{"id":1432,"date":"2024-03-03T21:06:04","date_gmt":"2024-03-03T20:06:04","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1432"},"modified":"2024-03-04T15:16:01","modified_gmt":"2024-03-04T14:16:01","slug":"promocija-knjige-mitovi-i-re-konstrukcije-tragom-nodilove-stare-vjere-srba-i-hrvata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2024\/03\/03\/promocija-knjige-mitovi-i-re-konstrukcije-tragom-nodilove-stare-vjere-srba-i-hrvata\/","title":{"rendered":"Promocija knjige Mitovi i re\/konstrukcije: tragom Nodilove \u201estare vjere\u201c Srba i Hrvata"},"content":{"rendered":"

U Knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 23. sije\u010dnja 2024., odr\u017eana je promocija knjige Mitovi i re\/konstrukcije: tragom Nodilove \u201estare vjere\u201c Srba i Hrvata<\/em><\/strong> hrvatske etnologinje Suzane Marjani\u0107<\/strong>. Ova knjiga opse\u017eno je djelo u kojemu autorica kroz 12 poglavlja razmatra dvije mogu\u0107nosti rekonstrukcije na\u0161e stare vjere: pristup rekonstrukciji Natka Nodila<\/strong>, koja polazi od Helmoldove Slavenske kronike<\/em>, te pristup Vitomira Belaja<\/strong> i Radoslava Kati\u010di\u0107a<\/strong> koji u svojim recentnim rekonstrukcijama hrvatske mitologije polaze od Nestorove Kijevske kronike<\/em>.<\/span><\/p>\n

Knjigu su, uz samu autoricu, prestavili i dr. sc. Deniver Vukeli\u0107<\/strong>, stru\u010dni urednik za povijest (\u0160kolska knjiga), prof. dr. sc. Luka \u0160e\u0161o<\/strong> s Odsjeka za sociologiju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta te prof. dr. sc. Nemanja Radulovi\u0107<\/strong> sa Filolo\u0161kog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<\/span><\/p>\n

Kratkom uvodnom rije\u010dju dr. sc. Jelena Ivani\u0161evi\u0107<\/strong> iz Instituta za etnologiju i folkloristiku pozdravila je sve prisutne i predstavila predstavlja\u010de.<\/span><\/p>\n

Prvi predstavlja\u010d, Deniver Vukeli\u0107<\/strong>, najprije se osvrnuo na Nodilovu Staru vjeru<\/em> te na njezin zna\u010daj u povijesnom kontekstu u kojemu je nastala i zaklju\u010duje kako ju danas mo\u017eemo koristiti kao bogati priru\u010dnik, no ne i kao temelj za nastavak istra\u017eivanja na ovu temu, \u0161to i sama autorica pokazuje na vi\u0161e mjesta u knjizi.<\/span><\/p>\n

Vukeli\u0107 je zatim govorio o sadr\u017eaju knjige Mitovi i re\/konstrukcije: tragom Nodilove \u201estare vjere\u201c Srba i Hrvata<\/em>\u201c te je ukratko opisao \u0161to se obra\u0111uje u svakom od 12 poglavlja knjige<\/strong>, a o knjizi je zaklju\u010dio sljede\u0107e:<\/span><\/p>\n

\u201eSumnjam da bi itko mogao napraviti jednu temeljitiju analizu Nodilova djela od onoga kako je Suzana to napravila jer je kroz 12 poglavlja vrlo koherentno, iznimno umje\u0161no, sa\u017eeto i ras\u010dlanjeno prikazala jedan potpuno druga\u010diji pristup rekonstrukciji slavenske mitologije i praslavenskih starovjernih predod\u017ebi<\/strong>, koju i bez obzira na mane koje su vezane uz ideolo\u0161ke postavke vremena u kojemu je nastala, ali i same znanstvene mogu\u0107nosti koje su Nodilu bile dostupne, ima svoje vrline koje upravo zbog obilja koli\u010dine podataka i izvora kojima se danas mo\u017eda vi\u0161e nebismo bavili mo\u017ee biti od koristi.\u201c<\/span><\/p>\n

\"\"

Deniver Vukeli\u0107, Suzana Marjani\u0107, Jelena Ivani\u0161evi\u0107 i Luka \u0160e\u0161o (s lijeva na desno)<\/span><\/p><\/div>\n

Sljede\u0107i govornik, Luka \u0160e\u0161o<\/strong>, na samom se po\u010detku prisjetio kako je kao student etnologije krajem 90-ih imao priliku raditi na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje je upoznao mlade doktorante koji su se bavili istra\u017eivanjima \u0161ireg spektra etnolo\u0161kih, folkloristi\u010dkih i muzikolo\u0161kih tema. Me\u0111u njima je bila i Suzana Marjani\u0107<\/strong> koja je za svoj doktorat istra\u017eivala, kako on ka\u017ee, \u201ene\u0161to o mitologiji\u201c.<\/span><\/p>\n

