\u0430 \u0441 \u0437\u0430\u0441\u0435\u0432\u043e\u0447\u043a\u043e\u043c.\u201d
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>“- Slava Bogu, gospodine doma\u0107ine, Slava Bogu, mnogo dobra!
\n<\/span>A \u0161to \u0107emo s dobrom \u010diniti?
\n<\/span>– Zakupit \u0107emo tri blagdana, Vesela, bogomoljna:
\n<\/span>Prvi blagdan \u2013 sveti Velik-dan (Uskrs),
\n<\/span>Drugi blagdan \u2013 Juraj-Jegorij,
\n<\/span>Tre\u0107i blagdan \u2013 sveti Nikola:
\n<\/span>Sveti Velik dan s crvenim jajem,
\n<\/span>Juraj-Jegorij sa svilenom travom,
\n<\/span>Sveti Nikola s usjevom.”<\/span><\/span><\/p>\n

U bjeloruskoj pjesmi pak saznajemo \u0161to na Velikdan Jarilo<\/strong> radi. On zapravo kre\u0107e u oplo\u0111ivanje prirode<\/strong>, no jo\u0161 uvijek se ne \u201csastaje\u201d s nama jer sadi njive, \u017eito i p\u010dele<\/strong> te se, kao \u0161to to govori jedna hrvatska jurjevska pjesma, \u201cvalja, da dobije jaja\u201d<\/span>:<\/span><\/p>\n

\u201cNa Wielik dzien, da n\u00e0 pi\u00e8rszy dzien, Da win\u00f2z, win\u00f2 zielen\u00f2.
\n<\/span>\u00fdsi\u00e8 swiat yje poybieralisie,
\n<\/span>Adzin Jurji ne ubiraysie,
\n<\/span>Ja p\u00e0 polu chadziy, Eyta radzi\u00fd \u2026\u201d
\n<\/span>(Federowski 1958:678)<\/span>
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>“Na Veliki dan (Uskrs), na prvi dan,
\n<\/span>Vino, vino zeleno.
\n<\/span>Svi su se sveci okupili,
\n<\/span>Jedino Juraj se nije okupio, Po polju je hodao, \u017eito rodio …”<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Smrt zime i po\u010detak prolje\u0107a \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Dio zapadnih i isto\u010dnih Slavena o\u010duvao je proljetne ophode mlade\u017ei \u0161to iznosi slamnatu lutku<\/strong> (Smrt, Smrtolka, Smrtholka, Smrtka, ali i Marena, Maroska, Marena \u010caramura, Marena kr\u00e1sn\u00e1, Nevesta, Morena, Marmuriena, Murienda, Mamurienda, Najmariena, Marzana), simbol stare zime, te ju pale, pokapaju ili bacaju u vodu. <\/strong> Ovakvi se ophodi odvijaju u korizmeno vrijeme (na na\u0161im prostorima to je Fa\u0161nik, Poklad, Krnjo i sl.). Prilikom povratka u selo vra\u0107aju se s oki\u0107enim bo\u017ei\u0107nim drvcem<\/strong>, simbolom probu\u0111enih sila prirode. Sli\u010dan obred doga\u0111a se i za vrijeme Gromnice u bjeloruskom Polesju: ritualno vo\u017eenje mlade djevojke\/djevoj\u010dice u kolima \u0161to vuku mladi\u0107i, a ponekad ju nose. Djevojci se uru\u010duje sveti Bo\u017ei\u0107ni bor oki\u0107en raznobojnim \u201ccvije\u0107em\u201d od papira i dostupnih \u0161arenih materijala uz pjevanje ritualne pjesme i no\u0161enje ikone Djevice Marije. <\/span><\/p>\n

Mnoge pjesme govore o ovome obredu, primjerice pjesma iz Poljske: <\/span><\/p>\n

\u201cWynioslysmy Marzaneczke ze wsi,
\n<\/span>Przynioslysmy zielony gaj do wsi.\u201d
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>“Iznijeli smo Marzanu iz sela,
\n<\/span>Donijeli zeleni gaj [granu] u selo.”<\/span><\/span><\/p>\n

Sli\u010dna se pjesma pjevala u Poljskoj \u0160leskoj nakon odno\u0161enja <\/span>Marzaneczke<\/span><\/i> iz sela:<\/span><\/span><\/p>\n

\u201cWynieslismy m\u00f3r ze wsi,
\n<\/span>Latorosl niesim do wsi.\u201d
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>“Iznijeli smo kugu iz sela,
\n<\/span>Ljetorast [mladicu] nosimo selu.”<\/span><\/span><\/p>\n

Sljede\u0107a je pjesma zapisana u \u010ceskoj 1616. godine:<\/span><\/p>\n

\u201cJiz nesem smrt’ ze vsi
\n<\/span>Nov\u00e9 l\u00e9to do vsi.\u201d
\n\u25aa<\/span><\/b>
\n<\/span><\/span>“Sada nosimo smrt iz sela,
\n<\/span>Novu godinu u selo.”<\/span><\/span><\/p>\n

