{"id":1227,"date":"2022-04-13T13:24:02","date_gmt":"2022-04-13T11:24:02","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1227"},"modified":"2022-04-14T13:45:44","modified_gmt":"2022-04-14T11:45:44","slug":"znanstveni-skup-posvecen-tomi-vinscaku-znanstveniku-istrazivacu-i-prijatelju-s-krova-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2022\/04\/13\/znanstveni-skup-posvecen-tomi-vinscaku-znanstveniku-istrazivacu-i-prijatelju-s-krova-svijeta\/","title":{"rendered":"Znanstveni skup posve\u0107en Tomi Vin\u0161\u0107aku, znanstveniku, istra\u017eiva\u010du i prijatelju s krova svijeta"},"content":{"rendered":"\n

Znanstveni skup posve\u0107en jednome od najzna\u010dajnijih hrvatskih etnologa i indologa kraja 20. i po\u010detka 21. stolje\u0107a odr\u017ean je 1. i 2. travnja 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Vlk, HR\u017d Perunica<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odr\u017ean je 1. i 2. travnja 2022. godine<\/strong> znanstveni skup u \u010dast prof. dr. sc. Tome Vin\u0161\u0107aka (1951. – 2013.)<\/strong>. Tomo Vin\u0161\u0107ak je diplomirao na Flozofskom fakultetu u Zagrebu 1980. godine etnologiju i indologiju te se ubrzo i zaposlio pri Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta. Na istom je Fakultetu 1985. godine magistrirao temom “Transhumantni sto\u010dari izme\u0111u primorja i Velebita”, a 1997. godine doktorirao temom “Vjerovanja o drve\u0107u u Hrvata u kontekstu slavisti\u010dkih istra\u017eivanja”<\/strong>, pri \u010demu je doktorat objavio 2002. godine kao izniman doprinos kulturnoj botanici.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Vin\u0161\u0107ak je 2004. godine u Motovunu organizirao prvi hrvatski me\u0111unarodni simpozij o \u0161amanizmu<\/strong>, a 2005. godine u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj Dragi i prvi znanstveni skup o pre\u017eicima zajedni\u010dke indoeuropske mitolo\u0161ke ba\u0161tine u Hrvata<\/strong>. Osim toga, od 2007. godine bio je i voditelj znanstvenog projekta \u201cSakralna interpretacija krajobraza\u201d<\/strong>, koji je provo\u0111en kao interdisciplinarno istra\u017eivanje i vrednovanje tragova starovjernih vjerovanja u hrvatskoj toponomastici, topogra fiji i usmenoj predaji. U okviru toga projekta 10. srpnja 2009. godine slu\u017ebeno je otvorena prva europska Mitsko-povijesna staza \u201cTrebi\u0161\u0107a \u2013 Perun\u201d<\/strong> kao rezultat suradnje znanstveno-nastavne institucije (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu), javne ustanove (Park prirode U \u010dka), lokalne samouprave (Op\u0107ina Mo\u0161\u0107eni\u010dka Draga) te nevladinih udruga. Bio je jedan od pokreta\u010da i urednika znanstvenoga \u010dasopisa Studia ethnologica Croatica<\/em>, a posljednjih je godina \u017eivota bio urednikom \u201cmitske\u201d trilogije Radoslava Kati\u010di\u0107a<\/strong> (Bo\u017eanski boj<\/em> 2008., Zeleni lug<\/em> 2010., Gazdarica na vratima<\/em> 2011.), na \u010dijim su stranicama zabilje\u017eena i njegova vlastita istra\u017eivanja poput istra\u017eivanja Perunova sveti\u0161ta na U\u010dki, Velesa u Povilama kraj Novog Vinodolskog. Perunova kulta iznad \u017drnovnice kod Splita.<\/p>\n\n\n\n

