{"id":1333,"date":"2024-02-16T08:55:58","date_gmt":"2024-02-16T07:55:58","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1333"},"modified":"2025-01-14T16:13:54","modified_gmt":"2025-01-14T15:13:54","slug":"gromnica-volnoslava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2024\/02\/16\/gromnica-volnoslava\/","title":{"rendered":"Gromnica"},"content":{"rendered":"\r\n
\r\n
\r\n
\"\"

<\/span><\/span>“Kalandore ora, pro\u0111e zime pola. Za njom ide sveti Bla\u017e, ka\u017ee to je la\u017e! A sveti \u0160ime \u2013 da je usrid zime.”
“Kalandora \u2013 zima ora, snig do mora, a u ku\u0107i pola i\u0107a \u2013 pola pi\u0107a.<\/strong>“<\/span>

<\/span><\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n
\"\"

<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Z<\/span>ima je odmakla, no do pravog bu\u0111enja prirode preostaje joj jo\u0161 dugih, gladnih tjedana. U okrilju slavenskog bajoslovlja, mladi Jarilo \u2013 Zeleni Juraj jo\u0161 je u Velesovim dvorima, “sklonjen s vodom u panj”, dok proste ljude nemilosrdno \u0161iba Moranin bijes. On tamo prebiva do Jarilova, ili Jurjeva, kada iz vla\u017enog podzemlja, ili Vyreja<\/em>, mjesta vje\u010dna prol<\/span>je\u0107a, na sav svijet pu\u0161ta i osloba\u0111a toplu rosicu i  zelenu travicu\/mladicu \u2013 odnosno zelenilo i \u017eivot plodne vegetacije. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

On ve\u0107 za vrijeme Velikdena <\/em>(odnosno posljednjeg mla\u0111aka prije proljetne ravnodnevice, kasnije kr\u0161\u0107anskog Uskrsa ili Vuzema) zapravo kre\u0107e u oplo\u0111ivanje prirode, no jo\u0161 uvijek se ne “sastaje” s nama jer sadi njive, \u017eito i p\u010dele te se, kao \u0161to to govori jedna hrvatska jurjevska pjesma, “valja, da dobije jaja”. <\/em><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Kao \u0161to uvodne narodne izreke nagovje\u0161tavaju o ovome, danas pu\u010dko-kr\u0161\u0107anskome blagdanu, Gromnica<\/strong> se smje\u0161ta na polovini puta izme\u0111u zimskog suncostaja i proljetne ravnodnevice. Trenutak susreta zime i prolje\u0107a<\/strong> obilje\u017eava se pribli\u017eno 2. velja\u010de<\/strong>, ubrajaju\u0107i se u klju\u010dne tradicionalne obi\u010daje slavenskih zemalja, ali i \u0161ire u svijetu. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Simbolizira <\/strong>rastu\u0107u snagu Sunca i svjetla, bu\u0111enje prirode te \u010di\u0161\u0107enje od zlih entiteta i uroka uz blagoslov stoke, polja, voda, ku\u0107a, tkala\u010dkih stanova, djece, starijih osoba te za\u0161titu od udara groma i napada divljih izgladnjelih \u017eivotinja, napose vukova. Izrada i blagoslov istoimene svije\u0107e Gromnice<\/em><\/strong>, ili Marinske svi\u0107e <\/em>(u nekim krajevima Hrvatske) apotropejskih svojstava klju\u010dan je detalj ove svetkovine.<\/span><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Povijest \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/h3>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Gromnica kristijanizacijom slavenskih krajeva postaje Svije\u0107nica<\/strong>, blagdan Prikazanja Gospodinovog te O\u010di\u0161\u0107enja bl. Djevice Marije uz blagoslov svije\u0107a kao simbola Isusa, \u201cSvjetla svijeta\u201d. I danas ova svetkovina ima u cilju zadobivanje bo\u017ejeg blagoslova za sre\u0107u i uspjeh u nadolaze\u0107oj godini. Gromnici su koreliraju\u0107i keltski Imbolc te rimske Luperkalije, kao i luksembur\u0161ki Liichtm\u00ebssdag, <\/em>pa \u010dak i neke svetkovine u Kini. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prikazanje Gospodinovo spada u najstarije kr\u0161\u0107anske svetkovine te najraniji zapis se\u017ee u 4. stolje\u0107e, no na Zapad se iz upori\u0161ta u Jeruzalemu intenzivnije \u0161iri u 6. stolje\u0107u nakon haranja Justinijanske kuge. Crkva u vrijeme pape Gelazija I. u 5. stolje\u0107u zabranjuje prisustvovanje rimskim svetkovinama Luperkalijama, koje su po nekim znanstvenicima svojim odjecima prisutne i na hrvatskom povijesnom prostoru, te ih zamjenjuje danom sv. Valentina (14. velja\u010de). Zatim u 6. stolje\u0107u Justinijan I. zapovijeda pomicanje Prikazanja Gospodinovog na 2. velja\u010de, preuzimaju\u0107i tradicionalne svetkovine rastu\u0107eg svjetla i bu\u0111enja prirode.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U 5. se stolje\u0107u spominje kori\u0161tenje svije\u0107a u procesijama, no slu\u017ebeno prihva\u0107anje svije\u0107e i njeno blagoslivljanje se\u017ee u 10. stolje\u0107e. Time blagdan u nekim podru\u010djima dobiva naziv Svije\u0107nica, <\/em>dok u drugima i dalje zadr\u017eava naziv Gromnica<\/em> uz ostale tradicionalne nazive. Svije\u0107nica je imala dva slu\u017ebena naziva, na Istoku se nazivaju\u0107i Susretom Gospodnjim<\/em>, a na Zapadu Purificatio s. Mariae<\/em> (hrv. Marijino \u010di\u0161\u0107enje<\/em>). Nakon liturgijske reforme 1960. godine blagdan se ponovo naziva Prikazanje Gospodnje<\/em>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Naziv svetkovine razlikuje se ovisno o podru\u010dju u kojem se slavi. U Hrvatskoj se naziva Kalandora <\/strong>ili Svije\u0107nica <\/strong>(<\/em>eng. Candlemas, <\/em>tal. Candelora, <\/em>slov. Sve\u010dnica, <\/em>slv\u010d. Sv\u00e1tek svi\u010dek [<\/em>hrv. Festival svije\u0107a]), <\/em>Gromnica <\/strong>(<\/em>ukr. \u0413\u0440\u043e\u043c\u043d\u0438\u0446\u044f, <\/em>\u010de\u0161. Hromnice, <\/em>bjrus. \u0413\u0440\u0430\u043c\u043d\u0456\u0446\u044b, \u0413\u0440\u0430\u043c\u043d\u0456\u0446\u0430, \u0413\u0440\u0430\u043c\u043d\u0456\u0447\u043d\u0456\u043a), <\/em>Svitlomarinje <\/strong>(polj. \u015bwi\u0119to Matki Bo\u017cej Gromnicznej <\/em>[hrv. Sveta Marija Gromnica], <\/em>bug. \u041f\u0440\u0435\u0441\u0432\u044f\u0442\u0430\u044f \u041c\u0430\u0440\u0438\u044f \u0413\u0440\u043e\u043c\u043d\u0438\u0446\u0430 [<\/em>hrv. Presveta Marija Gromnica], \u0417\u0438\u043c\u043d\u0430 \u0411\u043e\u0433\u043e\u0440\u043e\u0434\u0438\u0446\u0430 [<\/em>hrv. Zimska Bogorodica], <\/em>polj. Matka Boska Nied\u017awiedzia [<\/em>hrv. Gospa od Medvjeda]),<\/em> Susret <\/strong>ili Zimobor <\/strong>(<\/em>rus. \u0421\u0442\u0440\u0435\u0442\u0435\u043d\u044c\u0435, \u0421\u0442\u0440\u0435\u0442\u0435\u043d\u0441\u043a\u0438\u0435 \u043c\u043e\u0440\u043e\u0437\u044b [<\/em>hrv. Susretni mraz], <\/em>rus. \u0421\u0442\u0440\u0435\u0442\u0435\u043d\u0441\u043a\u0438\u0435 \u043e\u0442\u0442\u0435\u043f\u0435\u043b\u0438 [<\/em>hrv. Susretno otapanje], <\/em>bjrus. \u0423\u0441\u0442\u0440\u044d\u0446\u0456\u043d\u044c\u043d\u0435 [<\/em>hrv. Sastanak])<\/em>, Prikazanje Gospodinovo u hramu<\/strong> (polj. \u015bwi\u0119to Ofiarowania Pa\u0144skiego<\/em>).  <\/em><\/span><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"\r\n
Slika 1. Proslava Gospe Svije\u0107nice u selu Radom, Poljska<\/span>
(Izvor<\/a>)<\/span><\/figcaption>\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Koreliraju\u0107i Imbolc (od stir. i mbolg [<\/em>hrv. u utrobi]<\/em> ili stir. imb-fholc [<\/em>hrv. pro\u010distiti se]<\/em>) od postupne kristijanizacije i u Irskoj u 5. st. uskoro postaje nov blagdan,  L\u00e1 Fh\u00e9ile Muire na gCoinneal <\/em>(hrv. Blagdan Marije od svije\u0107a<\/em>) koji se slavi 2. velja\u010de. Dan ranije, 1. velja\u010de, slavi se sv. Brigida, zapravo Brigida (iz praindoeuropskog korijena*b\u02b0er\u01f5\u02b0- [<\/em>hrv. rast, uzdizanje]<\/em>), boginja zore, doma\u0107ih \u017eivotinja, mlijeka (obilja i prehranjivanja), prolje\u0107a, iscjeliteljstva. Za\u0161titnica je novoro\u0111en\u010dadi, babica, ognji\u0161ta, poezije, kova\u010da, bunara. Brigitin kri\u017e, izra\u0111en od rogoza, u vrijeme svetkovine vje\u0161ao se na vrata doma i \u0161tala u svrhu za\u0161tite od groma, po\u017eara, zla, bolesti i gladi.<\/span>

<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>\u201cSveta\u010dka trojka\u201d (ili \u010detvorka)
i pu\u010dka meteorologija \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Gromnica je u pu\u010dkoj meteorologiji mnogih naroda bila znakovita u pretkazivanju vremena<\/strong>. Velja\u010da je poznata po nepredvidljivim vremenskim prilikama, a u narodnim je izrekama prisutno nepovjerenje prema njenoj prirodi, \u0161to se mo\u017ee i\u0161\u010ditati u sljede\u0107oj izreci iz Hrvatskog primorja:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

 \u201cKandelora, zima fora (gotova), a za njom gre Sveti Bla\u017e, koji govori da je la\u017e, a za njim gre Sveta Kristina, koja govori da je istina.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Op\u0107enito, navedena izreka te mnoge druge vezane za Svije\u0107nicu napominju kako je lijepo vrijeme na taj dan nagovje\u0161taj novog udara zime, dok hladno\u0107a, mraz i snijeg najavljuju kraj zime. Spomenuta sveta\u010dka \u201ctrojka\u201d u izreci ubraja Svije\u0107nicu <\/strong>(2. velja\u010de), sv. Bla\u017ea ili Vlaha <\/strong>(3. velja\u010de) i sv. Kristinu <\/strong>(13. velja\u010de). Svije\u0107nica drugi dan velja\u010de opisuje sun\u010danim i toplim, time najavljuju\u0107i kraj zime, no ve\u0107 sljede\u0107i dan vrijeme je u pogor\u0161anju \u2013 na \u0161to nas je upozorio sv. Bla\u017e. Sv. Kristina se s time ne sla\u017ee, napominju\u0107i naglo pobolj\u0161anje vremena ve\u0107 idu\u0107eg dana. Ovome nepredvidljivome vremenu uzrok su nadmetanja hladne isto\u010dnoeuropske anticiklone (koje u ovom razdoblju slabe) i one sredozemne (dovode topli zrak s juga) uz op\u0107e pritjecanje ja\u010deg Sun\u010devog zra\u010denja. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

No, trojci se slijedom pridru\u017euje mo\u017eda i najzna\u010dajniji meteorolo\u0161ko-predvi\u0111aju\u0107i spomen sv. Agate <\/strong>5. velja\u010de: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