Navedenim se ritualima ispra\u0107uje i pokapa stara zima i pro\u0161la godina, a <\/strong><\/span>unosi <\/i><\/strong>nova, mlada, prosperitetna i plodonosna godina i priroda. <\/strong>Obi\u010daji \u0161to se podudaraju s ki\u0107enjem bo\u017ei\u0107nog drvca cvije\u0107em jesu oni Hrvata Srednje Bosne. Naime, katoli\u010dko stanovni\u0161tvo navedenih krajeva na Cvjetnicu blagoslivlja grane jele ili drugog crnogori\u010dnog drva u duljini od jednog metra, oki\u0107ene \u0161arenim trakama (ba\u0161 kao u Polesju) – ovr\u0161ice<\/em><\/strong>. U Travniku i La\u0161vanskoj dolini se ovr\u0161ice nose na grobove predaka. Blagoslovljene jelice<\/em><\/strong>, grane crnogorice, ina\u010de bi se zaticale za stropnu gredu, raspelo ili sliku sveca, kako bi doma\u0107instvo \u0161titile od groma ili uroka, te bi se nosile na njive i u vo\u0107njake za poticanje plodnosti. Jeli\u0107i <\/em><\/strong>oki\u0107eni rupcima, kola\u010dima, \u0161e\u0107erom i svetim sli\u010dicama nosili su se u crkvu na blagoslov u okolici Biha\u0107a. \u010cetvrti u naselju natjecale su se njihovom rasko\u0161no\u0161\u0107u, a nosio ih je i predstavljao najsna\u017eniji mladi\u0107 sela. <\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Gazdarica, gospody\u0144i \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

U jednome pramenu slavenske usmene predaje, me\u0111u pjesmama uskr\u0161njih ophoda (zapadne Rusije i Bjelorusije) te latvijskih \u017eenskih pjesama, nalazi se motiv <\/strong><\/span>gazdarice <\/i>(praslav. gospody\u01f9i<\/i><\/strong>), na kladencu iz kojeg crpi zlato i srebro.<\/strong> Rije\u010d je o bo\u017eici Moko\u0161<\/strong>. Ona otvara i zatvara vrata nebeskog dvora iz kojeg put vodi u vlagu i vodu te vrela skrivena u \u0161a\u0161u. Sveta vrela ili kladenci nalaze se u dvoru i iza vrata (gornjih, nebeskih ili donjih, onih podzemlja), a ispunjena su zlatom ili srebrom, odnosno izvor su obilja i bogatstva za nadolaze\u0107u godinu, kao i bo\u017eansku svadbu Jurja i Mare. Motiv vrela klju\u010daju\u0107eg zlata ili srebra povezan je sa zlatnim klju\u010dem kojim su u kona\u010dnici otvorena vrata prolje\u0107a, tople rose, rodnosti i plodnosti<\/strong>, za \u0161to, prema R. Kati\u010di\u0107u, potvrda stoji u baltoslavenskoj i slavenskoj predaji, zajedno sa podudarnostima u germanskoj. Ra\u0161irenost ovoga motiva upu\u0107uje na potencijalan indoeuropski mitski sklop.<\/span><\/span><\/p>\n

O \u010dasnoj \u017eeni \u0161to crpi zlato i srebro, umjesto vode, na dvoru sjajnog gospodina \u010dasnoga mu\u017ea, govori sljede\u0107a ophodni\u010dka bjeloruska pjesma<\/span>:<\/span><\/p>\n