Na ovome skupu okupili su se brojni Vin\u0161\u0107akovi prijatelji, kolege, suradnici i studenti te svojim znanstvenim i stru\u010dni doprinosima koji su ili govorili o razli\u010ditim suradnjama i projektima koje su zapo\u010deli ili radili s njim, ili su pak tematski vezana uz njegova polja interesa – Indiju, vjerovanja u drve\u0107e, \u0161amanizam, sakralnu interpretaciju krajobraza, vje\u0161ti\u010darstvo, hrvatsko starovjerje i brojna druga. <\/p>\n\n\n\n

Skup su u petak 1. travnja 2022. otvorili s uvodnim rije\u010dima Tihana Petrovi\u0107 Le\u0161<\/strong> (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i \u017deljka Petrovi\u0107 Osmak<\/strong> (Hrvatsko etnolo\u0161ko dru\u0161tvo) te prof. dr. sc. Marijana Belaj<\/strong> s predavanjem “Tomo Vin\u0161\u0107ak \u2013 istra\u017eiva\u010d i nastavnik izvan okvira”<\/strong> u kojem se osvrnula na interese Tome Vin\u0161\u0107aka – svete krajolike, kulturnu ekologiju, mitsku botaniku, \u0161amanisti\u010dku kozmologiju kojima se bavio kroz svoju istra\u017eiva\u010dku kreativnost i imaginaciju, interdisciplinarne i transdisciplinarne kolaboracije, zastupanje participatornih principa, integraciju nastave i znanstvenoga rada te bogat mentorski opus.<\/p>\n\n\n\n

Zatim je unutar sesije Sakralna interpretacija krajobraza<\/strong> prvi govorio akademik Mislav Je\u017ei\u0107<\/strong> koji je svojim izlaganjem “Tomo Vin\u0161\u0107ak, voditelj projekta Sakralna interpretacija krajobraza, i suradnici na projektu Radoslav Kati\u010di\u0107 i Vitomir Belaj” <\/strong>podsjetio na sve ostvarene ishode velikoga projekta koji su godinama vodili Tomo Vin\u0161\u0107ak kao voditelj te suradnici Radoslav Kati\u010di\u0107 i Vitomir Belaj. Ovim projektom su ostvareni znanstveni plodovi povezivanja ishoda filolo\u0161kih istra\u017eivanja rekonstrukcije formula sakralnih tekstova iz slavenskih (i balti\u010dkih) usmenih predaja, koja je provodio Radoslav Kati\u010di\u0107, s lokalnim predajama, oronimijom i hidronimijom na odredi\u0161tima na koja je Tomo Vin\u0161\u0107ak vodio suradnike na projektu. Time je postignuta povezanost filolo\u0161kih ishoda sa stvarnim krajobrazima i mjestima, osobito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. S jedne je strane Kati\u010di\u0107eva rekonstrukcija \u201cna\u0161e stare vjere\u201d dala temporalnu interpretaciju elemenata te \u201covosvjetske vjere\u201d, pa ju je Vitomir Belaj mogao povezati s Gavazzijevom \u201cgodinom dana hrvatskih narodnih obi\u010daja\u201d, pro\u0161iriv\u0161i njezin etnolo\u0161ki obzor, i reinterpretirati je u svjetlu novih semioti\u010dkih spoznaja o \u201cstaroj vjeri\u201d na kojoj se temelje ti \u201cnarodni obi\u010daji\u201d te je opisao njihov \u201chod kroz godinu\u201d. S druge je strane lokalizacija sadr\u017eaja \u201cstare vjere\u201d u prostoru i krajobrazu dala poticaj, prvo Andreju Pleterskomu, a zatim Vitomiru Belaju da potra\u017ee strukture \u201csvetih trokuta\u201d u krajobrazu, koje povezuju sveti\u0161ta glavnih praslavenskih bo\u017eanstava, a na tome su Pleterski i Vladimir Goss zasnovali svoja istra\u017eivanja o slavenskome zauzimanju prostora u koji su se naseljavali tijekom seoba. <\/p>\n\n\n\n