“Sveta Agata, snigom bogata.”<\/span><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Naime, u Hrvatskoj i sredi\u0161njoj Europi od 3. do 12. velja\u010de stoji razdoblje tzv. zimskog europskog monsuna, odnosno prodiranje hladnog zraka polarnog porijekla. Na koncu, razdoblje stabilnog vremena dolazi s blagdanom sv. Valentina (14. velja\u010de), o \u010demu tako\u0111er govore brojne narodne izreke. Zna\u010dajan obi\u010daj koji se povezuje s povije\u0161\u0107u Gromnice, a od velike va\u017enosti  za pu\u010dko meteorolo\u0161ko predvi\u0111anje je Fa\u0161nik, Poklade ili Mesopust. On ne spada u kr\u0161\u0107anske blagdane, a traje od 6. sije\u010dnja do po\u010detka Korizme. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prije nego \u0161to se tema nastavi na Fa\u0161nik, Zauze i Poklade, valja obratiti pa\u017enju na neke osobine spomenutih svetaca u sveta\u010dkom redanju Svije\u0107nice.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sv. Bla\u017e <\/strong>(Vlaho, lat. Blasius<\/em>) kristijanizacijom preuzima lik Velesa. Dan nakon Gromnice (3. velja\u010de) odvija se blagoslov grla, grli\u010danje, <\/em>a Vlaho je svetac za\u0161titnik grla. U obredu posve\u0107enja, sve\u0107enik pristupa vjerniku s dvije svije\u0107e dok izgovara molitvu, ili u zraku ispred grla rukom iscrtava slovo \u2018\u2018v\u2019\u2019, a u hrvatskim selima u Ma\u0111arskoj sve\u0107enik prislanja svije\u0107e svezane u slovo \u2018\u2018v\u2019\u2019. U Kalo\u010dkim se obrednicima nalazi obred koji ne postoji u Rimskom obredniku, a to je blagoslov svije\u0107a za umiru\u0107e, kao i naknadan blagoslov svije\u0107a.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U pu\u010dkoj praksi majke posve\u0107enu svije\u0107u ve\u017eu trakom, nakon \u010dega tri puta kru\u017ee oko djetetove glave. Djeci stavljaju crveni i crni konac oko vrata te ju \u010dvrsto ve\u017eu. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U crkvama se odvija i blagoslov jabuka. Blagoslov jabuka u \u0110akovu provodi se vi\u0161e od stotinu godina dulje od blagoslova svije\u0107a, a obred posve\u0107ivanja jabuka identi\u010dan je obredu posve\u0107enja svije\u0107a, s time da se umjesto svije\u0107a spominju jabuke te se, umjesto prislanjanja svije\u0107e grlu, zaziva blagoslov na onoga koji \u0107e tu jabuku jesti, kao i na jabuku.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Molitva blagoslova jabuka iz Kalo\u010dkog obrednika iz 1738. godine glasi:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cBlagoslovi gospode jabuke ove, da budu spasovita pomo\u0107 plemenu ljudskom, i udieli po zazivanju imena tvoga i zagovora sv. Bla\u017ea, mu\u010denika svoga, da koji god o njih jeli budu, spas <\/span>du\u0161e<\/span> i zdravlje tiela postignu.\u201d<\/span><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nekada se na dan sv. Bla\u017ea blagoslivljao i kruh, vino te voda.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sv. Agata<\/strong> (blagdan 5. velja\u010de) bila je mu\u010denica i za\u0161titnica dojilja, pastirica, tkalaca, kova\u010da, rudara, siroma\u0161nih i gladnih, pomo\u0107nica pri oboljenjima grudi, pomoru stoke, kod po\u017eara, nevremena, potresa, erupcije Etne (za\u0161titnica je Malte\u017eana).  Bila je izvanredno lijepa \u017eena plemi\u0107kog porijekla te je odbila poganski \u017eenidbeni ugovor Kvintinijana, nakon \u010dega ju on 30 dana ostavlja u javnoj ku\u0107i. Nakon toga ju mu\u010di u\u017earenim zubljama, a sv. Petar joj zacjeljuje rane. Na kraju ju ubija polaganjem na u\u017eareni ugljen i krhotine stakla, te joj re\u017ee grudi. Kult sv. Agate nastaje vrlo rano te je osobito va\u017eio kao narodni kult cijele Italije, sve do K\u04e7lna. I danas se njoj u \u010dast blagoslivljaju kruhovi koji se \u201cbrinu\u201d za zdravu stoku, a Agatine svije\u0107e <\/em>\u0161tite od po\u017eara. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sv. Valentin <\/strong>(14. velja\u010de) je za\u0161titnik zaljubljenih i padavi\u010dara. Malo je poznato o \u017eivotu ovoga sveca te je njegov \u017eivotopis nadopunjen pri\u010dama, a iz njegova  \u017eivotopisa razvio se samostalan krug legendi. Njegovo se \u0161tovanje \u0161iri od 4. stolje\u0107a iz Rima. U Sloveniji sv. Valentin ima bolje poznato ime Zdravko<\/em>. Prema starom narodnom slovenskom kalendaru on donosi klju\u010deve korijena<\/em>, stoga ga zovu \u201cprvo prolje\u0107e \u201d. Ba\u0161 kao i sv. Trifun, Zdravko re\u017ee prvi trs.<\/span> 

<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Fa\u0161nik, Zauzi i (Bijele) Poklade \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Folklorno kazali\u0161te se\u017ee u pretkr\u0161\u0107ansko vrijeme, a maskiranim ophodima svjedo\u010de arheolo\u0161ke iskopine jo\u0161 iz anti\u010dko-ilirskog vremena. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Ovaj europski godi\u0161nji obi\u010daj, u trajanju od Vodokr\u0161\u0107a ili Bogojavljenja (6. sije\u010dnja) do sedmog tjedna prije Velikdana, Vuzema <\/em>ili Uskrsa (prva nedjelja nakon 14. dana mladog mjeseca po\u010dev\u0161i s 21. o\u017eujkom), korijenima se\u017ee u davnu pro\u0161lost te su u njemu prisutni elementi istovjetni onima Luperkalija, Bakanalija, kalenda, Dionizijevog kulta i starijih agrarnih kultova. To je razdoblje prelaska zime, ljudi i Bogova u Novo leto<\/em><\/strong>.  U pokladno vrijeme zbiva se karnevalski mundus inversus<\/em>, pri \u010demu se obr\u0107e dru\u0161tveni status pojedinca, spola, dobi, identiteta kroz maskiranje i u\u017eivljavanje u tipizirane likove <\/strong>poput \u010coroje<\/strong>, Vile <\/strong>i Turice<\/strong>, bu\u0161are<\/strong>, \u010darojice <\/strong>te izvedbeni par Dida <\/strong>i Babe<\/strong>. Svi crni <\/em>pomaga\u010di Babe (\u010darojice, bu\u0161ari i ma\u0161kare) glazbom i zabavom glasno tjeraju, izme\u0111u ostalog, zle duhove uz zahtijevanje darova, simboliziraju i pretke koji su do\u0161li iz zagrobnog \u017eivota da slave sa \u017eivima, te se po zavr\u0161etku Poklada vrate natrag u podzemni svijet. Neke od tema Fa\u0161nika, Zauza i Poklada su i hipertrofirana ljudska spolnost, bestijalna i groteskna, kao i nasilje. Su\u0161tinski, radi se o obredu prijelaza pri kojem je nagla\u0161ena tranzicijska, odnosno liminalna faza<\/strong> karakterizirana odsustvom vremenosti i socijalne strukture kroz kaos. Taj kaos je nu\u017ean kako bi u kona\u010dnici bila postignuta katarza i vra\u0107anje redu. Poklade upravo spomenutim stanjem singularnosti omogu\u0107avaju pro\u017eimanje dvaju svjetova, ljudskog i bo\u017ejeg, zbog \u010dega je komunikacija izme\u0111u \u201cnjih\u201di \u201cnas\u201d potencirana. Tako je jedna od odrednica poklada i arhai\u010dna magijska manipulacija prirode, ali i \u010dovjeka samog, jer sada on napu\u0161ta svoj identitet i ego, kojega slobodno sagledava iz navedenog liminalnog prostora, dopu\u0161taju\u0107i i vlastitom nutarnjem divlja\u0161tvu <\/em>i sjeni ekspresiju, intenzivnost i kona\u010dnu integraciju <\/strong>\u2013 pomirenje <\/strong>vlastite zime i prolje\u0107a.<\/span> <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Slika 2. Pohod bu\u0161ara
<\/span>(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Pokladni junaci \u010coroja, Vila i Turica<\/strong> arhaizmi su obreda tjeranja zime<\/strong>, pri \u010demu je \u010coroja obli\u010dje arijske lisice koja utjelovljuje napastovatelja Sunca (prolje\u0107a), a konjoglavi Turica nekada\u0161nje slavenske konjske kozmogonijske \u017ertve kojom se obnavlja cjelokupan svemir. Predstavnicu prolje\u0107a, Vilu, krasi cvjetni vijenac i cvjetni trokut.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Folklor dinarskog podru\u010dja karakteriziraju \u010darojice<\/strong>, mu\u0161karci maskirani u \u017eene ili \u017eivotinje (vukove), \u0161to su elementi vegetacijskih obreda za plodnost s upori\u0161tem u Dionizijevom ili Bakhovom kultu.  Obu\u010deni u staru odje\u0107u, zaogrnuti u ov\u010dju ko\u017eu i oki\u0107eni zvonima, \u010darojice su velikom bukom, koju su proizvodili zvonima, \u017eeljeli protjerati demonske sile i probuditi prolje\u0107e i rodnu novu godinu. Pokladni vukovi<\/strong> odvijaju se u De\u017eevicama. Vukovi<\/em> nisu ni \u010darojice niti ma\u010dkare. Zapravo, po\u017eeljno je da ih tada nema, jer je posljednja pokladna ve\u010der samo za vukove. <\/em>Na \u010delu im je Vu\u010dica<\/strong>, a na kraju Vuk<\/strong>. Odjeveni su u ov\u010dju ko\u017eu, nose zvona te su im lica maskirana bojama. Vu\u010dica je nosila \u0161tap te je zapovijedala ostalima i dr\u017eala ih na okupu. Oni prolaze selom glasaju\u0107i se poput vukova uz zvonjavu, te na kraju propadaju uz pucanj. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U ophodu vu\u010dara i \u010daroji\u010dara figura Babe slegjene<\/strong> (mu\u0161karac u monospolnom\/maskulinom obredu preuzima odjevni kod \u017eene: ritualni transvestizam) i Vuka hranitelja<\/strong> (jedan od \u0161estorice \u010daroji\u010dara ga nosi na le\u0111ima, vuku je u ustima jabuka) predstavlja mlado Januarsko sunce<\/em> ili Bo\u017ei\u0107a (Vuk hranitelj) i njegovu majku (Zale\u0111ena baba). U obredu se ritualno tra\u017ee namirnice i za Vuka i za Babu kako bi ih pomirili i za\u0161titili se od njihove ugroze: ubijanja stoke ili ubojite hladno\u0107e. Za vuka se sakupljaju darovi ba\u0161 kao \u0161to se sakupljaju i za pokojne, jer je vuk u mudrosti predaka \u010dovjekov dvojnik ili alter ego. <\/em>Naime, obi\u010daj vu\u010dara se ne odr\u017eava samo u pokladno vrijeme, ve\u0107 i u trenutku ubijanja vuka uz izvo\u0111enje pjesama koje tematiziraju ro\u0111enje mladoga boga, bo\u017eanstva Sunca<\/em>, iz \u010dega je mogu\u0107e zaklju\u010diti da su koleda i \u010darojice isti obred. <\/span><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Baba se, osim s vukom, pojavljuje i kao Bo\u017eja baba<\/em><\/strong> s<\/strong> jari\u0107ima <\/strong>na odvoju zime i ljeta. Mitem Babe i njezinim ukovima<\/em> (pozajmenicima, kozli\u0107ima, jarcima petroro\u0161\u010di\u0107ima) govori o okamenjivanju prirode za vrijeme zimskih mjeseci, odnosno stavljanju Sunca u klade<\/em>. Baba slobodno hara zimom uz jari\u0107e, dok se ne odva\u017ei istome u vrijeme prolje\u0107a. Ona izaziva Mart<\/em>, nakon \u0161to je izazvala snijeg  i sjevernjak, na \u0161to joj unajmljen Februarij <\/em>uzvra\u0107a jo\u0161 ve\u0107om mjerom hladno\u0107e, smrzavaju\u0107i i nju i jari\u0107e. Postoje i legende o stijenama s kojih u prolje\u0107e kaplje voda po imenu smrznuti baba i jarci, <\/em>a na nekim se prostorima zaka\u0161njela proljetna susnje\u017eica naziva babinim jarcima<\/em>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Pokladni ophodi uklju\u010duju i mundus inversus <\/em>oplodnje prilikom koje Did <\/strong>povaljuje Babu <\/strong>na zemlju (\u010desto i na drva ili vinovu lozu) te joj di\u017ee noge. U manje i vi\u0161e lascivnim verzijama pridru\u017euju se i pjevani stihovi:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cNama\u017eite didu sablju \/ neka bolje ljubi babu.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Tematika je o\u010digledno arhai\u010dnih obreda za plodnost, na koje je mogu\u0107e nadovezati Crkvi kontroverzne Luperkalije<\/strong>, sli\u010dne ophodima vu\u010dara<\/strong>, koje su bile supstituirane blagdanom Svije\u0107nice. Dvanaest nagih luperca <\/em>(kao i \u0161est nagih vu\u010dara, koji selo obaraju od kuge) prolaze selom. Luperci<\/em> se nazivaju i creppi <\/em>(capri<\/em>) \u2013 jarci, a nosili su kostime od jare\u0107e ko\u017ee ritualno \u017ertvovanih jaraca. Jare\u0107im su oputom<\/em> udarali djevojke, koje su od \u017eivototvornih udaraca o\u010dekivale plod utrobni<\/em>.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nadalje, u samoj pokladnoj predstavi Dida i Babe, primjerice u Dugobabama, Did <\/strong>nosi staru, sme\u0111u, poderanu narodnu no\u0161nju, kaput od ovce, \u0161e\u0161ir, zvona i sablju. Slijede ga naoru\u017eani Turci<\/strong>. Slijede ga i svatovi koje \u010dine nevjesta, barjaktar, djever, jengije ili cure, kum. Mlado\u017eenja je odsutan! Nevjestu glumi najljep\u0161i momak u selu. Ona <\/em>je \u0161utljiva, a kolo ple\u0161e i pjeva samo s djeverom. Barjaktar nosi visoko jablanovo stablo oki\u0107eno crvenim jabukama, orasima, naran\u010dama. Oponiraju im ma\u010dkare<\/strong>, ljudi raznih zanimanja, \u201ccigani\u201d i Baba<\/strong> koja pepelom posipa sve na koje nailazi, te tako \u010disti put povorci. Ujutro prvi kre\u0107u Turci te truba\u010d koji rogom najavljuje ma\u010dkare koje dolaze do svake ku\u0107e, no ulazi samo Baba s metlom u torbi kojom razme\u0107e pepeo iz pe\u0107i uku\u0107ana (ako ga ima). U Planjanima kod Une\u0161i\u0107a, upravo Nevjesta <\/strong>nosi metlu te mete dvori\u0161te i ku\u0107u mje\u0161tana. Ako netko ne bi darovao mladence onda im ku\u0107u zalu\u017euje <\/em>ili posipa napepeljena Baba \u0161to nosi preslicu i vreteno. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nevjesta <\/strong>se upoznaje sa zaovama, stri\u010devima, strinama, zetovima. Pokladnja baba <\/strong>se, kako opisuje Luka Ili\u0107 Oriov\u010danin, odlikovala od svih ma\u0161kara. Ona je lutka napravljena od \u017eenske rubine punjene slamom  da sli\u010di na \u010dovje\u010dansku sliku. <\/em>Umjesto glave stavila bi se tikva, na kojoj bi o\u010di i zube izdubili, a u sredini je bio drveni kolac. Vozila se u kolima koje je vukao najslabiji konj u selu. Babu su pratili dvorjanici: jedan je jahao na konju i puhao u rog, drugi ga je vodio, a dva ili tri tjerali su ga kand\u017eijama, udaraju\u0107i u babu, a ne u konja. Tako su hodali kroz sela. Ujutro na \u010cistu srijedu babu bi odvezli izvan sela i uz oplakivanje i jadikovanje ju zakopali. No, ovaj obi\u010daj ve\u0107 zalazi u vrijeme Pusta<\/em> (sedam ili osam tjedana prije Uskrsa) na kraju Poklada. Sli\u010dan obi\u010daj se doga\u0111a i u Visokoj, na Hvaru, gdje se spaljuje Krnjo – Ladro<\/strong>.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Hrasnom, prema sve\u0107eni\u010dkim izvje\u0161\u0107ima, Mlade <\/strong>su izvodile razne nepodop\u0161tine, \u010demu svjedo\u010de i pri\u010de starijih. Grlile su se i ljubile s mu\u0161karcima na koje su nailazile te su ih nepristojno zadirkivale. \u0160to su raskala\u0161enije vladale, to ih je mu\u0161ka \u010deljad smatrala valjanijima. U duvanjskom kraju poznat je bio ophod Bilih vila<\/strong>. Djevojke ili mla\u0111e \u017eene obla\u010dile bi sve\u010dane haljine, licem prekrivenim koprenom. Vo\u0111a im je bio mu\u0161karac u sve\u010danoj narodnoj no\u0161nji. Uz pjesmu su zalazile u ku\u0107e mje\u0161tana i zadirkivale momke. Na Kor\u010duli su se organizirale bale<\/em> i trganje naran\u010da<\/em>. Mladi\u0107i i djevojke su se tada dru\u017eili, a stari su obi\u010davali re\u0107i: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0160to pokladi oprave, to rusalji obave\u201d. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Odnosno, kroz poklade se ra\u0111ala ljubav, a na Rusalje (Duhove) se odvijala \u017eenidba. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U povorkama je \u010desto i \u0110avao<\/strong> s rogovima, obu\u010den u tele\u0107e krzno i nosi crveni trozub kojim razbacuje pra\u0161ke (drva) i juri djecu. Nakon dobivenih darova svatovi bi se pjesmom zahvaljivali. Na kraju dana odlazili su na po\u010dinak i sljede\u0107a dva dana istovjetno nastavljali ophode. Nastojalo se sve ku\u0107e obi\u0107i do zalaska sunca, jer se vjerovalo da u pokladnim no\u0107ima hodaju vje\u0161tice. Tada je svaki doma\u0107in blagoslovljenom vodom \u0161kropio ku\u0107u, \u0161talu, dvori\u0161te, polja. Kad bi se tako zavr\u0161ile poklade prestajao je strah od vidurina <\/em>i vje\u0161tica. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prostor Vijaka karakterizira pokladna igra \u017duta \u017eaba <\/strong>na Pokladni utorak. Lo\u017ee se dva krijesa oko kojih povorku igraju Vija\u010dko kolo<\/em> te se pjevaju pjesme poput: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cPlatno bijeli \u017euta \u017eaba<\/span>
u potoku na kamenu<\/span>
njoj dolazi rak na konju.<\/span>
Oj punice, \u017euta \u017eabo,<\/span>
osnuj meni jedne ga\u0107e<\/span>
od tog platna bijeloga.<\/span>

