Dosadašnja praksa pokazala je da se slavensko rodnovjerje u stručnoj literaturi kvalificira i klasificira na neodgovarajući način. Brojni autori previđaju osnovna pravila znanstvene metode i proizvoljno kvalificiraju slavensko rodnovjerje na osnovi nedovoljne količine podataka. Ovaj rad srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada pokušaj je da se ukaže na metodološke probleme
Pogledajte, ako već niste, legendarni slovački rodnovjerni, odnosno vedomecki (kako autor naziva svoj smjer) video spot za pjesmu Miroslava Švickoga (ŽiariSlava), slovačkog glazbenika, filozofa i vedomca koji ovom odličnom pjesmom i spotom raspravlja temu otuđenosti u modernoj, urbanoj civilizaciji i želju za povratkom čovjeka u prirodu.
Kao i svake nove obredne godine, na prvi dan, blagdan Velikdana, Savez hrvatskih rodnovjeraca objavljuje blagdanar za tekuću godinu sa svim blagdanima koji se slave u hrvatskom rodnovjerju prem Savezu hrvatskih rodnovjeraca, prikazom mjesečevih mijena te državnim blagdanima i praznicima u Republici Hrvatskoj. Ako želite
"Na Veliki dan, na prvi dan, / Vino, vino zeleno. / Svi su se, svi se okupili, / Jedino Juraj se nije okupio, Po polju je hodao, žito rodio…" Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dragi prijatelji, došao je i taj dan. Kolo se još jednom okrenulo, a u
Odličan polusatni dokumentarac o pokojnom karpatskom molfaru Ukrajincu Mihajlu Nečaju, koji je proveo čitav život u prirodi, učeći od nje te liječeći ljude i životinje tradicijskim duhovno-magijskim metodama. Dokumentarac na ukrajinskom jeziku s engleskim podnapisima "Molfar Nečaj":
Hrvatski sveučilišni profesor emeritus etnologije i kulturne antropologije dr. sc. Vitomir Belaj, autor sjajne knjige "Hod kroz godinu" u sad već kultnom dokumentarcu "Šetnja s bogovima". "Šetnja s bogovima", prvi dio: "Šetnja s bogovima", drugi dio:
Nastojat ću, dragi čitatelju, uvesti te u jedno razmišljanje o šumi kao svetom prostoru, prostoru susreta s bogovima i vlastitim bićem neraskidivo povezanim s duhovnim svijetom.
Internetski e-časopis "Veles" nastao je u Srbiji 2010. godine sa idejom da se promovira kultura, umjetnost i znanost slavenskih naroda. Redakcija časopisa je nastala od članova foruma internetske stranice/portala www.starisloveni.com. Časopis govori o Slavenima, slavenskoj povijesti, mitologiji, starovjerju, rodnovjerju, kulturi, glazbi i umjetnosti te velikim ljudima koji su svaki
Naši dragi prijatelji iz Srpske rodnovjerne župe Lug Velesa napravili su i drugi video u sklopu projekta Stazama slovenskog nasleđa u kojima se obrađuju vjerovanja starih Slavena. U ovom videu možete saznati više o bogu Velesu.
Radoslav Katičić, Vilinska vrata, I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika/Matica hrvatska, Zagreb 2014., 227 str. (prikaz knjige izvorno objavljen u Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.52 No.2, prosinac 2015., Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku) Piše: Deniver
Naši dragi prijatelji iz Srpske rodnovjerne župe Lug Velesa započeli su projekt kratkih umjetničko-dokumentarnih filmova pod nazivom Stazama slovenskog nasleđa u kojima će se obrađivati vjerovanja starih Slavena. Predstavljamo prvi u nizu koji je posvećen bogu Perunu.
"Slava bogovima, na dobro vam došla Badnja večer i porođenje Mladoga Sunca. Na dobro vam došlo Mlado leto, Jarilovo, Kupala i sve leto i godišće." Tekst i fotografije: Lešak, HRŽ Perunica U prekrasnoj prirodi Žumberka, nedaleko od Svetoga gaja gdje već godinama gore krijesovi
Pogledajte prekrasan timelapse video našeg Veleslava, iz HRŽ Perun, koji prikazuje nebo i prirodu tijekom najkraćeg dana i početka najduže noći u godini, na zimski suncostaj, u brdima ponad Samobora.
Hrvatski pagan metal bend Voloh objavio je svoj dugo očekivani album prvijenac "Gromovi nad Trebišćem" (2015.). Poslušajte odličnu pjesmu koja govori o mitskoj borbi između Peruna i Velesa: Čiji to dvor na gori stoji? Čiji to dvor na gori stoji? Željezni plot i zlatna kapija. Čiji
Vjetar raznosi lišće pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okrećem pedale i klizim plodnom dolinom ivanečkog kraja. Jesen je, hladnoća me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanščice, najviše planine sjeverne Hrvatske. Piše: Lešak, HRŽ Perunica Ljudi vrijedno skupljaju plodove i