Potom je govorio etnolog Grga Frange\u0161 <\/strong>u predavanju “Tomo Vin\u0161\u0107ak i projekt interpretacije pretkr\u0161\u0107anskog sakralnog krajobraza nad Mo\u0161\u0107enicama<\/strong>“. U svome se izlaganju osvrnuo na rad i posredovanje Tome Vin\u0161\u0107aka koji su bili klju\u010dni u pokretanju projekta \u010diji je cilj bio da se sakralni elementi U\u010dke istra\u017ee u prostoru i sagledaju iz perspektive razli\u010ditih struka. Dovev\u0161i na teren U\u010dke niz stru\u010dnjaka i autoriteta iz podru\u010dja filologije, indologije, arheologije i etnologije, Vin\u0161\u0107ak je omogu\u0107io da se iz raspolo\u017eivih fragmenata znanja zajedni\u010dkim radom formira narativ kojim se taj sakralni krajolik uspje\u0161no predstavio posjetiteljima.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Frange\u0161a, skupu se obratila povjesni\u010darka umjetnosti<\/strong> Vjekoslava Batovanja<\/strong> izlaganjem “Odnos prostora i sakralne ba\u0161tine u Imotskoj krajini na odabranim primjerima<\/strong>” u kojem je predstavia svoju analizu kulturnog krajolika Imotske krajine na odabranim primjerima poku\u0161avaju\u0107i otkriti pravilnosti distribucije lokaliteta s obzirom na njihovu vizualnu interakciju. Gradina na sjeveroisto\u010dnoj strani Crvenog jezera pri tome je poslu\u017eila kao stabilna to\u010dka na Zemlji iz koje se promatra putanja Sunca. Interakcija navedenog odredila je pozicioniranje ostalih sakralnih to\u010daka kulturnog krajolika Imotske krajine, \u010diji kontinuitet pratimo do danas. Izlaganje je komentiralo i vizualno najdominantniji element (kulturnog) krajolika \u2013 biokovski vrh Svetog Juru odre\u0111uju\u0107i ga kao jednu od to\u010daka svetog trokuta. Radi se o formaciji \u010dija je funkcija sakralizacija i mitologizacija prostora kako bi se novonaseljena slavenska zajednica s njime intimizirala, a koja integrira slavensko trojstvo bogova u prostor. Uzimaju\u0107i u obzir zna\u010dajke ve\u0107 potvr\u0111enih formacijana podru\u010dju obitavanja slavenske zajednice te pripisane karakteristike preostalih bogova trojstva, Velesa i Moko\u0161, rad predla\u017ee zatvaranje trokuta mikrocjelinama u Prolo\u0161cu i Kamenmostu, mjestima pod Biokovom.<\/p>\n\n\n\n

Doc. dr. sc. Damir Zori\u0107<\/strong> odr\u017eao je predavanje “Perun i Perin<\/strong>” o razli\u010ditim oblicima imena slavenskoga bog gromovnika Peruna za kojega je u hrvatskoj tradiciji na\u0161ao tri toponima u ina\u010dici Perin. To su: 1. Perinova ljut, kameni goletni brijeg izme\u0111u Gruda i \u0160irokog Brijega u zapadnoj Hercegovini, gdje je, sjeverozapadno odPosu\u0161ja, 2. Perinu\u0161a, neveliko jezerce ili lokva te mnogo poznatiji dio Imotskog polja u rukavcu Vrljike, kod Prolo\u0161ca zvan 3. Perinu\u0161a. Ova tri toponima nalaze i svoju povijesnu potvrdu na jednoj geografskoj karti Bosne i susjednih zemalja iz 15. stolje\u0107a. Naime, Francesco Roselli, ranorenesansni kartograf na Korvinovu dvoru, 1476. godine upisao je Perin mons na mjestu hercegova\u010dke gore Prenj. Toponimi izvedeni iz osnove Perin (suvremeni Perinova ljut i Perinu\u0161a te povijesni Perin planina i Perin mons) pokazuju da osim na podru\u010djima isto\u010dnoga slavenstva oblik Perin postoji i u hrvatskom te u podru\u010djima drugih ju\u017enoslavenskih jezika i tradicija.<\/p>\n\n\n\n