Hajd’ otale’ crni \u0111avle,<\/span>
dosta sam ti osnovala,<\/span>
i jo\u0161 vi\u0161e k\u0107erku dala.<\/span>
\u010cudnu si mi sre\u0107u dala:<\/span>
nit’ u ku\u0107i ku\u0107anica<\/span>
nit’ na njivi \u017eetelica<\/span>
priko ku\u0107a priskaku\u0161a<\/span>
i na vrata izviru\u0161a<\/span>
a na ljude kezi zube! <\/span>

\u0160to si nam se zamra\u010dila Zvijezdo<\/span>
\u0160to si nam se zamra\u010dila Zvijezdo, <\/span>
Vijaka je od starina gnijezdo.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Mi igramo k’o djedovi na\u0161i,<\/span>
pomr\u010dina, ni\u0161ta nas ne pla\u0161i.<\/span>
Moju babu nau\u010dila baba,<\/span>
kako \u0107e se igrat \u017duta \u017daba.<\/span>
Ali ja \u0107u pored svake muke<\/span>
da nau\u010dim svoje unuke.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prema dana\u0161njim pripovjedanjima, Zvijezda<\/strong> je planina u Vare\u0161u. Ona je u geografskom kontekstu u odnosu s Ponikvom i rijekom koja izvire iz Pe\u0107ine, na kojoj je sam grad Vare\u0161. Grad je ime dobio naknadno s dolaskom rudarstva (variti<\/em> ruda\u010du), a prethodno se zvao Vukodolina. Pored Vare\u0161a je planina Perun. Kati\u010di\u0107 pretpostavlja i daje dobre dokaze u korist me\u0111uodnosu planine s navedenim toponimima s obzirom na geografske specifi\u010dnosti – Ponikva je mogu\u0107e posve\u0107ena Moko\u0161i (ali mo\u017eda i sama planina Zvijezda), Pe\u0107ina Velesovo skrovi\u0161te, a grad Vare\u0161 (odnosno Vukodol) dolina Jarila i njegovih hrtova. Perunova gora svojim nazivom poja\u0161njava vlastitu funkciju. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Vare\u0161koj pjesmi va\u017eno je napomenuti kako je Rak na konju<\/em> Jarilo <\/strong>koji se mogu\u0107e \u017eali na nevaljalu mladu, Maru<\/strong>, koja je u zimsko vrijeme nake\u0161ena <\/em>Morana<\/strong>. Naime, Jarilo dolazi iz vla\u017enih Velesovih podzemnih dvora, iz vode, na suho \u2013 on je vodozema\u010dkog karaktera. \u010cesto se u narodnim pjesmama supstituira \u017eivotinjama koje obitavaju i u vodi i na kopnu, \u0161to upravo mo\u017ee i rak. \u017duta \u017eaba <\/em>vjerojatno predstavlja Marinu majku, Mamicu,<\/em> koja u gotovo identi\u010dnim narodnim pjesmama latvijske predaje na kladencu \u017eivota i svete vode<\/em>, uz rijeku, pere\/bijeli rublje pri \u010demu razgovara sa svojom k\u0107eri koju sprema za bo\u017eansku svadbu.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Marina Majka je velika su\u0111enica Laima<\/em>, gazdarica, otvarateljica i zatvarateljica vrata<\/em>, Moko\u0161<\/strong>. U predajama Maru i Moko\u0161 na kladencu okru\u017euje magla koja je povezana s otvaranjem zemlje neposredno prije novog godi\u0161njeg ciklusa plodnosti i rodnosti.  <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Vija\u010dki krajevi spomenutim pokladnim igrama i krijesovima ispra\u0107aju zimu i do\u010dekuju prolje\u0107e i skora\u0161nju bo\u017eansku svadbu mladog Jurja i Mare, koja ga u vrijeme Gromnice \u010deka osamljena u bo\u017eanskim dvorima\/vrtu svojega oca Peruna.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Bijele poklade<\/strong>, \u010diji su akteri opisani \u010darojice, odvijaju se izme\u0111u zimskog solsticija i proljetnog ekvinocija i prethode kozmi\u010dkoj plodnosti ili rodnosti prirode. Prema N. Nodilu, u Bijelo vrijeme nakon klada, nakon zauza bo\u017ejih<\/em>, bogovi su vezani za tamu, bivaju\u0107i u zimskoj zoomorfozi (vuk ili medvjed), te \u0107e uskoro postati bijeli. Oponiranje lijepih i ru\u017enih ma\u0161kara figurira i sukob zime i cvatnog ljeta u liminalnom pokladnom prostoru, na kozmi\u010dkom mostu. Pokladna predstava Nevjeste sa svatovima<\/em> ritualna je imitacija bo\u017eanskog \u010dina osloba\u0111anja Boga <\/em>od Klada<\/em>, Zauza<\/em>. Mlado Sunce, jo\u0161 je, prema morfolo\u0161kim analizama N. Nodila, stavljeno u klade (tamnicu)<\/em> na Bo\u017ei\u0107ne poklade. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Ovoj pretpostavci u prilog ide i slava Veri\u017enjaci<\/strong> (Veri\u017eice, Kuke ili \u010casne verige sv. Petra) 29. sije\u010dnja, tri dana prije blagdana Gromnice. Obilje\u017eava se osloba\u0111anje sv. Petra, okovanog u lance<\/strong>, koji su spali u trenutku posjeta an\u0111ela. Pomo\u0107 su mu pridobili sv. Nikola i sv. Simeon pomo\u0107u molitve. Prema vjerovanju, nakon Veri\u017enjaka vrijeme postaje toplije i bla\u017ee jer Bog okovima sv. Petra grije zemlju<\/strong>. Na taj dan je zabranjeno kupovati ili \u0161ivati novo odijelo, jer \u0107e osobu koja ga nosi pogoditi grom. Tako\u0111er, ku\u0107ni se prag ve\u017ee lancima kako bi se dom za\u0161titio od zlih sila. Sveti Petar je zna\u010dajna figura i na polju slavenske mitologije, jer odgovara bogu Radogostu, supstitutu julijskog Svaro\u017ei\u0107a<\/em> u kontekstu solarne heptalogije. On je graditelj godine i njoj pripadnih mjeseci. Za potvrdu paralelizma sv. Petra i Radogosta, odnosno Rada, Nodilo navodi crkvicu sv. Rada u splitskoj nadbiskupiji na kojoj je podignuta Petrova crkva s 12. na 13. stolje\u0107e, te karakteristike Radogosta kao boga \u017eetve kojima odgovara upravo sv. Petar u, primjerice, pjesmi Sveci blago dijele.<\/em> Svetog Petra kao graditelja godine potvr\u0111uju i folklorne sekvence o gradnji svete gra\u0111evine.<\/em> Sveti Petar u folklornim pjesmama hipostazira kao oru\u017enik, usred leta za\u0161titnik<\/em> te nosi klju\u010deve, a crkvu gradi ni na nebu ni na zemlji<\/em>. On, ba\u0161 kao i Gromovnik dr\u017ei klju\u010deve nebesa ili rajeva te zatvara i otvara godi\u0161nja doba. Klju\u010deve inicijalno \u010duva Mater <\/em>(Moko\u0161), njih preuzima Juraj (Jarilo) te ih daje Petru (Perunu) da se otvori zemlja, da se ispusti trava, da se nakrmi stoka, ljudima na zdravlje<\/em>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sv. Simeon<\/strong>, Bogonosac, <\/strong>svetac \u010diji je blagdan tako\u0111er u velja\u010di (16.), va\u017ean je lik u blagdanu Gromnice, odnosno Prikazanju Gospodinovom. Prema predaji je \u017eivot proveo i\u0161\u010dekuju\u0107i Isusa te ga prima i potvr\u0111uje u hramu, nakon \u010dega ubrzo umire. U sceni osloba\u0111anja sv. Petra od okova poma\u017ee mu sv. Nikola (kristijanizacijom preuzima lik Velesa).<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

S obzirom na to da je kristijanizacijom Svaro\u017ei\u0107, Bo\u017ei\u0107 (Ognji\u010dak Bo\u017eji) postao kr\u0161\u0107anski mali Bog, zanimljiva je Molitva za malo dijete <\/em>upu\u0107ena sv. Simeonu:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cO Gospode silni, pomiluj i spasi!<\/span>
I plami\u010dak ovaj smr\u0107u ne ugasi!<\/span>
Djetence je ovo ko plami\u010dak svije\u0107e, <\/span>
A bure su svjetske i po zvijezde stra\u0161ne;<\/span>
Slaba\u010dak se oganj pod pepeo pre\u0107e<\/span>
A pod Tvoju ruku \u010dovje\u010dje du\u0161e.<\/span>
Kad se vode dignu i do\u0111u do gu\u0161e, <\/span>
I plamen se smanji, i oganj ovla\u017ei, <\/span>
O Gospode spasi, smiluj se, ubla\u017ei!<\/span>
Tako David prorok Tebi se molja\u0161e <\/span>
Mada on buktinja golema bija\u0161e, <\/span>
A nejako dijete u podno\u017eju neba<\/span>
I od zlobne \u017eelje bolno se koleba <\/span>
I od zlobne misli zaboli ga glava, <\/span>
Svaki vjetri\u0107 zlobe njega raslabljava.<\/span>
Ugasto bi brzo od vjetrova burni,<\/span>
Da ti ne spasava\u0161, Pomaga\u0107u \u017eurni.<\/span>
O Gospode, i sad pomiluj i spasi, <\/span>
I plami\u010dak ovaj smr\u0107u ne ugasi!<\/span>
Molitvama, Bo\u017ee, Tvog starog ljubimca,<\/span>
 Simeona svetog, divnog Bogoprimca.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Uz sv. Simeona, na blagdan Prikazanja Gospodinova, stoji i sv. Ana<\/strong>.  Za\u0161titnica je sretnog braka i vjen\u010danja, majki, udovica, doma\u0107ica i gazdarica, slu\u0161kinja i radnica, tkalaca, kroja\u010da, mlinara, pleta\u010da, la\u0111ara i u\u017eara, stolara, tokara, rudnika i rudara, zlatara te je pomo\u0107nica pri sretnom porodu i blagoslovu djece. Prema popularnom vjerovanju u Rusiji, zima susre\u0107e ljeto na na dva blagdana, od kojih je drugi na dan sv. Ane u jesen. <\/span>

