{"id":1081,"date":"2019-11-13T12:01:19","date_gmt":"2019-11-13T11:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/rodnovjerje.com.hr\/?p=1081"},"modified":"2019-11-13T13:34:07","modified_gmt":"2019-11-13T12:34:07","slug":"vrhovna-trijada-slavenskih-bogova-i-bozica-zime-novi-prikazi-u-testu-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/2019\/11\/13\/vrhovna-trijada-slavenskih-bogova-i-bozica-zime-novi-prikazi-u-testu-vremena\/","title":{"rendered":"Vrhovna trijada slavenskih bogova i bo\u017eica zime \u2013 novi prikazi u testu vremena"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Da\u017edinja, HR\u017d Perunica<\/p>\n

Mlada hrvatska umjetnica, magistrica Novih medija i animiranog filma, Josipa Mili\u010devi\u0107,<\/strong> du\u017ei se niz godina bavi tematikom slavenske mitologije, ponajprije ve\u0107ih i manjih slavenskih bo\u017eanstava. Ovdje predstavljamo samo dio njezina opusa.<\/p>\n

Na pitanje kako je nastala ideja prikaza slavenskih bo\u017eanstava, od svih dostupnih svjetskih i vi\u0161e popularnih mitologija, odgovorila je: “Principalni slavenski bogovi moj su dugogodi\u0161nji privatni projekt. Ideja je nastala iz \u017eelje za upoznavanjem bo\u017eanstva u koja su moji preci vjerovali i koje su \u0161tovali, te ih modernizirati kroz jedan nov i svje\u017e vizualni identitet koji mo\u017ee podnijeti test vremena.”<\/p>\n

Vizualni identiteti koje je ova mlada umjetnica dala starim slavenskim bogovima naizgled su jednostavni i jasni. Bogatstvo finih detalja izmi\u010de prvom pogledu. Taj prvi pogled ostaje pomalo op\u010daran svje\u017einom duha u strukturama i glavnim istaknutim aspektima bogova. Njihove aureole svijetle sjajem njihovih domena, njihove glavne snage vidljive su gotovo odmah. No, zatim, drugi pogled otkriva pravu \u010daroliju prikaza, pa\u017eljivo poslagani detalji koji otkrivaju narav <\/em>bogova. Uronite u ovaj nevjerojatan svijet mlade umjetnice, koja je u ti\u0161ini svoje privatnosti, otkrila ne\u0161to vi\u0161e od obi\u010dne inspiracije i dotakla, \u010dini nam se, ne\u0161to misti\u010dno<\/em>.<\/p>\n

Njezina djela inspirirala su i nas da ukratko pro\u0111emo glavnu trijadu i jednu slavensku bo\u017eicu kojoj trenutno vrijeme pripada.<\/p>\n

MOKO\u0160 \u2013 VELIKA MAJKA
<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107, Moko\u0161<\/em>, 2019. <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Bo\u017eica Moko\u0161<\/strong> bo\u017eica je dvaju domova \u2013 gore, suhog i dole, vla\u017enog \u2013 izme\u0111u kojih slobodno \u0161e\u0107e, jer su to njezine domene, svrhovite i jasne. Akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 (\u253c) u Gazdarici na vratima<\/em> (2011.) navodi da je rije\u010d mo\u010dilo<\/em> u o\u010ditoj etimolo\u0161koj vezi sa samim imenom bo\u017eice Moko\u0161,<\/em> a imenica mo\u010dilo<\/em> dolazi iz glagola mo\u010diti<\/em>, te se povezuje s pridjevom mokar<\/em>. Moko\u0161 je praslavenska i sveslavenska bo\u017eica, \u0161to pokazuju i toponimi dobro potvr\u0111enih u ju\u017enih, zapadnih i isto\u010dnih slavena. Njezini zlatni klju\u010devi, otvaraju vrata prolje\u0107a, vlage, plodnosti i rodnosti \u0161to je \u010desto prikazano u snopu zlatnog \u017eita. Dok je dolje uz vodu, ona je mokra<\/em>, a gore u suhom domu je ognjevita<\/em>, ona je \u017earko Sunce (tako ju i zovu Litavci: Saule<\/em>). Zato ima u novijim predajama razli\u010ditih slavenskih naroda dvojaka imena. Zovu ju ponegdje Ognjena <\/em>Marija, drugdje \u041c\u043e\u043a\u043e\u0448, \u041c\u0430\u043a\u0440\u0438\u043d\u0430 <\/em>i sl.<\/p>\n