Posljedji predava\u010d u ovoj sesiji bio je doc. dr. sc. Denis Veki\u0107<\/strong> s predavanjem “Crni ovan na dnu Neretve \u2013 djevojka, ovan i zagrobni svijet u usmenim predajama doline Neretve”<\/strong> koji se bavio mitolo\u0161kom temom vezanom za smrt djevojke koja je izgubila \u017eivot u vodi ili u kakvoj jami. U nekim usmenim predajama o smrti djevojke u vodi ili jami u dolini Neretve crni ovan ima specifi\u010dnu ulogu i vr\u0161i funkciju uzroka smrti ili pak \u010duvara onog \u0161to je izgubljeno ili u nesre\u0107i nestalo (djevojka, zvona, teret la\u0111e itd.). Crni se ovan u tim predajama do\u017eivljava kao \u017eivotinja koja ima demonski zna\u010daj te \u017eivi blizu kr\u0161kih jama ili pak ispod povr\u0161ine vode te svojom stati\u010dnom, podvodnom pojavom predstavlja novog ba\u0161tinika izgubljenih \u017eivota i stvari.<\/p>\n\n\n\n

Druga sesija prvoga dana skupa nosila je naziva Prostor, mit i umjetnost<\/strong> i sastojala se od dva predavanja i rasprave. <\/p>\n\n\n\n

Prvi je izlagao izv. prof. dr. sc. Josip Zanki<\/strong> s predavanjem “\u010citanje prostora, bilje\u017eenje Svetog \u2013 Veliko Rujno, Perun i Dharsmshala<\/strong>” u kojem je predstavio neke od rezultata istra\u017eivanja provedenih na tri terena \u2013 Veliko Rujno, Perun i Daharamshala \u2013 koji ujedinjuju iskustva i rad istra\u017eiva\u010da s temama znanstvenog rada Tome Vin\u0161\u0107aka. Zanki je obradio novonastale konceptualizacije prostora (mogu\u0107eg Svetog prostora), koje se dijelom naslanjaju na one stare, tradicijske i etnolo\u0161ke, nadogra\u0111uju ih, ili polaze od potpuno druga\u010dijih pretpostavki. Upravo je i devetogodi\u0161nji ciklus od preranog odlaska Tome Vin\u0161\u0107aka bio dovoljan i za novo \u010ditanje prostora.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Drugo izlaganje odr\u017eala je etnologinja i povjesni\u010darka umjetnosti<\/strong> Maja Flajsig<\/strong> pod nazivom “Mit u krajoliku: umjetni\u010dke intervencije na podru\u010dju Parka prirode U\u010dka<\/strong>” u kojem je predstavila dijelove svoga diplomskoga rada u kojem je analizirano razdoblje od 2001. do 2021. godine u kojemu je u Parku prirode U\u010dka izveden niz umjetni\u010dkih intervencija u krajoliku. Na podru\u010dju Parka prirode svoje su radove izveli Damir Stojni\u0107, Ljubo de Karina, udruga \u201cPerunova svetinja\u201d, Mirko Zrin\u0161\u0107ak i Marina Bani\u0107 Zrin\u0161\u0107ak, Boris Pecigo\u0161, Marko Poga\u010dnik, Manolo Cocho i Davor Sanvicenti. Iako su umjetni\u010dki radovi izvedeni u razli\u010ditim medijima i stilovima, kao njihova sredi\u0161nja tema name\u0107e se duhovnost i mitolo\u0161ki kontekst planine U\u010dke. Predavanje je predstavilo procese sakralizacije planinskog prostora katalizirane stvaranjem umjetni\u010dkih radova u prirodnom okoli\u0161u, odnosno stvaranjem mjesta. Djela suvremene umjetnosti izmje\u0161tena iz uobi\u010dajenog konteksta galerija uvjetuju specifi\u010dnost njihova do\u017eivljaja, a u relaciji s nagla\u0161enim duhovnim aspektom poti\u010du promatra\u010de na interakcije s djelima, odnosno na odre\u0111eno simboli\u010dko pona\u0161anje. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Posljednja sesija prvoga dana pod nazivom Religijske tradicije Tibeta i Indijskog potkontinenta<\/strong> bilo je fokusirano na indijske teme istra\u017eivanja Tome Vin\u0161\u0107aka. <\/p>\n\n\n\n

Prvo predavanje odr\u017eao je doc. dr. sc. Hrvoje \u010cargonja<\/strong> pod nazivom “Religijsko iskustvo i estetika afekta u gaudijskom vai\u0161navizmu”.
