Koledo

Koledo

  Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Pucketanje peći nagoviještava toplinu. Miris slame ispunjava zrak. Bogata trpeza šarenih jela prostire se preda mnom. Trepetljikave sjene svijeća igraju se na zidu. Žamor razgovora, pjesme i glazbe pada u drugi plan dok promatram ozarena lica mojih ukućana. Napokon smo se okupili zbog krune svetkovina Hoda kroz godinu – Badnjak. Blagdan ispunjen dobrom hranom, bliskošću i finim tkanjem obitelji. Djevojke su marljivo cio dan kuhale, spremale te ukrašavale dom uz smijeh i pjevanje, pored brašna i pare, isplele smo čvršće spone naših prijateljstava za dugu…

Read More

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Tekst srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada razmatra knjigu „Udar ruskih bogova“, Vladimira Aleksejeviča Istarhova, objavljenu u Moskvi 1999. godine, koja predstavlja Istarhovljev osobni manifest, obojen ultradesničarskom ideologijom, antikršćanstvom i antijudaizmom, pri čemu se iznose ideje i stavovi koji se mogu okarakterizirati kao raspirivanje vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti. Zbog tvrdnje V. A. Istarhova da u svojoj knjizi zastupa poglede slavenske religije neki su autori „Udar ruskih bogova“ klasificirali u literaturu slavenskog rodnovjerja.   Ovaj tekst kritički i analitički promatra najkarakterističnije tvrdnje koje V. A. Istarhov u svojoj knjizi iznosi, pri…

Read More

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Dosadašnja praksa pokazala je da se slavensko rodnovjerje u stručnoj literaturi kvalificira i klasificira na neodgovarajući način. Brojni autori previđaju osnovna pravila znanstvene metode i proizvoljno kvalificiraju slavensko rodnovjerje na osnovi nedovoljne količine podataka. Ovaj rad srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada pokušaj je da se ukaže na metodološke probleme u stručnoj literaturi vezanoj za slavensko rodnoverje i predlože koraci koji bi vodili ka rješenju tih problema. Kroz razmatranje publikacija o slavenskom rodnovjerju više različitih autora ukazano je na neadekvatnost kvalificiranja slavenskog rodnovjerja terminima koju nisu jednoznačni i loše su…

Read More

Duhovna dimenzija šume

Duhovna dimenzija šume

Nastojat ću, dragi čitatelju, uvesti te u jedno razmišljanje o šumi kao svetom prostoru, prostoru susreta s bogovima i vlastitim bićem neraskidivo povezanim s duhovnim svijetom.                                                                                                              Autor fotografije: Lešak Piše: Lešak, HRŽ Perunica Stari Slaveni, ali i drugi drevni narodi, živjeli su u skladu s prirodom te je u ta doba čitav Stari kontinent bio prekriven šumom. Ono što me žalosti još više od činjenice…

Read More

Stazama slavenske mitologije I. – “Ledinska crta”

Stazama slavenske mitologije I. – “Ledinska crta”

Vjetar raznosi lišće pustom seoskom cestom uz tok rijeke Bednje dok okrećem pedale i klizim plodnom dolinom ivanečkog kraja. Jesen je, hladnoća me ugodno štipa po prstima, a ako mene se otvaraju vidici prema vrhovima Ivanščice, najviše planine sjeverne Hrvatske.   Piše: Lešak, HRŽ Perunica Ljudi vrijedno skupljaju plodove i pripremaju se za vladavinu zime koja na sjeveru uvijek oštrija, ali i posebno čarobna dok stvara kristalne pejzaže na smrznutim granama drveća. Boravak ovdje uvijek mi iznova dočarava ljepotu i okrutnost prirode te čovjekovo mjesto u njoj, uravnotežena zahvalnost i…

Read More

“I onda dođe Krijes.”

“I onda dođe Krijes.”