Kod Slavena predod\u017eba Velike Bo\u017eice i\u0161\u010ditava se kao Majka vla\u017ena zemlja<\/strong>, prelja i tkalja, no Moko\u0161 je bila i bo\u017eica braka, ljubavi i spolnosti\/plodnosti. Javlja se i pod nazivima Perinj <\/strong>i Vela.<\/strong><\/p>\n

PERUN \u2013 VRHOVNI GROMOVNIK<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107, Perun<\/em>, 2019. <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Perun<\/strong> je u staroj slavenskoj i staroj hrvatskoj pretkr\u0161\u0107anskoj duhovnoj tradiciji vrhovno nebesko bi\u0107e, personificirana energija neba, groma, snage, plodnosti, ki\u0161e i ratni\u010dke \u010dasti. Stari su ga Slaveni i Hrvati naj\u010de\u0161\u0107e zami\u0161ljali u liku starijega, mudroga kneza naoru\u017eanog sjekirom koja osim simbola ratni\u0161tva predstavlja njegov i munjonosni atribut. Izvorno je korijen *perk(w)u-<\/em> zna\u010dio “hrast” (usp. lat. quercus<\/em>) ili pak “crnogorica”, “po\u0161umljena planina” ili “planina”, ali u praslavenskom se razvio u zna\u010denje “udariti”, srodno sa slu\u017ebom gromovnika.<\/p>\n

U slavenskoj mitologiji svijet je bio prikazivan kao sveto stablo, naj\u010de\u0161\u0107e hrast, \u010dije grane i kora predstavljaju \u017eivi svijet nebesa i smrtnika, nebo i zemlju, a njegovo korijenje podzemlje, svijet mrtvih. Perun je bio vladar svijeta \u017eivih, neba i zemlje, a \u010desto se predstavljao i orlom koji je sjedio na najvi\u0161oj grani i s nje motrio na sve \u010detiri strane svijeta. U staro doba, skulpture Peruna kao i \u010ditava sveti\u0161ta njemu posve\u0107ena gradila su se na vrhovima planina i brda ili  pak u posve\u0107enim \u0161umskim gajevima ispod starih hrastova. To su bila posebna mjesta za \u0161tovanje i \u017ertvovanje bikova, volova, ovnova i jaja.<\/p>\n

VELES \u2013 BOG PODZEMLJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107, Veles<\/em>, 2019. <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Veles<\/strong> je prema slavenskoj predod\u017ebi svijeta kao o drvetu \u017eivota \u017eivio u njegovu korijenju. Slao je duhove mrtvih u \u017eivi svijet kao svoje glasnike. Svetkovine u njegovu \u010dast odr\u017eavale su se krajem godine, zimi, kad se pribli\u017eavao kraj svjetskog poretka, kaos je rastao, a granice izme\u0111u svijeta \u017eivih i mrtvih postajale su sve blje\u0111e te su se duhovi predaka vra\u0107ali me\u0111u \u017eive.<\/p>\n

Kako Kati\u010di\u0107 u Gazdarici na <\/em>vratima (2011., str. 155.) donosi: “Korijen wel<\/em>– kojega se zna\u010denje odnosi na umrle nema potvrde u slavenskom. Ali se od toga korijena mo\u017ee izvesti ime bo\u017eanstva vrlo znatnog u poganskih Slavena. To ime glasi Veles\u044a<\/em>.” (Kati\u010di\u0107, Radoslav, Gazdarica na vratima<\/em>, 2011., str. 155.). Velesov dom\/dvor nalazi se, dakle, u korijenu svijeta, podzemlju, zemlji bogatih zelenih travnjaka. A u prolje\u0107e, kako su pokazali analizirani stari obredni tekstovi, iz toga svijeta dolaze ptice selice. Mjesto iz kojeg dolaze, iz Velesova svijeta, naziva se irij<\/em>, virij<\/em>, virj<\/em>. Taj naziv povezuje se sa zna\u010denjem vodeni vrtlog<\/em>, vir<\/em>, a iriti se<\/em> zna\u010di uzburkati, da bi u glasovnim varijantama poprimilo oblike jeriti<\/em> se <\/em>i jariti se<\/em>. S obzirom da je Veles i zmija i zmaj, i Ir i Irica, i Veles i Vela, napominje Kati\u010di\u0107, tada on pokazuje da je i mu\u0161ko i \u017eensko bo\u017eanstvo. Iako se ne mo\u017ee dati \u010dvrst odgovor je li on ponekad samo jedno ili samo drugo, to pitanje treba ostati osvije\u0161teno. U gr\u010dkoj mitologiji \u010detiri lika pokazuju sli\u010dnosti s Velesom: Pan (glazba i stoka)<\/strong>, Hermes (magija i prijevara)<\/strong>, Had (smrt i podzemlje)<\/strong> te Tifon (zmijoliki Zeusov neprijatelj)<\/strong>. Po njegovu bijegu i transformiranju u razli\u010dite \u017eivotinje i povezano\u0161\u0107u s vodom, mo\u017ee ga se povezati i s Protejom<\/strong>.<\/p>\n