\u201c\u0423 \u043d\u0430\u0434\u0435\u043b\u044c\u043a\u0443 \u043f\u0430\u0440\u0430\u043d\u043d\u044c\u043a\u0443,
\n<\/span>\u0425\u0440\u044b\u0441\u0442\u043e\u0441 \u0432\u0430\u0441\u043a\u0440\u0441, \u0421\u044b\u043d \u0411\u043e\u0436\u044b\u0439!
\n<\/span>\u0441\u0430\u0431\u0438\u0440\u0430\u043b\u0438\u0441\u044f \u0434\u043e\u0431\u0440\u044b \u043c\u0430\u043b\u0439\u0446\u044b,
\n<\/span>\u0434\u043e\u0431\u0440\u044b \u043c\u0430\u043b\u043e\u0439\u0446\u044b, \u0432\u0430\u043b\u0430\u0447\u043e\u0431\u043d\u0438\u0438, \u043b\u044e\u0434\u0438 \u0447\u044d\u0441\u043d\u044b\u044f, \u0441\u044b\u043d\u044b \u0430\u0442\u0435\u0446\u043a\u0438\u044f.
\n<\/span>\u0418\u0448\u043b\u0438 \u0436 \u044f\u043d\u044b \u043f\u0430 \u0432\u0443\u043b\u0438\u0446\u044b \u043f\u0430 \u0448\u044b\u0440\u043a\u0430\u0439,
\n<\/span>\u043f\u0430 \u043c\u0443\u0440\u0432\u0446\u044b \u043f\u0430 \u0437\u044f\u043b\u0451\u043d\u0430\u0439,
\n<\/span>\u043f\u0430\u0442\u0430\u043b\u0438\u0441\u044f \u0442\u0430\u0433\u0430 \u0441\u044f\u043b\u0430,
\n<\/span>\u0434\u0430 \u0442\u0430\u0433 \u0434\u0432\u0430\u0440\u0430 \u0418\u0441\u043a\u0430\u0432\u0430\u0433\u0430,
\n<\/span>\u043c\u0443\u0436\u0430 \u0447\u044d\u0441\u043d\u0430\u0433\u0430, \u0441\u044b\u043d\u0430 \u0430\u0442\u0435\u0446\u043a\u0430\u0433\u0430,
\n<\/span>\u0441\u044b\u043d\u0430 \u0430\u0442\u0435\u0446\u043a\u0430\u0433\u0430, \u0441\u043b\u044b\u0448\u043d\u0430\u0433\u0430 \u043f\u0430\u043d\u0430.
\n<\/span>\u0428\u0442\u043e \u043d\u0430 \u0442\u0430\u043c \u0434\u0432\u0430\u0440\u044d \u0441\u0451 \u043a\u0430\u043b\u0434\u044f\u0436\u044b,
\n<\/span>\u043a\u0430\u043b\u0434\u044f\u0436\u044b \u0441\u0451 \u043d\u0430\u043a\u0438\u043f\u0438\u0441\u0442\u044b,
\n<\/span>\u043d\u0430\u043a\u0438\u043f\u0438\u0441\u0442\u044b – \u043f\u0430\u043d\u0430\u043a\u0438\u043f\u0430\u0432\u0430\u043b\u0438
\n<\/span>\u0440\u044b\u0436\u0430 \u0437\u043b\u0430\u0442\u0430\u043c, \u0447\u044b\u0441\u0442\u0430 \u0441\u044d\u0440\u0430\u0431\u0440\u0430\u043c.
\n<\/span>\u0427\u044d\u0441\u043d\u0430\u044f \u0436\u0430\u043d\u0430 \u043f\u0430 \u0432\u0430\u0434\u0443 \u043f\u0430\u0448\u043b\u0430,
\n<\/span>\u0432\u044f\u0434\u0451\u0440\u0443\u0448\u043a\u0438 \u043c\u0430\u043b\u044f\u0432\u043d\u044b\u044f.
\n<\/span>\u041d\u044f \u0437\u0430\u0447\u044d\u0440\u043f\u0430\u043b\u0430 \u0441\u044c\u044e\u0434\u0451\u043d\u044b\u044f \u0432\u0430\u0434\u044b,
\n<\/span>\u043f\u0430\u0447\u0430\u0440\u043f\u043b\u0430 \u0440\u044b\u0436\u0430 \u0437\u043b\u0430\u0442\u0430,
\n<\/span>\u0440\u044b\u0436\u0430 \u0437\u043b\u0430\u0442\u0430, \u0447\u044b\u0441\u0442\u0430 \u0441\u044d\u0440\u0430\u0431\u0440\u0430,
\n<\/span>\u043f\u0430\u043d\u044f\u0441\u043b\u0430 \u044f\u043d\u0430 \u0434\u0430 \u0441\u0432\u044f\u0442\u043b\u0438\u0446\u044b, \u043f\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u043b\u0430 \u043d\u0430 \u0441\u043a\u0430\u043c\u043d\u0438\u0446\u044b, \u0441\u0430\u043c \u043f\u0430\u0448\u043b\u0430 \u043c\u0438\u043b\u0430\u0433\u0430 \u0431\u0443\u0434\u0438\u0442\u0438:
\n<\/span>\u00bb\u0423\u0441\u0442\u0430\u043d\u044c, \u0430\u0448\u043d\u0438\u0441\u044c, \u043c\u043e\u0439 \u043c\u0438\u043b\u044f\u043d\u044c\u043a\u0438\u0439:
\n<\/span>\u0421\u0430\u0437\u0434\u0430\u0439 \u043d\u0430\u043c \u0411\u043e\u0433 \u0434\u0430 \u0434\u0430\u0431\u0440 \u043c\u043d\u0433\u0430!\u00ab
\n<\/span>\u00bb\u0421\u0442\u043e\u0439, \u0441\u0430\u0436\u0434\u0436\u044b, \u0436\u0430\u043d\u0430 \u043c\u0438\u043b\u0430\u044f:
\n<\/span>\u0428\u0442\u043e \u0436 \u043c\u044b \u044f\u043c \u0434\u0430 \u0440\u0430\u0431\u0438\u0442\u044c \u0431\u0434\u044f\u043c?
\n<\/span>\u041f\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u043c \u043c\u044b \u0441\u0443\u0431\u0440 \u0446\u044d\u0440\u043a\u0432\u0443!
\n<\/span>\u0422\u0443\u0434\u044b \u0431\u0443\u0434\u0443\u0442\u044c \u043b\u044e\u0434\u0438 \u0445\u0430\u0434\u0438\u0442\u0438, \u043b\u044e\u0434\u0438 \u0445\u0430\u0434\u0438\u0442\u0438, \u0411\u043e\u0433\u0443 \u043c\u0430\u043b\u0438\u0442\u0446\u0430, \u0437\u0430 \u043d\u0430\u0441 \u0441 \u0442\u0430\u0431\u043e\u0439 \u0411\u043e\u0433\u0430 \u043f\u0440\u0430\u0441\u0438\u0442\u0438.\u00ab
\n<\/span>-\u0425\u0440\u044b\u0441\u0442\u043e\u0441 \u0432\u0430\u0441\u043a\u0440\u0441, \u0421\u044b\u043d \u0411\u043e\u0436\u044b\u0439!\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