\u201eTada nisam bio svjestan da \u0107u \u010detvrt stolje\u0107a kasnije promovirati njezinu knjigu koja se temelji na njezinim tada\u0161njim istra\u017eivanjima Stare vjere Srba i Hrvata<\/em> iz pera Natka Nodila.\u201c<\/span><\/p>\n

\u0160e\u0161o je zatim pojasnio vi\u0161e o samom Natku Nodilu, o Staroj vjeri Srba i Hrvata<\/em>, o kakvom se djelu zapravo radi, \u010dime se bavi, o kori\u0161tenim izvorima, o odabranom pristupu istra\u017eivanju i znanstvenom doprinosu obzirom na kontekst druge polovice 19. st. u kojemu je knjiga objavljena te na koji na\u010din je prihva\u0107ena tada, ali i na recentnije stavove i kritike znanstvenika kao \u0161to su Radoslav Kati\u010di\u0107 i Vitomir Belaj. Na kraju je zaklju\u010dio:<\/span><\/p>\n

\u201e\u010citatelj mo\u017ee saznati mnogo o dakako cijelom nizu slavenskih bo\u017eanstava, ali i o vukodlacima i vucima, krsnicima, vilama, grabancija\u0161ima, jar\u010devima, narodnim herojima, panju Badnjaku, suncu, mjesecu, zagrobnom \u017eivotu, svetkovinama oko solsticija i ekvinocija, mu\u0161kom i \u017eenskom te nizom drugih binarnih opozicija. No osim niza zanimljivosti i detektiranja brojnih mitema koja Suzana kroz prizmu Nodilove Stare vjere<\/em> znala\u010dki ogoljuje, njezina studija iznimno je koristan doprinos<\/strong> sintetiziranju mitologije slavenskog juga.\u201c<\/span><\/p>\n

Zadnji predstavlja\u010d bio je Nemanja Radulovi\u0107<\/strong>, koji se iz Beograda javio putem video poziva. Govorio je o dominantnim smjerovima unutar znanosti u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, najzna\u010dajnijim znanstvenicima na podru\u010djima koji su se bavili rekonstrukcijom mitologije i njihovim doprinosima, o tada\u0161njim metodologijama istra\u017eivanja te kako je sve to utjecalo na Natka Nodila<\/strong> i njegova istra\u017eivanja. Zatim se osvrnuo na kompoziciju studije i metodologiju koja je kori\u0161tena u knjizi Suzane Marjani\u0107 te ju stavio u kontekst drugih recentnih istra\u017eiva\u010da koji su se bavili rekonstrukcijama mitologije.<\/span><\/p>\n

Na samome kraju publici se obratila i sama \u00a0autorica knjige, Suzana Marjani\u0107<\/strong>, koja je najprije zahvalila svima koji su pomogli u istra\u017eivanju te procesu koji je doveo do izdavanja knjige. Zatim se prisjetila svog prvog \u010dlanka o Nodilu kojega je objavila jo\u0161 1997. godine pod nazivom \u201eTragom (i razlikom) Nodilove eufemizacije (zmije i) zmaja\u201c<\/strong> u \u010dasopisu za povijest svakodnevice Otium<\/em> te po\u010detka svog zanimanja za Nodila kroz stvaranje svog diplomskog rada 1992. godine koji se odnosio na roman Burleska gospodina Peruna boga groma<\/em> Raska Petrovi\u0107a, a kojemu je podloga bio upravo Nodilo. Autorica je na kraju predlo\u017eila da se sljede\u0107e godine napravi znanstveni skup posve\u0107en Natku Nodilu povodom 140. obljetnice<\/strong> od objave prvog uvodnog teksta u Radu<\/em> Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Svoj je govor zavr\u0161ila citatom:<\/span><\/p>\n

\u201eMitologija predmet je taki koji ne podnosi govora apodikti\u010dna pa ima i to \u0161to sam ja od nevolje i kao boja\u017eljiv mitolog.\u201c<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 23. sije\u010dnja 2024., odr\u017eana je promocija knjige Mitovi i re\/konstrukcije: tragom Nodilove \u201estare vjere\u201c Srba i Hrvata hrvatske etnologinje Suzane Marjani\u0107. Ova knjiga opse\u017eno je djelo u kojemu autorica kroz 12 poglavlja razmatra dvije mogu\u0107nosti rekonstrukcije na\u0161e stare vjere: pristup rekonstrukciji Natka Nodila, koja polazi od<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":1442,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,11,14],"tags":[],"class_list":["post-1432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci","category-literatura","category-narodna-vjerovanja-i-obicaji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1432"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1463,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1432\/revisions\/1463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}