<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Sv<\/span><\/strong>. <\/strong><\/span>Trifun<\/span><\/strong> \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Svetac \u010diji se dan tako\u0111er poklapa sa svetkovinom Gromnice je sv. Trifun. Njegovo je sve\u010dano obilje\u017eavanje 163 godine starije od svetkovanja sv. Vlaha (Bla\u017ea), a za\u0161titnik je vrtlara, sokolara, vinogradara, loze, bilja, bra\u010dne ljubavi. Prema balkanskim legendama on je brat djevice Marije. Za Tripundan se obrezuje loza, odr\u017eava blagoslov polja i vinograda. Smatra se pre\u017eitkom Dionizijevog kulta, \u0161to potvr\u0111uju i obi\u010daji u vrijeme svetkovanja sv. Trifuna. Izlije\u010dio je k\u0107er rimskog kralja Gordijana III. od zlih duhova, te je i kasnije uspje\u0161no lije\u010dio i ljude i \u017eivotinje. Mu\u010den je tri dana te mu je na koncu an\u0111eo donio krunu od dragog kamenja oki\u0107enu cvije\u0107em. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Proslava sv. Tripuna u Kotoru odvija se 3. velja\u010de kako bi se izbjeglo preklapanje s blagdanom Svije\u0107nice 2. velja\u010de. Tog se dana nakon svete mise ve\u0107 stolje\u0107ima ple\u0161e kolo Svetom Tripunu kao dijela proslave svetkovine. Sveti Tripun se u Kotoru slavi i 13. sije\u010dnja \u2013 Prijenos svetih mo\u0107i (Karike) i 10. studenog \u2013 Mali Tripundan. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prema predaji, Tripun sokolaru Ivanu Groznom poma\u017ee prona\u0107i careva omiljenog sokola. Ikonografski se prikazuje kao mladi\u0107 na konju sa sokolom na desnoj ruci (ili kopljem) te cvjetnom krunom na glavi, \u0161to dobro odgovara ikonografskom prikazu Jarila, mladi\u0107a na konju, okrunjenog cvjetnim vijencem (simbol prosperiraju\u0107e vegetacije), te sokolom s kojim ide u lov. Tako\u0111er, Jarilo je bog vegetacije i plodnosti te ga \u0161tuju i poljodjelci.  <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Trifontsi<\/em> su tradicionalni bugarski blagdani od 1. do 3. velja\u010de. Bira se Kralj vinograda te se kruni vijencem vinove loze. Prema predaji, Trifun zarezuje prvi trs (zato ga se naziva i Trifon Zarezan<\/em>). Povorka obilazi ku\u0107e uz \u010da\u0161\u0107enje hranom i vinom. Doma\u0107in ku\u0107e pije vino koje mu nudi Kralj, a ostatak izlije Kralju u lice u ime blagostanja. U ove dane je \u017eenama zabranjeno zala\u017eenje u vinograde. <\/span>

<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 3. Krunjenje novoga Kralja vinograda u Plevenu<\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Trifontsi <\/em>su ujedno i Vu\u010dji blagdani<\/em> te predenje, vezenje, tkanje ili diranje ovaca ili vune je zabranjeno kako ne bi privukle vukove na sebe ili ovce. Kori\u0161tenje \u0161kara je bilo zabranjeno jer \u201cgrizu\u201d poput vu\u010djih \u010deljusti, stoga su se zatvorene vezale uz bajalicu: \u201c\u0160to ve\u017ee\u0161? Ve\u017eem vuku usta\u201d. Na vu\u010dje zube podsje\u0107ale su i igle, stoga se odje\u0107a nije \u0161ivala kako ne bi privukla vuka, osim \u0161to bi se bajalo uz za\u0161ivanje ruba haljine: \u201c\u0160to \u0161ije\u0161? Vukovima \u0161ijem u\u0161i da ne \u010duju ovce, koze i telad\u201d. Druga bi osoba ponovo upitala \u201c\u0160to \u0161ije\u0161?\u201d te bi \u017eena odgovarala: \u201cVukovima \u0161ijem o\u010di da ne vide ovce, koze i telad\u201d, na \u0161to tre\u0107i put osoba ponavlja pitanje \u201c\u0160to \u0161ije\u0161?\u201d, na \u0161to \u017eena odgovara: \u201cVukovima za\u0161ivam usta da ne grizu ovce, koze i telad\u201d. Rije\u010d \u201cvuk\u201d se nije izgovarala, te bi supstitut bio koladnik<\/em>, kako se pravog vuka ne bi dozvalo iz \u0161ume. <\/span>

<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Majka Bo\u017eja Gromnica, <\/strong><\/span>
Gospa od vukova \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Svijet s kojim se zimi slavenski \u010dovjek identificira, u opreci s Velesovim, hladan je i suh, a poljima i lugovima vladaju vukovi, ljute zvijeri. O tome govori specifi\u010dnost poljske Majke Bo\u017eje Gromnice (polj. Matka Boska Gromniczna<\/em>) koja no\u0107i najve\u0107e \u010dovjekove ranjivosti osvjetljuje svije\u0107om groma,  Gromnicom<\/em>, prema vrlo poznatim legendama izri\u010dito tjeraju\u0107i gladne vukove od naroda i stoke. U Poljskoj postoji i izreka o lo\u0161oj sre\u0107i izazvanoj predenjem na Gromnicu, navode\u0107i da se u tu pre\u0111u lako zaplete vuk, \u0161to implicira \u0161tetu koju bi on mogao izazvati svojim kontinuiranim posjetima nesretnom doma\u0107instvu.  U \u010ce\u0161koj je zabranjeno \u0161ivanje jer \u0107e igla \u201cprivu\u0107i\u201d grom.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Poveznica Majke Bo\u017eje Gromnice s vatrenim, svjetlosnim (odnosno gromovnim) elementom dovodi ju u korelaciju s Ognjenom (Bla\u017eenom) Marijom<\/strong>. Naime, ona figurira kao Ilijina (Gromovnikova) sestra. U pjesmi Sveci blago dijele<\/em> Ognjena Marija pali i ga\u0111a munjom i strijelom, a u pjesmi Sun\u010deva sestra i pa\u0161a tiranin<\/em> baca tri zlatne jabuke (munje) te je oslovljena kao Sun\u010deva sestra. Ognjena Marija, s druge strane, utjelovljuje i Moko\u0161in sun\u010dan\/gromovit karakter. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Ognjena Marija figurira i kao Janja<\/strong> (primjerice u pjesmi Car nebesni, kad \u017eenja\u0161e Sunce<\/em>) koja personificira<\/strong> Zoru<\/strong>.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

I Zora i Majka Bo\u017eja Gromnica povezane su likom Prozerpine\/Perzefone. Naime, obred rimske crkve na dan Svije\u0107nice, kojeg je deklarirao papa Sergije I. uspostavljen je kako bi se potisnuo, izme\u0111u ostalih, i poganski festival u \u010dast Prozerpine popra\u0107en paljenjem baklji. Prozerpina <\/strong>(mogu\u0107e od lat. prosperere<\/em>, izroniti, puzati) je starorimska boginja \u017eenske plodnosti, rodnosti, plodnosti prirode i poljoprivrede te proljetnog rasta i podzemlja. Atributi su joj \u0161ipak, baklja i snop \u017eita. U rimskom je kultu ona kraljica podzemlja, supruga Dis patera <\/em>(rimski kralj podzemlja). Ona pola godine provodi u podzemlju te je njeno odsustvo uzrok zime, dok njen povratak nagovje\u0161\u0107uje prolje\u0107e. Nodilo joj pripisuje i atribute svjetlono\u0161e<\/em> i medohrane<\/em>, \u0161to odgovara boginji Brigid koja se slavi na Imbolc, odnosno u vrijeme Gromnice. Prozerpina, kao i Zora, ima i no\u0107ni i dnevni aspekt. Zora je isto tako uvijek mlada te je prototip ljudskih nevjesta (Zora) u Vedama koje polaze za mu\u017eeve. Isto \u010dini i Mara<\/strong>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Srodnost Marije i  Zore (Danice)  potvr\u0111uje i ulomak pjesme iz Me\u0111imurja:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cNe nam je ono denica, denica \/ Neg nam je Mar\u2019ja Devica.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sveta svadba povezuje Zoru sa slavenskom Marom ili Moranom<\/strong>. Tako\u0111er, obje su i k\u0107eri vrhovnih bogova, bilo Peruna ili Dyausa, Tva\u1e63\u1e6dra ili Savitra. Obje dolaze iz o\u010devih dvora<\/em>, bude ostale nevjeste te more <\/em>smrtnike. Metafori\u010dki, \u0161tovanje Zore preneseno je pokr\u0161tavanjem na Majku Bo\u017eju, a i njen sam opis u Otkrivenju <\/em>glasi:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cPotom se u nebu pokaza veli\u010danstven znak: \u017dena obu\u010dena u Sunce,<\/span>
Mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda.\u201d <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Na Bijele poklade se (u Risnu) mladi\u0107 preobla\u010di u Gjedovu babu<\/strong> koja nosi povijeno dijete<\/em><\/strong>, <\/em>a u Srijemu Baba Gvozdenzuba<\/strong> nosi <\/strong>u loncu \u017ear<\/em><\/strong>. Nodilo ove pokladne, zimske babe<\/em> stavlja u paralelu sa Zlatnom babom<\/strong>, ostarjelom nebeskom caricom (uz koju zimi djeluje ostarjelog obnevi\u0111eni i ogluhnuti djed<\/em>), Tetkom <\/strong>ili Ljeljom<\/strong> \u2013 <\/strong>eufemisti\u010dkim imenovanjem Gospe nebesne<\/em>. Tetka, Ljelja stoji uz striku<\/em><\/strong>, dundula<\/em>, Gospoda.  <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Ostarjeli aspekt Velike Boginje, Babe<\/em><\/strong>, figurira niktomorfno, ktonski, te je vezan za vuka<\/em><\/strong> (ve\u0107 samostalne ktonske i zimske simbolike) \u0161to poja\u0161njava atribuiranost Gospi od vukova, <\/em>ali obja\u0161njava i frekventnost likantropskih antropomorfizama uz Babu kroz cijeli pokladni period. Tomu svakako poma\u017eu realni zimski uvjeti pri kojima je vuk jedna od najve\u0107ih prijetnji \u010dovjeku i njegovoj stoci. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u017dar \u0161to ga Baba Gvozdenzuba nosi u loncu podsje\u0107a na Oganj \u017eivi <\/em><\/strong>\u0161to ga, u jednoj verziji, Ognjena Marija dobiva kao svadbeni dar zvijezde Danice (Zore) na mjese\u010devoj svadbi. \u017divi oganj<\/em> javlja se u tekstovima folklorne knji\u017eevnosti, a u Karad\u017ei\u0107evu Srpskom rije\u010dniku stoji kao zasebna natuknica – taj izraz ozna\u010dava oganj koji se vadi taru\u0107i dvoje lipovo drvljadi jedno o drugo dokle se ne upale. <\/em>Atributivni izraz \u201cizviti oganj\u201d, ponovo samostalna natuknica u rje\u010dniku, ozna\u010dava oganj koji se izvije iz lipova drveta<\/em>. Ovaj \u010din predstavlja silazak Ognja s nebesa na zemlju, a uz vatru silazi i \u017eivotvorni \u017ertveni napitak, soma<\/em> ili haoma<\/em>, ili medovina. I oganj i napitak neizostavni su rekviziti \u017ertvenog obreda. Nodilo navodi kako je upravo izvijeni <\/em>oganj dar za Ognjenu Mariju. Njema\u010dki filolog i mitolog A. Kuhn dokazao je va\u0111enje \u017eivog ognja sakralnim na\u010dinom trenjem drveta o drvo u vedskih Inda vrtnjom \u0161tapa u kolu, a isto su \u010dinili i Iranci, Italo-Heleni te narodi Balkana, a prema izvje\u0161taju \u0421\u043e\u044e\u0437\u043d\u0438\u043e\u0435 \u0412\u0435\u0447\u0435 <\/em>(web stranica novina Parlamentarne skup\u0161tine Saveza Bjelorusije i Rusije), ovaj se ritual odvija i u bjeloruskom Polesju (\u041f\u043e\u043b\u0435\u0441\u044c\u0435<\/em>) ba\u0161 na svetkovinu Gromnice, praznik \u017eivoga ognja<\/em><\/strong> (\u043f\u0440\u0430\u0437\u0434\u043d\u0438\u043a \u0436\u0438\u0432\u043e\u0433\u043e \u043e\u0433\u043d\u044f<\/em>).  Za paljenje i izgradnju zajedni\u010dkog krijesa (koji \u0161titi i od demona) odabiru Gromnichnika <\/em>(bjrus. \u0413\u0440\u043e\u043c\u043d\u0438\u0447\u043d\u0438\u043a\u0430<\/em>), po\u0161tovanog mu\u0161karca iz sela koji ostalima pali gromni\u010dke svije\u0107e vatrom toga krijesa, oko kojeg se ple\u0161e kolo.  U selu Gribany, Mogilevskoj guberniji (\u0413\u0440\u0438\u0431\u0430\u043d\u044b \u041c\u043e\u0433\u0438\u043b\u0435\u0432\u0441\u043a\u043e\u0433\u043e \u0440\u0430\u0439\u043e\u043d\u0430<\/em>), samo mu\u0161karci pale sveti krijes, vatru raspiruju\u0107i iskrom kremena \u0161to pada u lan na pripremljenom krijesu. Nakon toga dolazi \u017eena nadle\u017ena za glavnu, najve\u0107u gromni\u010dku svije\u0107u te ju pali svetim ognjem, nakon \u010dega i ostale \u017eene iz sela pale svoje manje gromnice. Glavna gromni\u010dka svije\u0107a prebiva kod gazdarice <\/em>do idu\u0107e Gromnice, kada svije\u0107u naslje\u0111uje nova gazdarica. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 4. Selo Gribany, Mogilevska gubernija, mu\u0161karci vatru za krijes raspiruju iskrom kremena 
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U vedskim se himnama isti\u010de va\u017ean lik, Agni, bog Oganj. Ra\u0111a se na svijetlom nebu, u olujnom oblaku, pa i dolje na zemlji, u vatri \u017ertve i doma\u0107eg ognji\u0161ta. Oganj kao bo\u017eansko bi\u0107e nerazdvojno je vezan za Peruna i njegovu munju, a Perun hipostazira i kao sam Car Oganj<\/strong>. Poznat je i pojam \u017ertvenog ognja <\/strong>(npr. u Jaroslavlju na sjeveru Rusije u \u010dast Velesu \u2013 nije se smio ugasiti) kao neizostavnog dijela \u017ertvenog obreda. Agni u Vedama biva najmla\u0111i od bogova, a ujedno i navijeke prastar. Opisuje se kao uvijek ponovo ra\u0111aju\u0107 i obnavljaju\u0107, koji raste nov tijekom godine, do\u010dim nanovo drugim ustima i jezikom drvlje pro\u017edire<\/em>. Agnijevo tre\u0107e, zemaljsko, o\u010ditovanje biva prema Nodilu Kres <\/em>(Krijes<\/strong>, tj. sveti oganj \u0161to se pali uo\u010di Jurjeva, Ivanja, Petrova, Vidova, sv. Ilije). <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