\u25aa<\/span><\/b>
\n
\n\u201cU nedjelju rano, Krist je uskrsnuo sin Bo\u017eji! Skupljali su se
\n<\/span>dobri junaci, dobri junaci, vucarala, ljudi \u010dasni, sinovi ota\u010dki.
\n<\/span>I\u0161li su pak oni po ulici, po \u0161irokoj, po svje\u017eoj travi, po zelenoj, tra\u017eili su ono selo i onaj dvor Isakov, muza \u010dasnoga, sina otac-koga, sjajnoga gospodina. \u0160to su na tom dvoru sve kladenci, kladenci sve navrli – navirali su ri\u0111im zlatom, \u010distim srebrom.
\n<\/span>\u010casna \u017eena posla je na vodu, obramnica sve od jarovine, vedarca oli\u010dena. Nije nacrpila studene vode, nacrpila je ri\u0111ega zlata, ri\u0111ega zlata, \u010distoga rebra, ponijela je ona do gostinske sobe, postavila na klupu, sama je posla miloga buditi:
\n<\/span> ‘Ustani, rasani se, moj mileni: Stvorio nam je Bog doista mnogo dobra.’
\n<\/span>‘Stani, sjedni, \u017eeno mila: A \u0161to \u0107emo mi njemu napraviti?
\n<\/span>Postavit \u0107emo sabornu crkvu! Tamo \u0107e ljudi dolaziti, ljudi dolaziti, Bogu se moliti za mene i tebe u Boga prositi? \u2013 Krist je uskrsnuo, sin Bo\u017eji!\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Cvjetnica i \u0161ibarina \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Cvjetna nedjelja (Cvitnica, Uli\u010dnica) slavi se zadnju, \u0161estu, korizmenu nedjelju. Tada se, prema M. Gavazziju i prvoj knjizi <\/span>Godine dana hrvatskih narodnih obi\u010daja<\/span><\/i>,  u nekim krajevima, poput Slavonije, dan uo\u010di Cvjetnice bunari kite ranim proljetnim cvije\u0107em<\/strong> (drijenak, jagor\u010dina), macama te <\/strong><\/span>otarkom<\/i><\/strong> (<\/span>klinovnikom<\/span><\/i> ili <\/span>uterkom <\/span><\/i>u \u0110akov\u0161tini) \u2013 tradicionalnim istkanim i izvezenim ru\u010dnikom, ritualnim elementom \u017eivota nekada\u0161njeg seljaka, bilo u svakodnevici ili obrednoj ulozi. Sli\u010dni se obi\u010daji odvijaju u Njema\u010dkoj i Ma\u0111arskoj, dodu\u0161e 1. svibnja. Ponekad se kraj bunara postavlja <\/span>majsko drvo. <\/span><\/i>Taj dan djevojke doma\u0107ici donose vodu iz <\/strong>naki\u0107enih bunara,<\/strong> napose ako je u ku\u0107i momak spreman za \u017eenidbu. Proljetno ukra\u0161avanje i ki\u0107enje vrata, prozora i dr. cvije\u0107em i zelenilom simboli\u010dko-poetske je svrhe, kao i magi\u010dne \u2013 time se svje\u017ea vitalna snaga prenosi na dom i sve u njemu, a za potenciranje vitalnosti osobito se upotrebljavaju biljke poput mace, drijenka, masline ili pak ru\u017emarina, lovora, tise. Navedene su biljke od velike simboli\u010dke, i magijske va\u017enosti, ba\u0161 kao i one za narodnu ljekarnu. Vitalna snaga biljaka mo\u017ee se prenositi na \u010dovjeka i udarcem ili dodirom.<\/strong> Obi\u010daji koji su svjedok toj misli su npr. <\/span>\u0161ibarina<\/span><\/i> u Istri i Slavoniji ili u Dalmaciji <\/span>tu\u0107a barabana<\/span><\/i>. Tada se jedan ili vi\u0161e dana Velikog tjedna \u0161ibama udaraju crkvene klupe sve dok se ne izlome. Ostali obi\u010daji iste magijske svrhe su i \u010de\u0161ka <\/span>poml\u00e1zka, <\/span><\/i>slova\u010dka <\/span>\u0160iba\u010dka<\/span><\/i>, njema\u010dki <\/span>Schmackostern\/Schmeckostern<\/span><\/i>, poljski <\/span>\u015bmigus-dyngus, <\/span><\/i>ruski <\/span>\u0412\u0435\u0440\u0431\u043e\u0445\u043b\u0435\u0441\u0442<\/span><\/i>, prilikom kojih se \u0161ibama vrbe udaraju mladi me\u0111usobno, ili se pak zalijevaju vodom. <\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