<\/strong>Gaudijski vai\u0161navizam kri\u0161naisti\u010dki je devocionalizam podrijetlom iz Bengala. Njegov je osniva\u010d Caitanya Mahaprabhu, visokoobrazovani ekstatik iz 15. stolje\u0107a, koji je nau\u010davao da je cilj ljudskog \u017eivota razviti bezuvjetnu i preplavljuju\u0107u ljubav prema izvornom i najumilnijem obliku boga \u2013 Kri\u0161ni. U skladu s hinduisti\u010dkim bhakti tradicijama, glavna praksa za postizanje tog cilja je slavljenje i obo\u017eavanje Boga, pogotovo u obliku javnog kongregacijskog pjevanja ili osobnog meditativnog mantranja bo\u017ejih imena.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Drugo predavanje odr\u017eala je etnologinja Danijela Smiljani\u0107 Simpson<\/strong> pod nazivom “Tragom \u0161tovatelja \u015aive \u2013 hinduisti\u010dko hodo\u010da\u0161\u0107e na svetu planinu Kail\u0101s<\/strong>“. Planina Kail\u0101s, smje\u0161tena u zapadnom Tibetu, jedno je od rijetkih mjesta hodo\u010da\u0161\u0107a na kojima se susre\u0107u vjernici u kojih se ime bo\u017eje razlikuje. Buddhisti, \u0111inisti, b\u00f6nisti i hinduisti smatraju tu planinu svetom. Tijekom proteklih dvije tisu\u0107e godina hodo\u010da\u0161\u0107e ili t\u012brtha-y\u0101tr\u0101 postalo je jedan od najva\u017enijih religijskih obreda koji nose naziv \u201chinduisti\u010dki\u201d. Odlazak na sveto mjesto, na kojem se susre\u0107u svijet bogova i svijet ljudi, od velike je va\u017enosti i takvo se putovanje poduzima u vremenima velikih promjena u \u017eivotu vjernika. Ovaj je rad nastao temeljem autori\u010dinih terenskih istra\u017eivanja koje je provela na podru\u010dju Tibeta, zajedno s profesorom Tomom Vin\u0161\u0107akom, u lipnju 2006. godine, slijede\u0107i pravila i rituale hinduisti\u010dkog hodo\u010dasnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Posljednje predavanje prvoga dana skupa odr\u017eao je budisti\u010dki u\u010ditelj Dragutin \u0160malcelj<\/strong> pod nazivom “Profesor Tomo i tibetska budisti\u010dka kultura<\/strong>” u kojem se osvrnuo na doprinose i suradnje Tome Vin\u0161\u0107aka na polju istra\u017eivanja tibetske budisti\u010dke kulture. Jedna od takvih suradnji bila je organizacija izrade drevne pje\u0161\u010dane mandale iscjeljuju\u0107eg Bude u prostoru HDLU-a, a potom i mandale Bude mudrosti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Drugi dan skupa, u subotu. 2. travnja 2022. zapo\u010deo je sa sesijom Kulturna etnologija i mitska botanika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Etnologinje doc. dr. sc. Sanja Lon\u010dar i izv. prof. dr. sc. Tihana Rubi\u0107<\/strong> odr\u017eale su predavanje \u201cEtnologija \u2013 ekologija, karika koja nedostaje\u201d \u2013 doprinos Tome Vin\u0161\u0107aka etnolo\u0161kom prou\u010davanju okoli\u0161a i odr\u017eivosti”<\/strong> na teme okoli\u0161a i odr\u017eivosti u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji od kraja 19. stolje\u0107a do suvremenosti. Tekst Tome Vin\u0161\u0107aka iz 1990. godine naslova \u201cEtnologija \u2013 ekologija, karika koja nedostaje\u201d klju\u010dan je i nezaobilazan u takvom osvrtu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Potom je u ime grupe autora agronomkinja Tanja Kremeni\u0107 <\/strong>odr\u017eala izlaganje “Vi\u0161eprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: primjeri s cresko-lo\u0161injskoga oto\u010dja” <\/strong>o suhozidnoj pastirskoj ba\u0161tini na primjerima s otoka Cresa i Lo\u0161inja (lokalnoga naziva mrgari). <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Etnologinja dr. sc. Suzana Marjani\u0107<\/strong> predavala je potom o temi “Dendrologija i mitska botanika Tome Vin\u0161\u0107aka i Nikole Viskovi\u0107a”