On prenosi i vjerovanje iz Srbije po kojem \u017eivi <\/em>oganj s badnjaka (drvene klade \u0161to se pali na Badnjak) pridaje za\u010de\u0107e, po\u010detak \u017eivota. Ruski spomenici spominju Ognja i Ognjeve pod nazivom Svaro\u017ei\u0107, <\/em>a Nodilo ga poistovje\u0107uje s na\u0161im Bo\u017ei\u0107em<\/em>, koji se u\u017edio na Ognju mlade godine<\/em>. Zapaljen badnjak bi, naime, trebao biti podr\u0161ka<\/strong> Suncu<\/strong> koje mora ponovo zasjati, te postati pomla\u0111en<\/em> demon vegetacije koji je prije spaljivanja bio hrom i neplodan (prema W. Mannhardtu). Okresano se stablo po imenu Vanaspatis<\/em> (Gospodar \u0161ume<\/em>) vezano remenjem i mazano maslom palilo i prinosilo i bogu Agniju. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Paljenjem \u017ertvene vatre obnavlja se Sun\u010deva snaga <\/strong>pala tijekom zime, po\u010detak Zore <\/strong>(jutarnje svjetlosti) i izlazak Sunca. Zora u vi\u0161e mitologija i narodnih predaja biva zimi progutana, oteta i zato\u010dena te zatim u kona\u010dnici oslobo\u0111ena te se ranjena<\/em> vida ognjem<\/em>. Prijelaz Zore iz podzemlja na nebo opisuje i spomen zore u Rksa\u1e43hiti: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0160iroko s mastima bljesnu u okvirima vrata Neba. Razgrnu crnu odje\u0107u<\/span>
bo\u017eica. Bude\u0107i dolazi Zora s rumenim konjima na lakopregim kolima.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Zoru budi Bodrica<\/em> (Savitar)<\/em>, bog sun\u010devih zraka. On odagnjava zle sile i \u010dini ljude bezgre\u0161nima. \u010cuva zakone te upravlja i vjetrovima i vodama, koje bujaju na njegovu zapovijed. \u010cak i bogovi poput Indre, Varune, Mitre pokoreni su njegovoj volji. Gospodar je koji daruje blagoslove \u0161to pro\u017eimaju nebo, zrak i zemlju. On je taj koji mjeri nebo i sjaji gdje sunce izlazi. U Rig Vedi on se zove Prajapati<\/em>, bog Neba. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cDo\u0161lo je ovo svjetlo, najljep\u0161e od svjetala. Rodi se zamjetan predznak<\/span>
(dana) koji razrasta. Kao obodrena \/ ro\u0111ena radi Bodri\u010dina bodrenja \/<\/span>
pora\u0111anja \u2013 tako No\u0107 Zori prepusti mjesto.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U \u010ce\u0161koj je u doba Gromnice poznat obi\u010daj padanja ni\u010dice na koljena uz ljubljenje zemlje prilikom ogla\u0161avanja prve grmljavine. Ponovo, stihovi iz Rksa\u1e43hite nude potencijalno obja\u0161njenje prema kojemu Perun (Parjanya) gromovima (svjetlicama) oplo\u0111uje Moko\u0161 (Zemlju):<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cVjetrovi du\u0161u, a oblije\u0107u svjetlice, svuda bilje ni\u010de, a nebo nabri\u010de.<\/span>
Okrjepa se ra\u0111a stvorenju svakomu, Parjanya kad pro\u017eimlje Zemlju<\/span>
sjemenom.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

O plodnoj mitskoj mati, koja u krilo prima sjeme pjeva i Gunduli\u0107 u 17. stolje\u0107u, bez poetske improvizacije:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cZa me plodna dar sjemena<\/span>
stara mati u skut prima.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Zorin dragi suprug je Soma<\/em>, nebeski bog istoga imena kao pi\u0107e besmrtnosti vezano za izvijanje ognja<\/em>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Rksa\u1e43hiti Zori (U\u1e63as) posve\u0107eno je 20-ak himana, a spominje se 300-tinjak puta. U jednoj od himni se spominje na sljede\u0107i na\u010din: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cSvi\u0107u\u0107im putom idu\u0107u, po pravdi rastu\u0107u, pravdovitu, razgranjuju\u0107u,<\/span>
rumenozraku, nebodnevnicu Zoru, dok dovozi sunce, mislima svojim<\/span>
srhoznalci dozivlju.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sli\u010dna se formula izgovara uve\u010der blagdana Gromnice u Rusiji: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0421\u043e\u043b\u043d\u044b\u0448\u043a\u043e-\u0432\u0451\u0434\u0440\u044b\u0448\u043a\u043e, \u0432\u044b\u0433\u043b\u044f\u043d\u0438, \u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0435, \u0438\u0437-\u0437\u0430 \u0433\u043e\u0440-\u0433\u043e\u0440\u044b! \u0412\u044b\u0433\u043b\u044f\u043d\u0438, \u0441\u043e\u043b\u043d\u044b\u0448\u043a\u043e, \u0434\u043e \u0432\u0435\u0448\u043d\u0435\u0439 \u043f\u043e\u0440\u044b! \u0412\u0438\u0434\u0435\u043b\u043e \u043b\u044c \u0442\u044b, \u0432\u0451\u0434\u0440\u044b\u0448\u043a\u043e, \u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u0443\u044e \u0432\u0435\u0441\u043d\u0443? \u0412\u0441\u0442\u0440\u0435\u0442\u0438\u043b\u043e \u043b\u0438, \u043a\u0440\u0430\u0441\u043d\u043e\u0435, \u0442\u044b \u0441\u0432\u043e\u044e \u0441\u0435\u0441\u0442\u0440\u0443? \u0412\u0438\u0434\u0435\u043b\u043e \u043b\u0438, \u0441\u043e\u043b\u043d\u044b\u0448\u043a\u043e, \u0441\u0442\u0430\u0440\u0443\u044e \u044f\u0433\u0443, \u0411\u0430\u0431\u0443 \u043b\u0438 \u044f\u0433\u0443 \u2014 \u0432\u0435\u0434\u044c\u043c\u0443 \u0437\u0438\u043c\u0443?\u201d
\u25aa<\/span><\/b>
<\/span>\u201cSuna\u0161ce, vjedru, izroni, crveno\/ rumeno, iza gorice! Izroni do vremena prolje\u0107a! Jesi li mi vidjelo, vjedru, crveno prolje\u0107e? Jesi li mi, crveno\/rumeno, susrelo svoju sestru? Jesi li vidjelo, suna\u0161ce, staru Jagu, Babu Jagu – zimsku vje\u0161ticu? \u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prolje\u0107e (rus. \u0432\u0435\u0441\u043da<\/em>) vozi se, dodu\u0161e na zlatnu konju, donosi prolje\u0107e, cvije\u0107e  i plodnost. U ruskoj verziji nagla\u0161ena je i tema blagdana Gromnice, susret prolje\u0107a i zime uz ispra\u0107anje i slabljenje zimskog antropomorfizma babe Jage<\/strong>, zimske vje\u0161tice. Ako se uve\u010der, uz zazivanje Suna\u0161ca<\/em>, ipak iza brijega promoli crveno sunce, prolje\u0107e je do\u0161lo i zima pro\u0161la, a ako ne – baba Jaga i zima su na vlasti do daljnjeg. Gromnica je svetkovina nakon koje napokon zapo\u010dinju pripreme i radovi za poljoprivrednu godinu, a o rasplamsanu ognju (i Zori) koji poti\u010de ljude na rad ponovo govori Rksa\u1e43hita:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cZora granjuju\u0107a kad se oganj rasplamsava, i uzlaze\u0107e Sunce, \u0161irom upre<\/span>
svjetlo. Nebesnik nam Bodrica (Savitar) pota\u010de dvono\u0161ca,<\/span>
\u010detvreono\u0161ca pota\u010de po\u0107i za poslom.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nadalje, vezano za susret zime i prolje\u0107a, na blagdan Gromnice u Rusiji su uobi\u010dajene su izreke i pjesme \u010dija je baza sukob <\/strong>ljeta i zime u obliku mlade<\/em><\/strong>, lijepe, crvene\/rumene \u017eene <\/em>oki\u0107ene cvije\u0107em i<\/strong> stare <\/em><\/strong>babe<\/em> zime<\/em>, Morane, u staroj ofucanoj odje\u0107i, koja u borbi lomi ili ugane nogu, ili pak slomi rog. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0410 \u045e \u043d\u0430\u0441 \u0441\u0451\u043d\u043d\u044f \u0421\u0442\u0440\u044d\u0447\u0430\u043d\u043d\u0435, \u0421\u0442\u0440\u044d\u0447\u0430\u043d\u043d\u0435,<\/span>
\u0417\u0456\u043c\u0430 \u0437 \u043b\u0435\u0442\u0430\u043c \u0441\u0442\u0440\u044d\u043b\u0430\u0441\u044f, \u0441\u0442\u0440\u044d\u043b\u0430\u0441\u044f.<\/span>
\u041b\u0435\u0442\u0430 \u0437\u0456\u043c\u0443 \u043f\u0456\u0445\u043d\u0443\u043b\u0430, \u043f\u0456\u0445\u043d\u0443\u043b\u0430<\/span>
I \u043d\u043e\u0436\u0430\u0447\u043a\u0443 \u0437\u0432\u0456\u0445\u043d\u0443\u043b\u0430, \u0437\u0432\u0456\u0445\u043d\u0443\u043b\u0430.<\/span>
\u0417\u0456\u043c\u0430 \u043f\u0430\u0439\u0448\u043b\u0430 \u043f\u043b\u0430\u0447\u0443\u0447\u044b, \u043f\u043b\u0430\u0447\u0443\u0447\u044b,<\/span>
\u041b\u0435\u0442\u0430 \u043f\u0430\u0439\u0448\u043b\u043e \u0441\u043a\u0430\u0447\u0443\u0447\u044b, \u0441\u043a\u0430\u0447\u0443\u0447\u044b\u201d,
\u25aa<\/span><\/b>
<\/span>\u201cKod nas Susret, Susret,<\/span>
Zima se s ljetom sukobila, sukobila.<\/span>
Ljeto je zimu izbacilo, izbacilo,<\/span>
I no\u017eicu je iskrivila, iskrivila.<\/span>
Zima je po\u0161la pla\u010du\u0107i, pla\u010du\u0107i,<\/span>
Ljeto je nai\u0161lo ska\u010du\u0107i, ska\u010du\u0107i.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U nekim je pri\u010dama sa starom zimom  u sukobu lijepa Snegurochka, <\/em>unuka Morozka<\/em> ili Djeda Mraza. Sukobljene \u017eene \u0161alju svoje vojske, koje na nebu grme, \u0161to na Gromnicu (ako prolje\u0107e dolazi) bude medvjeda iz zimskoga sna (isti slu\u010daj kao sa svi\u0161\u010devim navije\u0161tanjem prolje\u0107a). Snegurochka <\/em>je u nekim pri\u010dama ostavljena ispod bora, nakon \u010dega ju isku\u0161avaju Baba Jaga, Goblin ili Glava kobile te ju na kraju nagra\u0111uju krznenim kaputom, kutijom lana i bogatstvom. Ponekad ona pobje\u0111uje u igri skriva\u010da s medvjedom. Bajka o Snegurochki<\/em>, ili Snjeguljici ima stotine verzija, no baza pri\u010de im je lik mlade, lijepe djevojke koju dotu\u0107i poku\u0161ava stara majka ili pomajka, koja u tome ne uspijeva. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U bjeloruskom Polesju na svetkovinu Gromnice odvija se i ritualno vo\u017eenje mlade djevojke<\/strong>\/djevoj\u010dice u kolima \u0161to vuku mladi\u0107i, a ponekad ju nose. Djevojci se uru\u010duje sveti Bo\u017ei\u0107ni bor oki\u0107en <\/strong>raznobojnim \u201ccvije\u0107em<\/strong>\u201d od papira i dostupnih \u0161arenih materijala uz pjevanje ritualne pjesme i no\u0161enje ikone Djevice Marije. Vo\u017eenje i prikaz Djevice Marije podsje\u0107a na pu\u010dki hrvatski obi\u010daj napelavanja<\/em><\/strong> na Svije\u0107nicu. \u010cestitari obilaze ku\u0107e sa slikom Majke Bo\u017eje ili izdubljenu tikvu s upaljenom svije\u0107om uz pjevanje te doma\u0107ina daruju jajima i novcem. Pjevalo se sljede\u0107e:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cOj kr\u0161\u0107ani preljubljeni, \u010dujte sada tre\u010di krat.<\/span>
\u0160to se \u010duje u Betlemu, Isus ro\u0111en je za nas.<\/span>
Marija Mati nas poslala do Marije Svije\u0107nice.<\/span>
Ona dala nam na znanje, da bu i\u0161la na napelavanje.<\/span>
Ona nesla Sinka svoga, v tu\u0111u crkvu pred oltar.<\/span>
Nisko mu se mi klanjamo, o preblagom Isusu.<\/span>
Dobri gazda dara dajte, ni\u0161ta ne zamerajte.<\/span>
Vam ostaje Preljubljeni, z nami ide Marija.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Prvu subotu nakon vjen\u010danja mlada, ili rodilja 40 dana nakon poroda, odlazi na napelavanje <\/em>u crkvu. Ne smije ulaziti na glavni ulaz, ve\u0107 \u017eupnika \u010deka u sakristiji. On dolazi po nju, te ju izvodi do oltara, a ona se sve\u010dano obu\u010dena s upaljenom svije\u0107om dr\u017ei za njegovu halju te oltar obilazi tri puta, nakon \u010dega sjeda na svoje mjesto u crkvi. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nadalje, boru u gromni\u010dkom ritualu Polesja odaje se velika po\u010dast. Povorku koja pjeva prate mje\u0161tani sve do sredi\u0161ta sela, gdje se bor stavlja na kri\u017e. Povorka staje na svakom raskr\u0161\u0107u, gdje ple\u0161e kola i razne plesove te moli, zaziva plodnost i rodnost uz no\u0161enje gromni\u010dkih svije\u0107a. Mladi\u0107i se tada penju na ograde zazivaju\u0107i prolje\u0107e, koje tako\u0111er zovu i djevojke uz udaranje u lonce. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