U današnje vrijeme kušnji i izazova, biti rodnovjeran kadkada je pravi pothvat. Obaveze prema društvu i neumoljiv sustav često priječe individualca od slobodnog izražavanja, a malokad daju prostora za inspiraciju.         Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica A toliko je lako prepustiti se kovitlacu informacija i radnji, ostaviti da nas raznese i razdvoji od naših težnji te vrednota koje gajimo. I onda dođe Krijes. Prestanak disperzije bića i fokusiranje energije ka jednom jedinom cilju povezivanja. Dragi bližnji, obožavana priroda, mir i osjećaj pripadnosti ispredu vez čije tinjajuće prisustvo ozari…

Read More

Sveti gnjev

Sveti gnjev

Sveti gnjev koncept je koji se nalazi usađen u najdublje predjele kulturno – duhovnog života naših predaka, te je prvenstveno vidljiv u obliku božanskog boja Peruna i Velesa.         Piše: Gromoboj, HRŽ Perun Uloga ovog konflikta ima višeslojne odgovore u sebi, neke od čijih značenja još u potpunosti nismo razotrkili i upravo stoga potrebno je promisliti o poziciji gnjeva unutar čovjeka na zemaljskoj razini kao i božanstva na razini materijalne sfere, ali i onih sfera koje naše postojanje transcendiraju. Također, te razine same mogu ponekad biti izmjenjene…

Read More

Vjerovanje u drveće u Hrvata

Vjerovanje u drveće u Hrvata

  Drveće od pamtivijeka zauzima ključno mjesto u naraciji većine poznatih religija. Od Mezopotamije, Indije, preko Grka, Slavena, Germana, Nordijaca i Kelta, sve do Kineza i Japanaca. U cijelom nizu indoeuropskih vjerovanja određene vrste drveća predstavljaju određene manifestacije Božanskih osobina.       Piše: Vatromira, HRŽ Perunica Kroz povijest, ljudska je vrsta često ovisila o drveću; od njega se izrađivalo oruđe, palila se vatra koja je često označavala razliku između života i smrti, ono je pružalo zaklon i stabilnost. Kroz njegovu dugotrajnost i gotovo besmrtnost prema ljudskom ograničenom vijeku, gledalo…

Read More

Mirila – staništa duša predaka velebitskih gorštaka

Mirila – staništa duša predaka velebitskih gorštaka

  “ Čovjek je smrtan a mirila su besmrtna. Mirila nisu kameni spomenici već su ona okamenjena božanstva. ” (Tomo Vinšćak, Mirila, kulturni fenomen, str.  14., 2010., Naklada 600, Ljubljana)     Piše: Sonja Miličević Vukelić, diplomirana etnologinja i profesorica povijesti   Osebujni ritualno-religijski kameni spomenici Velebitskog podneblja, nazvani u narodu mirilima, mjerilima, počivaljkama, počivalima, već desetljećima predstavljaju znanstveni izazov. Od početka njihova proučavanja sredinom dvadesetoga stoljeća, pa sve do danas, mirila su se potvrdila kao kenotafi vrlo specifičnog obilježja – granice svijeta živih i svijeta mrtvih. Naime, mirila predstavljaju…

Read More

Ruka vođena Bogovima

Ruka vođena Bogovima

    U zimi 7520. godine, dok sva priroda miruje i sniva, očekujući nov početak, nekoliko duša to ipak ne čini. Naprotiv, one rađaju  ideju o povratku idola Peruna na najdraže nam hrvatsko tlo.   Piše: Marko Vrban Jaromir, umjetnik u drvetu   Nakon više od tisuću godina vratiti idol Peruna, vrhovnoga boga starih Slavena i Hrvata, velika je čast ali i odgovornost. Međutim, moja malenkost u tom trenutku toga nije bila niti svjesna, jer bi samo stvaralo još veći pritisak pri izradi. Možda su i sami bogovi odlučili šutjeti…

Read More