<\/strong>kao svojevrstan pregled istra\u017eivanja Tome Vin\u0161\u0107aka izlo\u017eenoga u autorovoj knjizi Vjerovanje u drve\u0107e u Hrvata u kontekstu slavisti\u010dkih istra\u017eivanja <\/em>(2002.) u usporedbi s knjigom Nikole Viskovi\u0107a o stablima u kulturolo\u0161kom kontekstu Stablo i \u010dovjek: prilog kulturnoj botanici<\/em> (2001.). Oba je kulturnobotani\u010dka istra\u017eivanja interpretirala u poveznici s Nodilovom mitologijom prirode, koji u interpretaciju \u201cstabla od svjetlosti\u201d (Lichtbaum) polazi od Wilhelma Schwartza.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Etnologinja dr. sc. Lidija Bajuk<\/strong> kao posljednje predavanje u ovoj prvoj sesiji odr\u017eala je izlaganje “Sveta bukva \u2013 etnolo\u0161ko-interdisciplinarni ogledi<\/strong>” u kojem se pozabavila temom tragova pretkr\u0161\u0107anskog poistovje\u0107ivanja kultnih stabala s djevi\u010danskim bogomajkama dojiteljicama kao prepoznatljivima u ju\u017enoslavenskome novogodi\u0161njem ki\u0107enju stabalca i drvenih kri\u017eeva te svadbenih stabalca. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sredi\u0161nja i najve\u0107a sesija drugoga dana skupa nosila je naziv \u0160amanizam i vje\u0161ti\u010darstvo<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Prvo predavanje u sesiji odr\u017eao je povjesni\u010dar i etnolog dr. sc. Deniver Vukeli\u0107<\/strong> pod nazivom “Core<\/em> \u0161amanizam Michaela Harnera”<\/strong> analiziraju\u0107i Harnerova istra\u017eivanja i pristup \u0161amanisti\u010dkim praksama, stvaranje koncepta core<\/em> \u0161amanizma, na\u010dine preno\u0161enja znanja, same magijske prakse. Vukeli\u0107 je i iznio rezultate svojih terenskih istra\u017eivanja rada prakti\u010dara core<\/em> \u0161amanizma u Europi i Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zatim je etnolog izv. prof. dr. sc. Luka \u0160e\u0161o<\/strong> izlo\u017eio temu “\u0160amanisti\u010dki i mitolo\u0161ki aspekti u predajama o krsniku<\/strong>” osvrnuv\u0161i se na dvije teze Tome Vin\u0161\u0107aka iz \u010dlanka \u201cO \u0161trigama, \u0161trigunima i krsnicima u Istri\u201d objavljenog 2005., preispituju\u0107i mogu li se, i do koje mjere, krsnici (te \u0161trige i \u0161triguni) smatrati sli\u010dnima \u0161amanima ili slavenskim mitolo\u0161kim bo\u017eanstvima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Etnolog dr. sc. Noel \u0160uran<\/strong> izlo\u017eio je iznimno zanimljivo predavanje pod nazivom “Ako si od vetra, hodi van\u2026 O tradicijskim metodama lije\u010denja i skidanja uroka u Istri”<\/strong>. Razgovaraju\u0107i s onima koji se jo\u0161 uvijek bave tradicijskim metodama lije\u010denja i skidanja uroka, zabilje\u017eio je mnoge molitvene obrasce i metode lije\u010denja razli\u010ditih bolesti. Obradio je rukopis s po\u010detka 20. stolje\u0107a jednoga mu\u0161karca iz Puntere (Barban\u0161tina), tradicijskog lije\u010dnika koji je u svojoj zajednici slovio kao