S<\/span>lika 5. Bjelorusko Polesje, ritualno vo\u017eenje mlade djevojke sa sve\u010danim borom u kolima \u0161to vuku mladi\u0107i
(Izvor)<\/a><\/span><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U jednoj bjeloruskoj pjesmi iz obi\u010daja dozivanja i do\u010dekivanja prolje\u0107a u o\u017eujku zaziva se Vesna:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cHvala tebi, Bo\u017ee, \u0161to smo sa zimom svr\u0161ili, \u0161to smo prolje\u0107e do\u010dekali! Pomozi nam, Bo\u017ee, da u dobar \u010das po\u010dnemo dozivati prolje\u0107e! Do\u0111i, do\u0111i prolje\u0107e, k nama u kolo, donesi nam zrnate p\u0161enice, donesi nam boja da bi nam splelo vijenac! Vozi se prolje\u0107e, vozi na zlatnom konju, u zelenoj halji, na ralu sjede\u0107i, desnom rukom siju\u0107i, vla\u017enu zemlju oru\u0107i, granatim balvanom drljaju\u0107i. Vozi, vozi prolje\u0107e, vozi, vozi prekrasno, jasne dane, zelene trave, prekrasne cvjeti\u0107e nama za vjen\u010di\u0107e.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u010ca\u0161\u0107eni bor, kako tvrde mje\u0161tani, potentniji je u prizivanju prolje\u0107a \u0161to je bogatije ukra\u0161en. Bor u slavenskoj predaji predstavlja drvo svijeta te je simbol vje\u010dnosti. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Ukrajinskoj Bukovini (\u0411\u0443\u043a\u043e\u0432\u0438\u043da<\/em>) djeca su vje\u0161ala rup\u010di\u0107e na granje drve\u0107a uz molitvu kojom im \u017eele dug \u017eivot i dobar urod, mnogo cvije\u0107a i za\u0161titu od grada. U tome su kraju mu\u0161karci palili i preskakali krijesove kako bi prizvali i osna\u017eili sunce te otkamenjivali<\/em> zemlju. U Hrvatskoj, bo\u017ei\u0107na se drvca na Gromnicu spaljuju te se taj pepeo mije\u0161a s onim od badnjaka<\/em>, te se posipa po vrtovima, vo\u0107njacima i poljima kako bi zemlja bila plodnija, a urod bogatiji. <\/span>

<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Molodka (\u041c\u043e\u043b\u043e\u0434\u043a\u0430<\/em>) u pjesmama \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Ruskim se predjelima u vrijeme Gromnice pjeva dobro poznata pjesma Molodka <\/em>(rus. \u041c\u043e\u043b\u043e\u0434\u043a\u0430<\/em>). Molodka ili Mlada djevojka – Mladica. Postoje na stotine varijacija, no sr\u017e radnje je mlada, neudana djevojka, \u010desto osamljena u vrtu, koja \u010dezne za svojim dragim. Sli\u010dan motiv je i u pjesmi iz Ple\u0161evice:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cMal mi je vertec ograjen ,<\/span>
pun mi je ro\u017eic nasajen.<\/span>
Po njem se \u0161e\u0107e Marica,<\/span>
nju so se ro\u017ee klanjale.<\/span>
\u00bbKaj mi se, ro\u017ee, klanjate?<\/span>
Nimam Vas komu tergati;<\/span>
otec i mati prestari,<\/span>
bratac i sestra premladi,<\/span>
moj mi je dragi daleko,<\/span>
preko dve gore visoke,<\/span>
preko dva polja \u0161iroka,<\/span>
preko dve vode dumboke.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Isto kao i u Ple\u0161evi\u010dkoj pjesmi, Molodkin dragi se nalazi daleko od nje, s one strane<\/em>, preko rijeke duboke, <\/em>i ne mo\u017ee prije\u0107i jer je mosti\u0107 <\/em>(prijelaz nalik grani ili drvenom trupcu) jo\u0161 pretanak. Rijeka, \u0161uplja voda<\/em>, je nabujala i potopila sve nizine, sve do strmih rubova. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

On svojoj dragoj najavljuje gradnju mosta, ili, u nekim slu\u010dajevima, ona njemu (od bazge i viti\u010daste maline): <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0427\u0435\u0440\u0435\u0437 \u0440\u0435\u0447\u0435\u043d\u044c\u043a\u0443 \u043c\u043e\u0441\u0442\u043e\u0447\u0435\u043a \u043d\u0430\u043c\u043e\u0449\u0443,<\/span>
\u041d\u0430\u043c\u043e\u0449\u0443 \u043c\u043e\u0441\u0442\u044b \u043a\u0430\u043b\u0438\u043d\u043e\u0432\u044b\u0435,<\/span>
\u041f\u0435\u0440\u0435\u043c\u043e\u0441\u0442\u043e\u0447\u043a\u0438 \u043c\u0430\u043b\u0438\u043d\u043e\u0432\u044b\u0435.\u201d
<\/span>\u25aa<\/span><\/b>
\u201cKroz rje\u010dicu mosti\u0107 postavit \u0107u,<\/span>
postavit\u2019 mostove zovine,<\/span>
mosti\u0107e malene od maline.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U isto\u010dnoslavenskom pjesni\u0161tvu u sli\u010dnoj pjesmi doznajemo tko je zapravo Molodka:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cMaru\u0161ka se dosjetila<\/span>
i pomostila mostove<\/span>
iz kalinova pru\u0107a,<\/span>
odgonetnula zagonetke.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Odre\u0111ene vrste biljaka posebno se spominju u proljetnim narodnim pjesmama te imaju odre\u0111eno zna\u010denje. Snje\u017ena gruda ili viburnum<\/em> simbolizira nevinost, i ponekad je u pjesmama na brdu<\/em>. Malina ozna\u010dava nov \u017eivot, obnovu prirode i simbol  je mladosti, svje\u017eine i ljepote, a u pjesmama se nalazi podno brijega<\/em>. I malina, viburnum<\/em> i bazga \u010desto su atributi same Molodke. Bazga ili zova iznimno je ljekovita biljka. \u0160tovala se i rabila od prapovijesti te je pokr\u0161tavanjem od svetog drva postala vje\u0161ti\u010dje. Kori\u0161tena je, kao biljka velike unutarnje energije, u iscjeljuju\u0107im simpateteti\u010dkim magijskim praksama. Njome bi se, primjerice, vra\u010dalo preko kravljih kri\u017ea kako bi imala mlijeka, ili bi ju se hranilo bazgovinom s mekinjama ako ga je izgubila.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Nadalje, u radnji se u dubokoj, brzoj rijeci kupa dabar crn kao vrana, on pliva i uprlja se.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Izlazi na brda\u0161ce i ogledava se, nakon \u010dega ga love lovci i\/ili Molodkin udvara\u010d da od njega naprave krzneni kaput za Molodku. U nekim verzijama on uspijeva pobje\u0107i, no ponekad je ulovljen i pretvoren u Molodkinu bundu, uz dodatak kuni\u010dinog krzna, zbog \u010dega je ona zadovoljna. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Molodkin udvara\u010d je \u010desto gizdav mladi\u0107 uspore\u0111en s paunom koji obilazi sajmove i mjesta zabave, a vrlo sli\u010dan opis i atribute ima i Molodka. Naime, Marina gizdavost zapravo su znak njene skora\u0161nje svadbe, ba\u0161 kao i krzneni kaput.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Kuna je ujedno i nevjesta, a poveznicu kune i prekomorskog<\/em> dabra mo\u017ee se uo\u010diti u sljede\u0107em tekstu:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201cDajte nam kunicu! Ne dadete li nam kunicu, dajte lisicu, dajte nam prekomorsku samuricu! Ne dadete li nam prekomorsku samuricu, dajte nam ljepotu djevojku!\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Ponegdje ju on sretne, ple\u0161e s njom i ljubi se, vodi ju uljep\u0161anu na sajam, no ona ga brzo upozorava da se moraju \u0161to prije udaljiti jer mu (jo\u0161) nije \u017eena. Ona, naravno, od njega tra\u017ei zlatan prsten<\/em>. Molodku naziva djevojkom svijetle glave<\/em> koja sije poput pobjedni\u010dke, <\/em>ili se u pjesmi zaziva \u201cOj, Leli!\u201d<\/em>, ili kao Sun\u010dev sjaj \u0161to pun, crven sjaji preko \u0161ume<\/em>. U vrijeme Gromnice odvijali su se manji rituali dozivanja budu\u0107ih mu\u017eeva \u0161to su ih izvodile mlade, neudane djevojke. Uobi\u010dajeno je bilo i mnogo mladena\u010dkih kola, a i upoznavanja, kao \u0161to je spomenuto za Kor\u010dulanskih bala<\/em>. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Mladi\u0107, ponekad opisan kao mladi ljepu\u0161kasti vojnik, ma\u0161e crnom kapom u desnoj ruci, a ljubljena Molodka na svojoj nosi karmin crvenu vrpcu. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U nekim se pjesmama odmah nakon opisa zabave na sajmu pojavljuje gospodarica, \u0161najderova \u017eena<\/em> koja sama sebi zna \u0161ivati kaput. Ona ujedno krpa mu\u017eevu odje\u0107u i pla\u0107a dugove. Mu\u017ea tra\u017ei da proda krave i konja kako bi joj kupio lijepu odje\u0107u, nakit i krzneni kaput. On ju ismijava te ju umjesto radne \u017eivotinje \u0161alje u \u0161umu po drva. Dok je mlada, \u010dak se opisuje kao djevojka ve\u0107 udana za staroga mu\u017ea<\/em>, kojeg \u0107e ostaviti jer je porasla, i udati se za mladoga mu\u017ea<\/em>.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Da se Juraj \u017eeni za Maru, koja je ujedno i Morana, dokazuje \u017eena kojoj se krzneni kaput \u0161ije, babi<\/em>: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u0427\u0442\u043e\u0431 \u0431\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0443\u0431\u0438\u0442\u044c,<\/span>
\u0421 \u0431\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0448\u043a\u0443\u0440\u0443 \u0441\u043d\u044f\u0442\u044c<\/span>
\u0421 \u0431\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0448\u043a\u0443\u0440\u0443 \u0441\u043d\u044f\u0442\u044c,<\/span>
\u0411\u0430\u0431\u0435 \u0448\u0443\u0431\u0443 \u0441\u0448\u0438\u0442\u044c.\u201d
<\/span>\u25aa<\/span><\/b>
\u201cDa bi se dabar ubio,<\/span>
s dabra ko\u017ea skinula,<\/span>
Babi kaput \u0161io.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Slijedi uobi\u010dajen oblik pjesme Molodke<\/em>: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u041c\u043e\u043b\u043e\u0434\u043a\u0430, \u043c\u043e\u043b\u043e\u0434\u043a\u0430 \u043c\u043e\u043b\u043e\u0434\u0435\u043d\u044c\u043a\u0430\u044f,
\u0413\u043e\u043b\u043e\u0432\u043a\u0430 \u0442\u0432\u043e\u044f \u043f\u043e\u0431\u0435\u0434\u043d\u0435\u043d\u044c\u043a\u0430\u044f.
\u041d\u0435 \u0441 \u043a\u0435\u043c \u043c\u043d\u0435, \u043c\u043e\u043b\u043e\u0434\u043a\u0435, \u043d\u043e\u0447\u043a\u0443 \u043d\u043e\u0447\u0435\u0432\u0430\u0442\u044c,
\u041b\u044f\u0433\u0443 \u0441\u043f\u0430\u0442\u044c \u043e\u0434\u043d\u0430, \u0431\u0435\u0437 \u043c\u0438\u043b\u0430 \u0434\u0440\u0443\u0436\u043a\u0430.
\u0411\u0435\u0437 \u043c\u0438\u043b\u0430 \u0434\u0440\u0443\u0436\u043a\u0430 \u0431\u0435\u0440\u0435\u0442 \u0433\u0440\u0443\u0441\u0442\u044c-\u0442\u043e\u0441\u043a\u0430,
\u0413\u0440\u0443\u0441\u0442\u044c-\u0442\u043e\u0441\u043a\u0430 \u0431\u0435\u0440\u0435\u0442, \u0434\u0430\u043b\u0435\u043a\u043e \u043c\u0438\u043b\u044b\u0439 \u0436\u0438\u0432\u0435\u0442.
\u041e\u0439, \u0434\u0430\u043b\u0435\u0447\u0435-\u0434\u0430\u043b\u0435\u043a\u043e; \u043d\u0430 \u0442\u043e\u0439 \u0441\u0442\u043e\u0440\u043e\u043d\u0435,
\u041d\u0430 \u0442\u043e\u0439 \u0441\u0442\u043e\u0440\u043e\u043d\u0435, \u043d\u0435 \u0431\u043b\u0438\u0437\u043a\u043e \u043a\u043e \u043c\u043d\u0435.
\u0425\u043e\u0434\u0438\u0442 \u043c\u0438\u043b\u044b\u0439 \u043c\u043e\u0439 \u0442\u043e\u044e \u0441\u0442\u043e\u0440\u043e\u043d\u043e\u0439,
\u041c\u0430\u0448\u0435\u0442 \u043c\u043e\u0439 \u043c\u0438\u043b\u043e\u0439 \u043f\u0440\u0430\u0432\u043e\u044e \u0440\u0443\u043a\u043e\u0439.
\u0420\u0443\u0447\u043a\u043e\u0439 \u043f\u0440\u0430\u0432\u043e\u044e, \u0448\u043b\u044f\u043f\u043e\u0439 \u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u044e:
\u2014 \u041f\u0435\u0440\u0435\u0439\u0434\u0438, \u0441\u0443\u0434\u0430\u0440\u0443\u0448\u043a\u0430, \u043d\u0430 \u043c\u043e\u044e \u0441\u0442\u043e\u0440\u043e\u043d\u0443!
\u0420\u0430\u0434\u0430 \u0431 \u043f\u0435\u0440\u0435\u0448\u043b\u0430, \u043f\u0435\u0440\u0435\u0445\u043e\u0434\u0443 \u043d\u0435 \u043d\u0430\u0448\u043b\u0430,
\u0416\u0435\u0440\u0434\u043e\u0447\u043a\u0430 \u0442\u043e\u043d\u043a\u0430, \u0440\u0435\u0447\u043a\u0430 \u0433\u043b\u0443\u0431\u043e\u043a\u0430.
\u0416\u0435\u0440\u0434\u043e\u0447\u043a\u0430 \u0442\u043e\u043d\u043a\u0430, \u0440\u0435\u0447\u043a\u0430 \u0433\u043b\u0443\u0431\u043e\u043a\u0430,
\u0412 \u044d\u0442\u043e\u0439 \u0432\u043e \u0440\u0435\u043a\u0435 \u043a\u0443\u043f\u0430\u043b\u0441\u044f \u0431\u043e\u0431\u0435\u0440.
\u041a\u0443\u043f\u0430\u043b\u0441\u044f, \u043a\u0443\u043f\u0430\u043b\u0441\u044f, \u043d\u0435 \u0432\u044b\u043a\u0443\u043f\u0430\u043b\u0441\u044f,
\u041d\u0435 \u0432\u044b\u043a\u0443\u043f\u0430\u043b\u0441\u044f, \u0430 \u0432\u0435\u0441\u044c \u0432\u044b\u043c\u0430\u0440\u0430\u043b\u0441\u044f.
\u041d\u0430 \u0433\u043e\u0440\u043a\u0443 \u0432\u0441\u0445\u043e\u0434\u0438\u043b, \u043e\u0433\u043b\u044f\u0434\u044b\u0432\u0430\u043b\u0441\u044f,
\u041e\u0433\u043b\u044f\u0434\u044b\u0432\u0430\u043b\u0441\u044f, \u043d\u0435 \u0441\u0432\u0438\u0449\u0435\u0442 \u043b\u0438 \u043a\u0442\u043e?
\u041d\u0435 \u0441\u0432\u0438\u0449\u0435\u0442 \u043b\u0438 \u043a\u0442\u043e? \u041d\u0435 \u0438\u0449\u0435\u0442 \u043b\u0438 \u0447\u0442\u043e?
\u041e\u0445\u043e\u0442\u043d\u0438\u0447\u043a\u0438 \u0441\u0432\u0438\u0449\u0443\u0442, \u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u0433\u043e \u0431\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0438\u0449\u0443\u0442.
\u0425\u043e\u0442\u044f\u0442 \u0431\u043e\u0431\u0440\u0430 \u0431\u0438\u0442\u044c, \u0445\u043e\u0442\u044f\u0442 \u0443\u0448\u0438\u0431\u0438\u0442\u044c,
\u041a\u0443\u043d\u044c\u044e \u0448\u0443\u0431\u0443 \u0441\u0448\u0438\u0442\u044c, \u0431\u043e\u0431\u0440\u043e\u043c \u043e\u0431\u043b\u043e\u0436\u0438\u0442\u044c.”
<\/span>
\u25aa
<\/span><\/b>
Mlada, mlada Mladice,
Glavica tvoja je pobjedni\u010dka.
Nemam s kime, mladi\u0107u, no\u0107 preno\u0107iti,
Le\u0107i \u0107u sama spavati, bez milog druga.
Bez milog druga tuga me obuzima,
tuga obuzima, daleko mili \u017eivi.
Oj, daleko, daleko; na toj strani,
na toj strani, nije meni blizu.
Hoda mili moj tom stranom,
ma\u0161e moj mili desnom rukom,
Desnom rukom, crnim \u0161e\u0161irom:
-Prije\u0111i, gospo\u0111ice, na moju stranu!
Rado bih pre\u0161la, ali prijelaz nisam na\u0161la,
gran\u010dica je tanka, rijeka je duboka.
Gran\u010dica je tanka, rijeka je duboka.,
u toj rijeci kupa se dabar.
Kupao se, kupao, a ne okupao.
ne okupao, ne o\u010distio.
Na goru je iza\u0161ao, ogledava se,
Ogledava, ne zvi\u017edi li tko?
Ne zvi\u017edi li tko? Ne tra\u017ei li \u0161to?
Zavijaju psi, tra\u017ee crnog dabra.
\u017dele dabra ubiti, \u017eele ga prebiti.
Od kune krzneni kaput sa\u0161iti, dabrom ogrnuti,
od kune krzneni kaput sa\u0161iti, dabrom ogrnuti.”<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Pjesma o Molodki podsje\u0107a na arhetipsku pri\u010du Jarila i Mare. U ovo se doba godine, \u010dini se, oni iz daljine upoznaju, no svak biva ograni\u010den svojim okolnostima \u2013 Mara je u vrtu o\u010devih dvora, a Jarilo u Velesovim mokrim dvorima. Jedno \u010dezne za drugim. Da je budu\u0107i mlado\u017eenja Jarilo, potvr\u0111uje njegovo spominjanje u jednoj od pjesama pod imenom Ivan:<\/em><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u041f\u043e\u043b\u044e\u0431\u043b\u044e \u043f\u0430\u0440\u043d\u044f \u043c\u043e\u043b\u043e\u0434\u0435\u043d\u044c\u043a\u043e\u0433\u043e,<\/span>
\u0418\u0432\u0430\u043d\u0443\u0448\u043a\u0443 \u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u0431\u0440\u043e\u0432\u0435\u043d\u044c\u043a\u043e\u0433\u043e,<\/span>
\u0418\u0432\u0430\u043d\u0443\u0448\u043a\u0430 \u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u0431\u0440\u043e\u0432, \u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u0433\u043b\u0430\u0437,<\/span>
\u0415\u0449\u0435 \u0412\u0430\u043d\u044f \u043a\u0440\u0443\u0433\u043b\u043e\u043b\u0438\u043a, \u0431\u0435\u043b\u043e\u043b\u0438\u043a,<\/span>
\u042f \u043d\u0435 \u0437\u043d\u0430\u044e, \u043a \u0447\u0435\u043c\u0443 \u0434\u0440\u0443\u0436\u043a\u0430 \u043f\u0440\u0438\u043c\u0435\u043d\u0438\u0442\u044c;<\/span>
\u041f\u0440\u0438\u043c\u0435\u043d\u044e \u044f \u0434\u0440\u0443\u0436\u043a\u0430 \u043a \u0437\u043e\u043b\u043e\u0442\u043e\u043c\u0443 \u043f\u0435\u0440\u0441\u0442\u0435\u043d\u044c\u043a\u0443.<\/span>
\u0417\u043e\u043b\u043e\u0442\u043e\u0439 \u043f\u0435\u0440\u0441\u0442\u0435\u043d\u0435\u043a \u043d\u0430 \u0440\u0443\u043a\u0435, \u043d\u0430 \u0440\u0443\u043a\u0435.\u201d
\u25aa<\/span><\/b>
<\/span>\u201cPoljubit \u0107u mladog momka,<\/span>
Ivanu\u0161ku tamnih obrva,<\/span>
Ivanu\u0161ku tamnih obrva, tamnooka,<\/span>
Jo\u0161 je Ivan okruglog lica, svijetlog lica,<\/span>
Ne znam \u0161to s prijateljem u\u010diniti;<\/span>
primijeniti prijatelja za zlatni prsten.<\/span>
Zlatni prsten na ruci, na ruci.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Jarilo je u vremenu prelaska iz zime u prolje\u0107e kao be\u0107ar: 
<\/span><\/p>\r\n