MARA\/MORANA \u2013 BO\u017dICA ZIME I SMRTI
<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107, Morana<\/em>, 2019.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Morana <\/strong>je bo\u017eica zime i smrti. Praslavensko ime ove bo\u017eice s velikom se vjerojatno\u0161\u0107u ve\u017ee uz praslavensku leksi\u010dku porodicu odre\u0111enu s “moriti”, korijenom mer- <\/em>“umirati”, a kra\u0107i oblici Mara\/Mora pojavljuju se u mnogim predajama.<\/p>\n

Kada ju je, kao Maru, izdao njezin bo\u017eanski parnjak Juraj\/Jarilo, njegova mlada nevjesta prestaje biti \u017eena zvana Mara i pretvara se u ubojitu Moranu. Povrije\u0111ena i izdana, Morana nare\u0111uje svojoj bra\u0107i da ubiju Jurja\/Jarila, a na\u010dini opisani u raznim predstavljenim tekstovima su stra\u0161ni: “(\u2026) ja \u0107u narediti bratcima da te ustrijele, da te ustrijele, da ti potrijebe du\u0161u. Iz kostiju \u0107u sagraditi trijem, iz rebara poplo\u010dit \u0107u podove, iz ruku i nogu izradit \u0107u klupicu, iz glave izlit \u0107u vr\u010d, iz zglavaka izlit \u0107u \u010da\u0161ice, iz jasnih o\u010diju kupe za vino, iz tvoje krvi svarit \u0107u piva\u2026”. (Kati\u010di\u0107, Radoslav, Zeleni lug<\/em>, 2010., str. 391). Nakon \u0161to pokopaju Jarila, pokapa se i Morana, tako\u0111er bez \u017eivotne snage, koja se zbog tuge pretvorila u ubojitu i staru bo\u017eicu zime. Time zavr\u0161ava jedan ciklus, da bi se otvorio novi krug godine, s njima oboje obnovljenima. Samom smr\u0107u, nastaje njihov novi \u017eivot ispo\u010detka.<\/p>\n\n\n\n

Sve prikazane autori\u010dine slike\/ilustracije dostupne su po pristupa\u010dnim cijenama u otisnutim formatima A4 i A3 u kvalitetnom kolor plakatu. Za vi\u0161e informacija obratite se na:<\/strong><\/p>\n

Josipa Mili\u010devi\u0107 FB kontakt<\/strong><\/a><\/p>\n

Josipa Mili\u010devi\u0107 Yahoo<\/strong><\/a><\/p>\n

Primjer otisnute ilustracije:<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107, 2019.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
\"\"
Josipa Mili\u010devi\u0107<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Josipa Mili\u010devi\u0107<\/strong> (1993.) magistrica je Novih medija i animiranog filma. Nakon zavr\u0161ene prakse u grafi\u010dkoj firmi Excedo<\/em> radi na brojnim freelance<\/em> projektima vezanima za dr\u017eavne institucije, ali i za neprofitne udruge. Bavi se grafi\u010dkim dizajnom i ilustracijom, te konceptualnim umjetni\u010dkim radom i dizajnom likova. Tako\u0111er se svestrano bavi razli\u010ditim aspektima umjetni\u010dkog i kreativnog rada, uklju\u010duju\u0107i animirani film, fotografiju i pisanje. Njezine ostale radove mo\u017eete pogledati na poveznicama:<\/p>\n

Josipa Mili\u010devi\u0107 galerija<\/a><\/p>\n

Josipa Mili\u010devi\u0107 Instagram<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mlada hrvatska umjetnica, magistrica Novih medija i animiranog filma, Josipa Mili\u010devi\u0107, du\u017ei se niz godina bavi tematikom slavenske mitologije, ponajprije ve\u0107ih i manjih slavenskih bo\u017eanstava. Ovdje predstavljamo samo dio njezina opusa.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,8,4,2],"tags":[15,19,21,17,20,16,18],"class_list":["post-1081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-clanci","category-prikazi","category-umjetnost","category-vijesti","tag-josipa-milicevic","tag-mokos","tag-morana","tag-perun","tag-plakati","tag-slavenski-bogovi","tag-veles"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1081"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1109,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081\/revisions\/1109"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rodnovjerje.com.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}