Od 6. do 8. lipnja 2025. godine u Češkom narodnom domu u Zagrebu održan je festival Beskonačnost Slavena, jedinstven kulturni događaj koji odaje počast slavenskoj baštini te promiče njen kontinuitet i suvremenu dimenziju. Koncipiran je kao interdisciplinarna, interkulturalna i međunarodna platforma za glazbene i vizualne umjetnosti, edukativna predavanja i interaktivne radionice. Okuplja širok spektar publike,
Narodna je kreativnost živa i sadržajna, a njeni izražajni oblici u mnogočemu nadmašuju skromna čovjekova očekivanja. Umijeće vezenja jedan je od plodova njene djelatnosti. Tako je poetska duša naroda, njegovo viđenje prirode i njene međusobne povezanosti s čovjekom i njegovim životom, između ostalog, svojom esencijom sročena i apstrahirana u umjetnost veza. Kroz simbole ovog drevnog
“Lepa Mara rože brala Na ivanjsko navečerje Oj, lado, lado, oj, Ivo, lado! I od roža venca pljela Za Ivana svevišnjega, Koji nosi žarko sonce Žarko sonce i meseca. Z desnom rokom ognja kuri A sa levom deklu grli.” ◆ Kupala ◆ U slavenskim i mnogim drugim europskim predajama sunce u podne ovoga dana poskače
“Potucao se Jarilo po svem svijetu, polju je žito rodio, ljudima djecu plodio. A gdje pak nogom, tamo žito stogom, a kamo on gurne, tamo se klas rascvate.” ◆ “Валачывся Ярыло па усему свету, полю жыто радзив, людзям дзеци пладзив. А гдзе ж он нагою, там жито капою, а гдзе зон ни зырне, там колас
U Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 23. siječnja 2024., održana je promocija knjige Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata hrvatske etnologinje Suzane Marjanić. Ova knjiga opsežno je djelo u kojemu autorica kroz 12 poglavlja razmatra dvije mogućnosti rekonstrukcije naše stare vjere: pristup rekonstrukciji Natka Nodila, koja polazi od
Samostalna izložba Luke Tomića u zagrebačkoj Galeriji Karas spoj je stare tradicijske umjetnosti tetoviranja i žive reprezentacije kulturne baštine. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Od utorka, 12. travnja 2022. do subote 16. travnja 2022. u zagrebačkoj Galeriji Karas umjetnik i student Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku novih medija Luka Tomić održao je svoju prvu
Znanstveni skup posvećen jednome od najznačajnijih hrvatskih etnologa i indologa kraja 20. i početka 21. stoljeća održan je 1. i 2. travnja 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan je 1. i 2. travnja 2022. godine znanstveni skup u čast prof. dr. sc. Tome
Hrvatsko planinarsko društvo „Zagreb-Matica“ utemeljilo je novu planinarsku obilaznicu Sveti vrhovi hrvatskih planina. Hrvatsko planinarsko društvo „Zagreb-Matica“ utemeljilo je novu planinarsku obilaznicu Sveti vrhovi hrvatskih planina. Autor obilaznice je izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda. Ovu obilaznica od 32 hrvatska planinska vrha prati tiskana planinarska knjižica koja se može nabaviti u Hrvatskom planiraskom društvu
Savez hrvatskih rodnovjeraca pripremio je novi blagdanar za 1390. hod kroz godinu. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Savez hrvatskih rodnovjeraca posljednjih osam godina priprema svoj blagdanar, kalendar važnih datuma vezanih uz rodnovjerna slavlja koja se slave unutar ove hrvatske rodnovjerne zajednice. Proteklih je godina objavljivana i tiskana inačica koja se mogla nabaviti izravno od Saveza. Lani,
Jedan od zanimljivijih napjeva koji se često spominje u raspravama o slavenskom i hrvatskom starovjerju i rodnovjerju je pjesma “Moj božiću Svarožiću”. Odlučili smo istražiti gdje je i kada ona zapisana i što stoji u njezinoj pozadini. Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dosada postoje dva različita zapisa ove pjesme s različitim tekstovima. Prvi je onaj koji
Naši dragi prijatelji iz Srpske rodnovjerne župe Lug Velesa napravili su četrnaesti video u sklopu projekta “Stazama slovenskog nasleđa” u kojima se obrađuju vjerovanja starih Slavena. U ovom videu možete saznati više o božanstvu Dažbogu i njegovim aspektima.
Posjetite Muzej Slavonije, na adresi Trg Sv. Trojstva 6, u Osijeku, u četvrtak 31. listopada 2019. od 19:00 sati i poslušajte predavanje na temu “Slavenska mitologija – nekad i danas”.
Odjel za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske i Knjižnica Vladimira Nazora organiziraju i treće predavanje i radionicu iz ciklusa “Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku”.
“Sjeverozapadni vjetar — između legende i stvarnosti” četverodijelna je dokumentarna serija s igranim elementima koja obrađuje četiri teme iz hrvatskih narodnih predaja, legendi i mitova: SUDBINA, VRAGOVI, COPERNICE i VODENI ČOVJEK. Kroz igrane scene oživljuju se fenomeni skrivenoga i zaboravljenog mitskog svijeta Hrvatske.
“Sjeverozapadni vjetar — između legende i stvarnosti” četverodijelna je dokumentarna serija s igranim elementima koja obrađuje četiri teme iz hrvatskih narodnih predaja, legendi i mitova: SUDBINA, VRAGOVI, COPERNICE i VODENI ČOVJEK. Kroz igrane scene oživljuju se fenomeni skrivenoga i zaboravljenog mitskog svijeta Hrvatske.