\u201cPreda mnom mili kao svije\u0107a gori?<\/span>
-Eh, mi smo mu govorili,<\/span>
da ne ide dugo po ve\u010derima,<\/span>
i\u0161ao po ve\u010derima nakon roka.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U kona\u010dnici, jasno je i \u0161to \u0107e se s mlado\u017eenjom, koji kao svije\u0107a stoji<\/em>, dogoditi. U ruskoj pjesmi o Moraninom komadanju Jarila, posljedi\u010dno njegovoj nevjeri, tako\u0111er ga se opisuje kao svije\u0107u \u0161to gori:<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c<\/em>Iz uvojaka njegovih fitilje nasukati,<\/span>
iz mo\u017edine njegove svije\u0107e naliti,<\/span>
iz loja salo istopiti,<\/span>
postavit \u0107u svije\u0107u pred postelju:<\/span>
Gori moja svije\u0107o, ne gase\u0107i se, <\/span>
pla\u010di njegova majko, ne umuknuv\u0161i.\u201d<\/span>

<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n
\"\"

\u25c6 <\/span><\/span><\/strong><\/span>Ostali obi\u010daji \u25c6<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/strong><\/span><\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Narodi slavenskih zemalja imaju sli\u010dne obi\u010daje blagdana Gromnice. Svima je zajedni\u010dki blagoslov gromni\u010dke svije\u0107e, njena manje ili vi\u0161e kompleksna izrada, pretkazivanje vremena, blagoslov i pro\u010di\u0161\u0107enje ku\u0107e, vode, uku\u0107ana i stoke, \u010destitarski ophodi, zaklju\u010divanje bo\u017ei\u0107nog razdoblja, kao i slavljenje susreta nadolaze\u0107eg prolje\u0107a i odlaze\u0107e zime. Uobi\u010dajene su zabrane \u010di\u0161\u0107enja, \u0161ivanja, predenja, vezenja, strah i za\u0161tita od vuka, te su se opra\u0161tale sve uvrede i vra\u0107ali svi dugovi. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u010cesto je vjerovanje u posebne mo\u0107i vode <\/strong>na ovaj dan \u2013 svojim je mo\u0107ima i sveto\u0161\u0107u jednaka blagoslovljenoj, svetoj vodi. \u010cesto se voda prikupljena  (primjerice iz tri razli\u010dita bunara u Rusiji) na dan Gromnice koristila u paru s gromni\u010dkom svije\u0107om. Njome se vr\u0161i pro\u010di\u0161\u0107avanje, lije\u010denje i blagoslivljanje, pa \u010dak i kr\u0161tenje. \u0160kropila se stoka, vrtovi, staje, ko\u0161nice, te prije putovanja ili za dobru zaradu. Dr\u017eala se u posebnom posu\u0111u, jer u rabljenom gubi magi\u010dnu mo\u0107. U Ukrajini, Bukovini (\u0411\u0443\u043a\u043e\u0432\u0438\u043da<\/em>), djevojke su uzimale vjen\u010dani ru\u010dnik svoje majke i stavljale ga u rijeku, jezero ili su pokrivale bunar te ga natrag uzimale uve\u010der i skrivale ga u \u0161krinju izri\u010du\u0107i molitvu vodi<\/strong>, koju mole da im ne donese nesre\u0107u: <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u201c\u041d\u0430 \u0442\u043e\u0431\u0456 \u043c\u043e\u0454 \u043f\u043e\u043a\u0440\u0438\u0432\u0430\u043b\u043e, \u043b\u0456\u0442\u043e \u0437 \u0437\u0438\u043c\u043e\u044e \u043f\u043e\u0441\u0442\u0440\u0456\u0447\u0430\u043b\u043e, \u0432\u043e\u0433\u043e\u043d\u044c \u0437\u0438\u043c\u0443 \u0437\u0430\u0431\u0440\u0430\u0432, \u0447\u0430\u0441 \u043b\u0456\u0442\u0430 \u043d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u201d,
<\/span>\u25aa<\/span><\/b>
<\/span>\u201cNa tebi je moj pokriva\u010d, ljeto se sa zimom susrelo, vatra zimu odnijela, vrijeme ljeta do\u0161lo je.\u201d<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U slavenskim zemljama, primjerice Hrvatskoj, Bjelorusiji i Rusiji, poznat je obi\u010daj presve\u0107ivanja pameti<\/em><\/strong>. Gromni\u010dkom se svije\u0107om djeci pali kosa iznad \u010dela, na potiljku i iznad oba uha. U Rusiji se plamenom na kosi crtao znak kri\u017ea, po\u010dev\u0161i od najstarijeg \u010dlana obitelji. U drugoj verziji, kosu prvo pali otac, mu\u0161karac koji je svije\u0107u upaljenu u crkvi unio u ku\u0107u, zatim je na redu njegova \u017eena, te ostali \u010dlanovi obitelji. Blagoslov se obavljao crtanjem kri\u017ea i na krzno doma\u0107ih \u017eivotinja plamenom svije\u0107e.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Rusiji se odvija ritualna \u201cprodaja<\/strong>\u201d djeteta staroj \u017eeni<\/strong>. Dijete se kroz prozor \u201cprodaje\u201d staroj \u017eeni, te ga ona potom vra\u0107a roditeljima uz imperativno \u017eeljenje \u017eivota djeteta za sre\u0107u stare \u017eene. Novcem od \u201cprodaje\u201d se djetetu kupuje gromni\u010dka svije\u0107a koja gori plamenom \u017eivota tog djeteta – na taj je na\u010din dijete vezano za \u017eivot. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U Hrvatskoj se voskom gromni\u010dke svije\u0107e spravljao \u201clijek<\/strong>\u201d protiv uroka<\/strong>. Na gromni\u010dko poslijepodne se od crvenog ili crnog konca pravila ogrlica ili narukvica koja se vru\u0107im okapinama svije\u0107e spajala oko ruke i vrata djeci, starijima i umiru\u0107ima.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u010cest je obi\u010daj blagoslivljanje ku\u0107e <\/strong>i staje plamenom gromni\u010dke svije\u0107e. Po povratku iz crkve s upaljenom gromnicom, blagoslovljenom vatrom<\/em>, prvo se blagoslivljaju i \u201cosiguravaju\u201d vrata i prozori ku\u0107e znakom kri\u017ea koji se gromnicom crta. Zatim se kapljica voska gromnice ostavlja na pragu svake preostale gra\u0111evine vlasnika gromnice, za\u0161ti\u0107uju\u0107i ih tako od zlih duhova i nesre\u0107e. U nekim se slu\u010dajevima plamenom ucrtava kri\u017e na unutarnjim drvenim konstrukcijama ku\u0107e. Na kraju se plamen svije\u0107e prenosi u <\/strong>ku\u0107no ognji\u0161te <\/strong>ili pe\u0107 te ponekad potpaljuje granama jelovine. Svije\u0107a se <\/strong>nakon blagoslova sprema <\/strong>na ku\u0107ni oltar, ili se pak skriva iza svete ikone kako bi ostala za\u0161ti\u0107ena od zlih sila te \u010duva do trenutka kada je potrebna.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\r\n
\"\"<\/span><\/span><\/span><\/figure>\r\n<\/div>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\u25c6 <\/span><\/span><\/span><\/span>Gromnica, gromni\u010dka svije\u0107a: <\/strong><\/span>
svjetlo bo\u017ejeg ognja \u25c6<\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Neizostavan, sredi\u0161nji element Gromnice upravo je gromni\u010dka svije\u0107a ili gromnica. Ona nosi magi\u010dnu mo\u0107. Pridaje se novoro\u0111enom djetetu te ga prati \u010ditav \u017eivot, sve do posljednjeg daha – u njoj prebiva plamen \u017eivota<\/strong> te osobe<\/strong>. Ona je izrazito mo\u0107na za\u0161tita <\/strong>od svih \u017eivotnih neda\u0107a: bolesti, nesre\u0107e, straha, tuge, nespokoja, zlih duhova, uroka, neima\u0161tine, neplodnosti, te\u0161kog poroda, samo\u0107e, lo\u0161eg braka, prirodnih katastrofa (napose groma), lo\u0161e \u017eetve, divljih \u017eivotinja, no\u0107i, zime, pa i same strave odlaska du\u0161e nastupanjem smrti. Gromni\u010dka je svije\u0107a toliko sna\u017ean apotropej <\/strong>da su se i njezine kapljice \u010duvale kao amuleti. Vi\u0161kovi ili ostatci svije\u0107e se nikada nisu bacali, ve\u0107 su se dapa\u010de talili u nove gromnice, bilo vlasnika samog, ili pak glavne svije\u0107e cijele zajednice. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Izrada <\/strong>gromnice uvelike varira <\/strong>ovisno o podru\u010dju \u017eivota zajednice koja ju izra\u0111uje. Op\u0107enito je uvijek izra\u0111ena od p\u010delinjeg voska, osim u modernijim varijantama, kada se izra\u0111uje od parafinskog voska ili se jednostavno kupuje. Tehnike izrade <\/strong>variraju od valjanja, pletenja do uvijanja, namatanja, lijevanja, umakanja. Veli\u010dina <\/strong>im isto tako varira, od tanjih, malih svje\u0107ica do velikih svije\u0107a oko 70 cm. Mogu imati jedinstveno, nerazvedeno tijelo <\/strong>jednostavnog oblika, ili se sastojati od dva ili vi\u0161e uvijena ili ispletena tijela. Neke su  jedinstvenog tijela \u0161to se na sredini razvodi u tri ogranka. Forma svije\u0107e mo\u017ee se posti\u0107i i jednostavnim namatanjem plo\u010de voska oko fitilja.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Fitilji <\/strong>su od pamuka, kudelje, biljke svije\u0107njaka\/divizme (lat. Verbascum<\/em>). <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Vosak<\/strong> uglavnom nije<\/strong> bojan<\/strong>, no ponegdje se svije\u0107a radi ili od obojenog voska, ili naknadno ukra\u0161ava bojenim voskom. Gromnica se ukra\u0161ava na razne na\u010dine, primjerice voskom bojenim sokom mrkve ili cikle slika se cvjetni ornament. Omotana <\/strong>je kudeljom (za prizivanje dobrog uroda), svijetloplavom ili crvenom vrpcom, ili pak \u0161arenim vrpcama, a na nju se ve\u017eu gran\u010dice tuje. Moderne gromni\u010dke svije\u0107e ukra\u0161avaju se slobodnije, s mnogo cvije\u0107a, simbola i ornamenata. Neke tradicionalne gromnice nisu imale dekoraciju. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Gromni\u010dka se svije\u0107a \u010duvala<\/strong> na razne na\u010dine. Motala se u tkaninu i spremala na unutarnju drvenu krovnu konstrukciju, na ku\u0107ni oltar, pored, ili skrivena iza ikone. Kako bi ostala za\u0161ti\u0107ena od zlih duhova, sakrivana je i na posebna mjesta u ku\u0107i poznata samo onome tko ju \u010duva. Dr\u017eala se i uspravno zabodena u \u017eitarice nasipane u posudu, ili bi se po potrebi zarila uspravljena u kruh. <\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