svojevrsni krsnik. Zabilje\u017eio je neke vrlo zanimljive recepture i postupke lije\u010denja. Pu\u010dka pobo\u017enost i tradicijski elementi lije\u010denja i skidanja uroka jo\u0161 su uvijek vrlo prisutni u Istri te se i dalje prenose s generacije na generaciju. U posljednje vrijeme poku\u0161ava se \u0161trige, \u0161trigune, more, krsnike i dr. promovirati u turisti\u010dke svrhe. U kazivanjima starijih sugovornika spominju se borbe krsnika i \u0161triguna i prela\u017eenje velikih geografskih udaljenosti u stanju transa \u0161to je mogu\u0107e povezati s elementima \u0161amanizma, kako je to zastupao profesor Vin\u0161\u0107ak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Psihijatar dr. Tomislav Peharda<\/strong> odr\u017eao je predavanje “\u0160amanska \u201cbolest-inicijacija\u201d i psihofizi\u010dke patnje onkolo\u0161ke bolesti”<\/strong> s razmatranjem inicijacijskog obreda prijelaza u \u0161amanizmu kao simboli\u010dne smrti jednog oblika postojanja i egzistencijalne krize osoba s onkolo\u0161kom dijagnozom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Etnologinja i povjesni\u010darka Sonja Mili\u010devi\u0107 Vukeli\u0107 <\/strong>odr\u017eala je predavanje “Margaret Alice Murray i njezin utjecaj na oblikovanje suvremenih praksi vje\u0161ti\u010djeg umije\u0107a u 20. stolje\u0107u” <\/strong>o Margaret Alice Murray (1863. \u2013 1963.), britanskoj znanstvenici u podru\u010dju antropologije, arheologije i egiptologije koja je objavila dvije knjige koje \u0107e sna\u017eno utjecati na prihva\u0107anje teorije o pre\u017eitku vje\u0161ti\u010djeg kulta plodnosti sve do 20. stolje\u0107a. Njezine teorije o pre\u017eitku vje\u0161ti\u010djeg kulta plodnosti do 20. stolje\u0107a odr\u017eale su se u znanstvenom svijetu sve do 70-ih godina 20. stolje\u0107a, kada su pobijene. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon rasprave, odr\u017eana je posljednja sesija ovoga skupa, pod nazivom Tomi, deset godina poslije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Prvo izlaganje odr\u017eao je Radovan Rus<\/strong> pod nazivom “Ljudska svijest u digitalnom dobu”<\/strong> u kojem je spomenuo kako je Tomo Vin\u0161\u0107ak svojim djelovanjem kroz povijesne presjeke raznih kultura i naroda te njihovih etni\u010dkih, kulturnih i religijskih obilje\u017eja prou\u010davao upravo to kako se mijenjala ljudska svijest sa svojom percepcijom vidljivih i nevidljivih svjetova. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Posljednje predavanje skupa, te svojevrsno zaklju\u010divanje i zatvaranje odr\u017eao je etnolog doc. dr. sc. Tibor Komar<\/strong>, nekada\u0161nji asistent profesora Tome Vin\u0161\u0107aka. Predavanje “Projekt Sakralna interpretacija krajobraza \u2013 deset godina poslije”<\/strong> odr\u017eano je iz perspektive suradnika na ovom projektu uz osvrt na temeljnu ideju projekta, zadane i ostvarene ciljeve unutar njega te kratki presjek sada\u0161njeg stanja na terenu, s vremenskim odmakom. Osnovni cilj projekta Sakralna interpretacija krajobraza bilo je otkrivanje na\u010dina na koji su doseljeni Slaveni ugradili svoj iz pradomovine doneseni svjetonazor u novozaposjednute prostore. Tijekom gotovo petogodi\u0161njeg odvijanja projekta, provedena su nebrojena manja i ve\u0107a terenska istra\u017eivanja diljem Hrvatske te nekoliko