Navedeni su obi\u010daji pre\u017eitak pretkr\u0161\u0107anskih obreda plodnosti. Blagoslovljene biljke su se zaticale u zemlju vrtova i polja za bolju plodnost i za\u0161titu od groma ili gradi, te su se za blagoslov i za\u0161titu bacale u vatru ili su se njima pak \u201ckri\u017eali\u201d oblaci.  <\/span>Ra\u0161ireni su i obi\u010daji magijskih prizivanja plodnosti vo\u0107kama pucanjem u nju, zastra\u0161ivanjem rije\u010dima, tre\u0161njom  <\/span>ili darivanjem i vje\u0161anjem prethodno spomenutih ru\u010dnika o grane. Tako\u0111er, u narodu postoji zabrana \u201cticanja\u201d u zemlju, odnosno njeno kopanje, zabijanje kolaca ili bilo kakvo obra\u0111ivanje. <\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, sli\u010dne mo\u0107i pripisivale su se i ljuskama uskrsnih jaja.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Uskr\u0161nje jaje \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Jaje predstavlja nov \u017eivot, novo ra\u0111anje, \u017eivot \u0161to je pobijedio smrt.<\/strong> Povijest ukra\u0161avanja jajeta se\u017ee daleko u povijest, sve do Afrike, gdje su prona\u0111ena ure\u0161ena nojeva jaja stara 60 000 godina.<\/span><\/p>\n

Ovome starome obi\u010daju svjedo\u010de i obojene ljuske jaja u germanskim grobovima, glinena ure\u0161ena jaja u skandinavskim grobovima i onima na hrvatskom povijesnom prostoru otprije dolaska Hrvata, pa i zlatna i srebrna jaja u uobi\u010dajenom postavu grobova Sumera i Egipta. <\/span><\/p>\n

Zanimljivo je da postoje podaci o podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije koji navode bojenje pisanica<\/strong> u vrijeme Jurjeva, 1. svibnja, pa \u010dak i u vrijeme Bo\u017ei\u0107a. Obi\u010daj bojenja jaja \u010dest je u vrijeme Spasova (40 dana nakon Uskrsa) u Makedoniji i Srbiji, te na Duhove (50. dan nakon Uskrsa) u cijeloj Makedoniji. U Rusiji je sve do 18. stolje\u0107a bojenje jaja smatrano poganskim obi\u010dajem te je bilo zabranjivano, zajedno s igrama \u0161to uklju\u010duju ta jaja. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a izbijali su sporovi oko ispravnosti polaganja uskr\u0161njih jaja u kut s ikonom, kako M. Gavazzi navodi. Iz pretkr\u0161\u0107anske davnine potje\u010de i magija jaja \u0161to ih koko\u0161i snesu od Velikog \u010detvrtka ujutro do Velike subote uve\u010der. Vjerovalo se da su najplodnija u godini. Snesena na Veliki \u010detvrtak i blagoslovljena na Uskrs \u0161tite od bolova u le\u0111ima, bruha te od munje i udara groma. Za lije\u010denje kile treba u pono\u0107 ili na Veliki petak pojesti gu\u0161\u010dje jaje. Protiv udara groma i po\u0161asti dobro je uskrsno jaje baciti preko krova ili zakopati nekoliko pisanica \u201cpod \u010detiri ugla ku\u0107e\u201d prije paljenja uskr\u0161nje svije\u0107e uo\u010di nedjelje.<\/span><\/p>\n

Uskr\u0161nje jaje nosi razli\u010dite nazive ovisno o podru\u010dju na kojem se ono izra\u0111uje, primjerice poljska <\/span>pisanka<\/span><\/i>, bugarsko<\/span> \u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u044f\u0439\u0446\u0435<\/span><\/i>, makedonsko <\/span>\u0432\u0430\u043f\u0446\u0430\u043d\u043e \u0458\u0430\u0458\u0446\u0435<\/span><\/i>, \u010de\u0161ke i slova\u010dke <\/span>kraslice<\/span><\/i>, rumunjske <\/span>ou\u0103 vopsite, <\/span><\/i>\u010de\u0161ke <\/span>h\u00edmestoj\u00e1s<\/span><\/i>, ukrajinske <\/span>krashanky<\/span><\/i>, <\/span>lystovky<\/span><\/i>, <\/span>pysanky<\/span><\/i>, <\/span>driapanky, maliovanky, nakleianky, biserky, travlenky, rizblenky<\/span><\/i>.<\/span><\/span><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i naziv, <\/span>pisanka<\/i>, dolazi od glagola pisati (praslav. *p\u044csati<\/i>, od praindoeuropskog korijena *peyk’<\/i>– = crtati, bojati, \u0161arati). <\/strong><\/span><\/p>\n