U selu Gribany, Mogilevskoj guberniji (\u0413\u0440\u0438\u0431\u0430\u043d\u044b \u041c\u043e\u0433\u0438\u043b\u0435\u0432\u0441\u043a\u043e\u0433\u043e \u0440\u0430\u0439\u043e\u043d\u0430<\/em>), samo mu\u0161karci pale sveti krijes, vatru raspiruju\u0107i iskrom kremena \u0161to pada u lan na pripremljenom krijesu. \u017dene iz sela sakupljaju ostatke pro\u0161logodi\u0161njih gromnica. Okupljaju se u ku\u0107i gazdarice<\/em>, koja ima glavnu gromni\u010dku svije\u0107u. Na tu se svije\u0107u dodaju ostaci gromnica. Nakon toga dolazi \u017eena nadle\u017ena za glavnu, najve\u0107u gromni\u010dku svije\u0107u. te ju pali svetim ognjem, nakon \u010dega i ostale \u017eene iz sela pale svoje manje nove gromnice. Glavna gromni\u010dka svije\u0107a prebiva kod gazdarice <\/em>do idu\u0107e Gromnice kada svije\u0107u naslje\u0111uje nova gazdarica.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 7. Izrada gromnice u Mogilevskoj guberniji
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 8. Gromni\u010dka svije\u0107a iz Mogilevske gubernije<\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 9. Gromnica iz sela distrikta Bereznivskyi i Rokytnivskyi, 2018. <\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 10. Detalji gromnice iz sela distrikta Bereznivskyi i Rokytnivskyi, 2018. <\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 11. Gromni\u010dko \u201ctrojstvo\u201d, selo Stuzhytsa, 2015. <\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/span>Slika 12. Gromni\u010dko \u201ctrojstvo\u201d iz sela distrikta Velikobereznya<\/span>
(Izvor)<\/a><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

<\/em><\/span>Slika 13. Gromni\u010dke svije\u0107e Saveza hrvatskih rodnovjeraca<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

\"\"<\/span><\/span><\/span><\/figure>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Izvori:<\/strong><\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

Sijerkovi\u0107, M.: Pu\u010dko vremenoslovlje, Otvoreno sveu\u010dili\u0161te,<\/em> Zagreb, 1996..<\/span>
Gavazzi, M.: Godina dana hrvatskih obi\u010daja, II. Oko Bo\u017ei\u0107a<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb, 1939.<\/span>
Marjani\u0107, S.: Mitovi i rekonstrukcije: tragom Nodila \u201cstare vjere\u201d Srba i Hrvata, <\/em>Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2022.<\/span>
Belaj, V.: Hod kroz godinu,<\/em> Golden marketing-Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 2007.<\/span>
Kati\u010di\u0107, R.: Gazdarica na vratima, <\/em>Ibis grafika d.o.o., Zagreb\/Mo\u0161\u010deni\u010dka draga, 2011.<\/span>
Kati\u010di\u0107, R.: Bo\u017eanski boj,<\/em> Ibis grafika d.o.o., Zagreb\/Mo\u0161\u010deni\u010dka draga, 2010.<\/span>
Kati\u010di\u0107, R.: Vilinska vrata,<\/em> Ibis grafika d.o.o., Zagreb\/Mo\u0161\u010deni\u010dka draga, 2014.<\/span>
Kati\u010di\u0107, R.: Zeleni lug, <\/em>Ibis grafika d.o.o., Zagreb\/Mo\u0161\u010deni\u010dka draga, 2008.<\/span>
Gorys, E.: Leksikon svetaca<\/em>, Naknada slap, Zagreb, 2003.<\/span><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/span><\/p>\r\n

https:\/\/cultura-russia.ru\/article\/gromnicy<\/span>
https:\/\/www.britannica.com\/topic\/Lupercalia<\/span>
https:\/\/northernway.org\/school\/way\/calendar\/candlemas.html<\/span>
https:\/\/www.ncregister.com\/blog\/candlemas-and-the-presentation-in-the-temple<\/span>
https:\/\/www.britannica.com\/topic\/Candlemas<\/span>
https:\/\/www.zupelabindonji.com\/blagdan-prikazanja-gospodinova-svijecnica\/<\/span>
https:\/\/luxembourg.public.lu\/en\/society-and-culture\/festivals-and-traditions\/candlemas-day.html<\/span>
https:\/\/www.dhkp.hr\/Content\/medialibrary\/Pucke-izreke-o-vremenu2.pdf<\/span>
https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/93682<\/span>
https:\/\/udayton.edu\/imri\/mary\/t\/thunder-candle-mother-of-god-of-the-blessed.php<\/span>
https:\/\/tauntonparafia.co.uk\/index.php\/pl\/aktualnosci\/archiwum-aktualnosci\/63-2-lutego-swiet<\/span>
o-matki-bozej-gromnicznej-czyli-inaczej-swieto-ofiarowania-panskiego<\/span>
https:\/\/www.krosno.lasy.gov.pl\/aktualnosci\/-\/asset_publisher\/1M8a\/content\/sw-mikolaj-od-wilkow<\/span>
https:\/\/etnografiapolska.wordpress.com\/tag\/przyslowia\/<\/span>
https:\/\/www.glasgacke.hr\/?ispis=detalji&novost=3604&kat=71<\/span>
https:\/\/leksikon.muzej-marindrzic.eu\/karneval-poklade-mesopust-fasnik\/<\/span>
https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/144837<\/span>
https:\/\/infomalin.biz\/news\/rizne\/ukrayina\/kazhut-stritennya-tse-yakraz-toy-den-koli-vesnu-vzhe-mozhna-pobachiti-.html<\/span>
https:\/\/www.belta.by\/culture\/view\/reportazh-gori-jasno-chtoby-zhizn-ne-pogasla-v-mogilevskom-rajone-prazdnujut-gromnitsy-428699-2021\/<\/span>
https:\/\/ocnt.com.ua\/stritennya-zustrichayemo-vesnu-zaklikayemo\/https:\/\/www.lelchitsy.by\/2023\/02\/zima-s-letom-vstrechaetsya-na-gromnicy\/<\/span>
https:\/\/www.souzveche.ru\/articles\/culture\/56181\/<\/span>
https:\/\/samopoznanie.ru\/news\/4540\/<\/span>
http:\/\/xn--90aeea2bghkbmep4j.xn--p1ai\/narody-peterburga\/index.php?SECTION_ID=253&ELEMENT_ID=2567<\/span>
https:\/\/gazeta.ua\/ru\/articles\/history-newspaper\/_esli-vozniknet-v-dome-kakaya-ssora-begom-zazhigali-sretenskuyu-svechu\/609463<\/span>
http:\/\/www.catholic-zhodzina.by\/uncategorized\/%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BD%D1%96%D1%86%D1%8B\/<\/span>
2 \u043b\u044e\u0442\u043e\u0433\u043e \u2014 \u0421\u0442\u0440\u0456\u0442\u0435\u043d\u043d\u044f. \u0423\u043a\u0440\u0430\u0457\u043d\u0441\u044c\u043a\u0456 \u043d\u0430\u0440\u043e\u0434\u043d\u0456 \u0442\u0440\u0430\u0434\u0438\u0446\u0456\u0457 \u0446\u044c\u043e\u0433\u043e \u0434\u043d\u044f – \u041c\u0430\u043b\u0430 \u0421\u0442\u043e\u0440\u0456\u043d\u043a\u0430<\/span>
https:\/\/old.honchar.org.ua\/p\/stritennya-pershe-vesnyane-svyato-ukrajintsiv\/<\/span>
https:\/\/24tv.ua\/koli_zima_z_vesnoyu_zustrichayetsya_narodni_prikmeti_ta_viruvannya_stritennya_gospodnogo_nhttps:\/\/www.lelchitsy.by\/2023\/02\/zima-s-letom-vstrechaetsya-na-gromnicy\/926099<\/span>
https:\/\/www.belarus.by\/ru\/press-center\/photo\/vstrechaja-vesnu-obrjad-gramntsy-proveli-v-derevne-novoe-polesje_i_23193.html?page=3<\/span>
https:\/\/naviny.belsat.eu\/ru\/news\/na-gramnitsy-adliga-z-uradzhaem-budze-hviga-drevnij-obryad-proveli-na-polese\/<\/span>
https:\/\/ocnt.com.ua\/stritennya-zustrichayemo-vesnu-zaklikayemo\/<\/span>
https:\/\/fakty.ua\/415376-osvyacshenie-ognya-i-vody-na-sretenie-narodnye-obychai-obryady-i-primety-drevnego-prazdnika<\/span>
https:\/\/media-polesye.by\/news\/na-beregu-pripyati-vozrodili-drevniy-slavyanskiy-prazdnik-strechanne-ili-gramnicy-62281\/<\/span>
http:\/\/folklore.marsu.ru\/%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D1%8B\/collection_6\/col_6_3.html<\/span>
https:\/\/www.vjeraidjela.com\/iz-riznice-dakovackih-obrednika-blagoslov-svijeca-i-blagoslov-jabuka-o-sv-blazu-i-blagoslov-svijeca-za-umiruce\/<\/span>
https:\/\/web.archive.org\/web\/20130118054048\/http:\/\/www.gorenjskiglas.si\/novice\/gg_plus\/index.php?action=clanek&id=17462<\/span>
https:\/\/plevenzapleven.bg\/blog\/2015\/02\/13\/%d0%bd%d0%be%d0%b2%d0%b8%d1%8f%d1%82-%d1%86%d0%b0%d1%80-%d0%bd%d0%b0-%d0%bb%d0%be%d0%b7%d0%b5%d1%82%d0%be-%d0%b7%d0%b0%d1%80%d1%8f%d0%b7%d0%b0-%d0%b2-%d0%bf%d0%b3%d0%bb%d0%b2-%d0%bf%d0%bb-58693\/<\/span>
https:\/\/www.facebook.com\/photo\/?fbid=908855111240032&set=gm.1541878476661969<\/span><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"<\/span><\/span><\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zima je odmakla, no do pravog bu\u0111enja prirode preostaje joj jo\u0161 dugih, gladnih tjedana. U okrilju slavenskog bajoslovlja, mladi Jarilo \u2013 Zeleni Juraj jo\u0161 je u Velesovim dvorima, “sklonjen s vodom u panj”, dok proste ljude nemilosrdno \u0161iba Moranin bijes. On tamo prebiva do Jarilova, ili Jurjeva, kada iz vla\u017enog podzemlja, ili Vyreja, mjesta vje\u010dna<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":1427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-1333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blagdani"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1333"}],"version-history":[{"count":73,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1881,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1333\/revisions\/1881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}

<\/span>Slika 6. Blagoslivljanje ku\u0107e posve\u0107enom svije\u0107om
(Izvor)<\/a><\/span>

<\/p>\r\n