u inozemstvu. Za vrijeme trajanja projekta organizirano je sedam znanstvenih skupova na kojima su gotovo u realnom vremenu prezentirana najnovija saznanja dobivena istra\u017eivanjima iz raznih znanstvenih struka i perspektiva. Utvr\u0111eno je postojanje tragova pretkr\u0161\u0107anskog svjetonazora kod Mo\u0161\u0107enica u Istri, kod \u017drnovnice blizu Splita te nedaleko Vare\u0161a u Bosni i Hercegovini. Ostvarivanje kontakata i dobra suradnja s lokalnim stanovni\u0161tvom, organizacijama i udrugama uvelike su pomogli da se istra\u017eivani lokaliteti za\u0161tite i o\u010duvaju te je takav, vrlo dinami\u010dan i dvosmjeran odnos izme\u0111u istra\u017eiva\u010da i lokalne zajednice za\u017eivio u punom obujmu, potaknuv\u0161i aktivnosti koje ni danas ne jenjavaju. Poduzeta su i dva terenska istra\u017eivanja u Ukrajini, 2011. i 2012. godine u okolici grada Lavova gdje i danas nalazimo tragove kulture Bijelih Hrvata te su s Etnografskim institutom i Arheolo\u0161kim institutom pri Sveu\u010dili\u0161tu u Lavovu potpisani ugovori o znanstvenoj suradnji. Za kraj se osvrnuo na dio recentnih doga\u0111anja koje se provode na nekima od lokacija koje su bile obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem u okviru projekta, a \u010dije se aktivnosti i danas, s odmakom od gotovo deset godina, promatraju kao odjeci idejnog projekta Tome Vin\u0161\u0107aka.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ovaj dvodnevni skup bio je iznimno va\u017ean za rasvjetljavanje brojnih pitanja iz slavenske i hrvatske ba\u0161tine, pro\u0161losti, duhovnosti i umjetnosti te za istra\u017eivanje hrvatskoga starovjerja, ali i rodnovjerja i drugih suvremenih pristupa duhovnosti. <\/p>\n\n\n\n

Okupljeni znanstvenici, sve redom dugogodi\u0161nji prijatelji, studenti i suradnici profesora Tome Vin\u0161\u0107aka prisjetili su se velikih i zna\u010dajnih projekata na kojima su zajedno radili ili ih pak pokrenuli, ali i pokazali svoja daljnja istra\u017eivanja na podru\u010djima \u010diji su interes s njime dijelili. <\/p>\n\n\n\n

Nadamo se da \u0107e svi oni uspje\u0161no nastaviti svoje radove i istra\u017eivanja te tako dalje prenositi baklju znanja koju je i profesor Tomo Vin\u0161\u0107ak zajedno s drugima prenosio i odr\u017eavao.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstveni skup posve\u0107en jednome od najzna\u010dajnijih hrvatskih etnologa i indologa kraja 20. i po\u010detka 21. stolje\u0107a odr\u017ean je 1. i 2. travnja 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Pi\u0161e: Vlk, HR\u017d Perunica Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odr\u017ean je 1. i 2. travnja 2022. godine znanstveni skup u \u010dast prof. dr. sc. Tome<\/p>\n

READ MORE<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1241,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,14,8,2],"tags":[],"class_list":["post-1227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci","category-narodna-vjerovanja-i-obicaji","category-prikazi","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1227"}],"version-history":[{"count":31,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1282,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227\/revisions\/1282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1241"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}