Hrvatske pisanice bojane<\/strong> su naj\u010de\u0161\u0107e crvenom bojom dobivenom kuhanjem u ljuskama crvenog luka, bro\u010da, cikle ili crnom \u0161to se dobiva iz bobica bazge ili \u010da\u0111e (hrvatsko Me\u0111imurje). Svijetlije bojene i ukra\u0161ene pisanice u nekim su tradicijama darivane mla\u0111ima, a tamnije starijima. Crno-bijele pisanice vezane su za du\u0161e predaka. U Ukrajini se crna pisanica polagala u grob djeteta preminulog u uskrsno vrijeme. U nekim su krajevima tradicionalne boje pisanke zelena i, neobi\u010dno, ru\u017ei\u010dasta, nagla\u0161ava Sofika Zielyk, ukrajinska etnografkinja i umjetnica.
\nU nekim se obi\u010dajima na jaja lijepe razni ukrasi, poput perlica, vune, slame – \u0161to je obi\u010daj bunjeva\u010dkih Hrvata, ili svilom, \u0161to je \u0110akova\u010dki obi\u010daj.<\/span><\/p>\n

Motivi<\/strong> (biljni, \u017eivotinjski, geometrijski) mogu biti urezivani<\/strong>, strugani<\/strong> ili crtani<\/strong> pomo\u0107u rastaljenog voska nano\u0161enog na jaje na razne na\u010dine. Na tradicionalnim pisanicama, primjerice ukrajinskim, \u010desto su prikazivani solarni simboli<\/strong> poput svastike ili kolovrata, ili simboli poput drva \u017eivota.<\/strong> Prikazivana su bo\u017eanstva poput Moko\u0161i<\/strong> ili \u010dak Velesova<\/strong> oka<\/strong>, tvrdi S. Zielyk na temelju knjige \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u043e, \u041d\u0435\u043d\u0435 \u041c\u043e\u044f Erasta Biniashevskyja i O. Shevchenka, koji iznose istu pretpostavku. Prikaz pili\u0107a<\/strong> simbolizirao je plodnost, a konja<\/strong> prosperitet. Simbolizam se s vremenom djelomice zaboravio te je naglasak stavljen na dekoraciju, dok je neko\u0107 sam simbol bio neusporedivo va\u017eniji od umje\u0161nosti dekorativne izvedbe. Pisanka vi\u0161e ne predstavlja sveto obli\u010dje, ve\u0107 ukrasni predmet namijenjen pogledu.<\/span><\/p>\n

Prema hutsulskoj legendi<\/strong>, izrada pisanke odr\u017eava svijet na \u017eivotu, i sve dok je toga obi\u010daja, bit \u0107e i svijeta. \u0160to je vi\u0161e izra\u0111enih pisanki, to je lanac oko ubojite zmije \u0161to prijeti izjedanjem svijeta ja\u010de utegnut. Pisanka je u slavenskoj kulturi apotropej: ku\u0107anstvo \u010duva od demona, nesre\u0107e, po\u017eara i udara munja.<\/span>
\nPisanka<\/strong> je bila klju\u010dan element ritualnog prizivanja <\/strong>svjetlosnog bo\u017eanstva i njegove plodonosne mo\u0107i<\/strong> nekada\u0161nje starovjerne Ukrajine, kako prenosi etnografkinja Sofika Zielyk.<\/span>
\nPisanicom, jajetom, \u017eena zauzdaje ne\u0161to Sun\u010deve goleme mo\u0107i. Prema predaji, iz pisanice se jednom izlegao pijetao, glasnik svjetlosnoga Boga, jedinog bi\u0107a na \u010diji zov Bog kao Sunce ujutro izlazi. Neko\u0107 su isklju\u010divo \u017eene obavljale ovaj sveti ritual<\/strong>, i to no\u0107u, daleko od urokljivog oka, uz tajne molitve samo njima znane, prenosi S. Zielyk. Tajna ritualne izrade pisanke prenosila se s majke na k\u0107er te se nije zapisivala. <\/span><\/p>\n

Pisanke su se darivale (u hrv. Podravini je poznat obi\u010daj <\/span>matkanja, posestrimstva<\/i> \u017eena do smrti) i polagale u \u0161tale, polja, vrtove, ku\u0107e, koko\u0161injce u svrhu za\u0161tite i poticanja plodnosti.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Slika 1. Uskr\u0161nja jaja<\/span><\/p>\n

\"\"Slika 2. Prikaz velesovog oka prema pretpostavci O. Shevchenka i E.Biniashevskog
\nIzvor: E. Biniashevsky, O. Shevchenko: \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u043e, \u041d\u0435\u043d\u0435 \u041c\u043e\u044f<\/em>, Kyiv: Veselka, 1993.<\/span><\/p>\n

\"\"Slika 3. Prikaz velesovog oka na ukrajinskoj pisanici
\n<\/span><\/span>Izvor: S. Zielyk: Virtual Folk Arts@UHEC: The Pysanka: Fragile Yet Formidable<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nSlika 4. Prikaz Moko\u0161i na ukrajinskoj pisanici<\/span>
\nIzvor: S. Zielyk: Virtual Folk Arts@UHEC: The Pysanka: Fragile Yet Formidable<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nSlika 5. Prikaz ptice na ukrajinskoj pisanici<\/span>
\nIzvor: S. Zielyk: Virtual Folk Arts@UHEC: The Pysanka: Fragile Yet Formidable<\/span><\/p>\n

\"\"Slika 6. Prikaz konja na ukrajinskoj pisanici<\/span>
\nIzvor: S. Zielyk: Virtual Folk Arts@UHEC: The Pysanka: Fragile Yet Formidable<\/span><\/p>\n


\n\"\"Slika 7. Ilustracije pisanki iz Kholma (poljsko-ukrajinsko stanovni\u0161tvo)
\nIzvor: O. Kolberg, Chetmskie : obraz etnograficzny. T. 1. 1890.<\/span><\/p>\n

\"\"Slika 8. Ilustracije pisanki iz Kholma (poljsko-ukrajinsko stanovni\u0161tvo)
\n<\/span>Izvor: O. Kolberg, Chetmskie : obraz etnograficzny. T. 1. 1890.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"\u25c6 <\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span>Uskrsne amajlije – jagnu\u0161i \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Jagnu\u0161i<\/strong> su \u010detvrtasti mirisni jastu\u010di\u0107i (veli\u010dine otprilike 4×5 cm) izra\u0111eni od \u0161arena platna (<\/span>tkanice<\/span><\/i> ili <\/span>pisanine<\/span><\/i>), ostataka svile kori\u0161tene za \u0161ivanje. \u017denama i djeci vise oko vrata na svilenoj uzici, <\/span>preji<\/span><\/i>, a mu\u0161karci ih nose u d\u017eepu ili u\u0161ivene u donji dio ovratnika kaputa. Pune se fino sjeckanim biljem blagoslovljenim na Cvjetnicu. U njih se stavlja i blagoslovljen vosak, zrna tamjana i sl. Slu\u017ee za\u0161titi od zlih sila, bolesti i nesre\u0107e.<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Slika 9. Razne vrste jagnu\u0161a
\n<\/span>(Izvor)<\/span><\/a><\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>Uskrsni krijes i obnova ku\u0107ne vatre \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span>
\n<\/b><\/span><\/p>\n

Na Veliku subotu, ili prije, pripravlja se veliki uskrsni krijes<\/strong> (<\/span>vuzmenka, vuzmica, vuzemlica, vazmenka\u2026<\/span><\/i>), u \u0161to su uklju\u010deni mje\u0161tani istoga naselja ili zajednice iz iste ulice. \u010cuvaju ga cijelu no\u0107, te se u ranu zoru (u 3 ili 4 sata ujutro) pali krijes za krijesom na istaknutim bre\u017euljcima. Ova vrsta krijesa u ra\u0161irena je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (izuzev Korduna, Like, Primorja i otoka). Sla\u017ee se od \u010detiri duge motke zabijene u zemlju izme\u0111u kojih je suho granje, li\u0161\u0107e i cjepanice.  Glavnu brigu oko sastavljanja i \u010duvanja krijesa vodi <\/span>pastir<\/span><\/i> uz ostalu seosku mlade\u017e kako si me\u0111usobno prijevremeno ne bi podmetnuli vatru, \u0161to se dr\u017ei sramotom. Ugalj uskrsnog krijesa ima apotropejsku ulogu<\/strong>, te<\/strong> se za<\/strong> za\u0161titu i plodnost<\/strong> baca u polja i vrtove. U nekim krajevima ugarci uskrsnog krijesa odnose se ku\u0107i i stavljaju u pe\u0107 i njima pali vatra, kojom se kasnije kadi ku\u0107a i cijelo imanje, jer prema vjerovanju, dokle kod dopire dim takve vatre, vje\u0161ticama i demonima je ulaz zabranjen. Uskrsni krijes se pojavljuje i u Sloveniji te u alpskim i drugim njema\u010dkim krajevima, dok je nepoznat npr. u Srbiji ili Bugarskoj, no ponovo se pojavljuje se u Srednjoj Bosni, npr. u Fojnici i njenoj okolici. S obzirom na to da se radi o poznatom srednje-europskom obi\u010daju (njem. <\/span>Oesterfeuer<\/i><\/strong>), povezuje ga se s germanskom bo\u017eicom Ostarom, u \u010dast koje je vjerojatno paljen ovaj krijes. S druge strane, u nekim hrvatskim krajevima, primjerice Me\u0111imurju, Podravini, Slavoniji i Dalmaciji, Uskrs karakteriziraju uskrsna kola, tj. sezona plesanja kola (<\/span>kolanja<\/span><\/i>) \u0161to zapo\u010dinju na uskrsni ponedjeljak.<\/span><\/span><\/p>\n

Na Veliku subotu odvijalo se ritualno obnavljanje ku\u0107ne vatre<\/strong> (lat. <\/span>ignis paschalis<\/span><\/i>), \u0161to je i crkveni obred. Sve\u0107enik blagoslivlja pripremljenu <\/span>gomilu <\/span><\/i>(\u0161to pripremaju seljaci) te ju potpaljuje <\/span>ukre\u0161uju\u0107i<\/i><\/strong>, ili starim na\u010dinom <\/span>izvijanja<\/strong> vatre<\/span><\/i> \u2013 takozvane <\/span>\u017eive <\/i><\/strong>ili <\/span>svete<\/strong> vatre<\/strong><\/span><\/i>. Vjerojatno se radi se o arhai\u010dnom obredu spu\u0161tanja \u017eivotvornog bo\u017ejeg ognja s neba na zemlju, \u0161to su prakticirali Iranci, Italo-Heleni te narodi Balkana i Bjelorusije. M. Gavazzi tvrdi da je rije\u010d o obi\u010daju nastalom u srednjoj Europi te se u 8. ili 9. st. pro\u0161irio do Hrvatske i naposljetku postao crkveno-narodna tradicija. Nakon \u0161to sve\u0107enik zapaljuje <\/span>gubu<\/span><\/i>, od nje svoje <\/span>gube <\/span><\/i>ili drvca pale ostali seljani te ih odnose ku\u0107i, gdje uga\u0161eno ognji\u0161te ponovo potpaljuju blagoslovljenom vatrom. <\/span><\/span><\/p>\n

\"\"Slika 10. Tradicionalna manja kri\u017eeva\u010dka <\/span>Vuzmica<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/span><\/span><\/p>\n

IZVORI:<\/b><\/span><\/p>\n

Belaj, V.: <\/span>Hod kroz godinu<\/span><\/i>, Golden marketing-Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 2007.
\n<\/span><\/span>Gavazzi, M.: <\/span>Godina dana hrvatskih obi\u010daja, II. Oko Bo\u017ei\u0107a<\/span><\/i>, Matica hrvatska, Zagreb, 1939.
\n<\/span><\/span>Kati\u010di\u0107, R.: <\/span>Zeleni lug<\/span><\/i>, Ibis grafika d.o.o., Zagreb\/Mo\u0161\u010deni\u010dka draga, 2008.
\nE. Biniashevsky, O. Shevchenko: \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u043e, \u041d\u0435\u043d\u0435 \u041c\u043e\u044f, <\/em>Kyiv: Veselka, 1993.
\n<\/span><\/span>S. Zielyk: Virtual Folk Arts@UHEC: The Pysanka: Fragile Yet Formidable<\/em>,<\/em> 6.3.2024.
\n<\/span>O. Kolberg, Chetmskie : obraz etnograficzny.<\/em> T. 1., 1890.<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.zarez.hr\/clanci\/velika-majka-mokos<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

https:\/\/qtour.org\/virtualni-postav-muzej-zupanja\/otarak\/<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

https:\/\/muzej-djakovstine.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/otarci.pdf<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

https:\/\/www.agroklub.com\/agro-hobi\/jagnusi-se-izraduju-na-cvjetnicu-oni-su-blagoslov-i-zastita-cijele-godine\/66859\/<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

https:\/\/www.uir-zagreb.hr\/images\/uirz\/osvrti\/uskrs.pdf<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

https:\/\/made-in-croatia.com.hr\/hr\/tradicija\/uskrs\/uskrsni-obicaji-u-hrvatskoj-18<\/span><\/a><\/p>\n

https:\/\/www.infobugojno.ba\/index.php\/12-zanimljivost\/3109-tradicijski-obicaji-i-vjerovanja-na-cvjetnicu-kod-hrvata-srednje-bosne<\/a><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jarilo, mladi Bog \u0161to “hodi i plodi”, “ra\u0111a” \u017eito te “sadi” p\u010delice, probija se kroz tminu Velesovog podzemlja. Ba\u0161 tako se kroz blatnu kalju\u017eu tek odmrznute zemlje simboli\u010dno probijaju i uskr\u0161nji ophodnici, pjesmom nam najavljuju\u0107i “pisani Prvi blagdan”, po\u010detak nove godine!  Zadnji su traci zime, Morane, spaljeni, utopljeni i vra\u0107eni “iza mora”, dok se priroda<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":1464,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1445"}],"version-history":[{"count":45,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1866,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1445\/revisions\/1866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}