Kamp Velebit – sjecište čiste prirode i hrvatske tradicije

Kamp Velebit – sjecište čiste prirode i hrvatske tradicije

Piše: Vlk, HRŽ Perunica Foto: Kamp Velebit, Borivoj, Vlk Već desetljećima "Kamp Velebit" smješten tik uz malo ličko mjesto Baške Oštarije, u velebitskom prijevoju Baške Oštarije koji dijeli Srednji od Južnoga Velebita, a na starome putu Gospić- Karlobag, u srcu hrvatske mitske planine Velebit, pruža oazu mira i spajanja s prirodom. Udaljen dva i pol sata vožnje od Zagreba, a samo pola sata od Gospića s jedne strane ili Karlobaga s druge, na nadmorskoj visini od 926 metara gdje se susreću mediteranska i kontitentalna klima, "Kamp Velebit“ je idealno mjesto…

Read More

Festival Jarilovo u Zadru – 27. – 30. IV. 2017.

Festival Jarilovo u Zadru – 27. – 30. IV. 2017.

Piše: Vlk, HRŽ Perunica Zadarska udruga studenata arheologije Arheos s brojnim suradnicima po prvi put ove godine u Zadru je od četvrtka 27. do nedjelje 30. travnja 2017. organizirala projekt "Jarilovo" s ciljem educiranja javnosti o staroj slavenskoj i hrvatskoj kulturi i mitologiji, očuvanju hrvatske tradicije i pokušaja rekonstrukcije starog slavenskog i hrvatskog mita o dolasku proljeća. Uz pedesetak studenata sa zadarskog Odjela za arheologiju u organizaciji je sudjelovalo i četvoro studenata sa zagrebačkog Odjela za arheologiju, te brojne udruge i KUD-ovi. Tijekom četverodnevnog programa održane su brojne zanimljive radionice,…

Read More

Jurjevo na zagrebačkom ZmaJurjevu

Jurjevo na zagrebačkom ZmaJurjevu

Kǫda Jaryilo hoditь, tǫda pol'e roditь. Zelenъ Jarylo jьz daleka pǫti, trudьna jego hoda po pol'u. Hoditъ Jarylo, t'ud'ь t'ud'inь, po mostu, most'ъ gybajetь sę, lomajetь sę…   Piše: Vlk, HRŽ Perunica   U zagrebačkom Parku Ribnjak, tijekom ovogodišnjeg jurjevskog vikenda, u subotu i nedjelju 22. i 23. travnja 2017. godine, prošlo je oko 30.000 posjetitelja manifestacijom ZmaJurjevo, održanom nakon prošlogodišnje prve takve drugi put po redu, uživajući u sunčanom danu u središtu Zagreba, okušavajući se u brojnim srednjovjekovnim radionicama i prateći brojne predstave i atrakcije ovog glavnog zagrebačkog festivala…

Read More

Blagdan Mare 1386. – proljetna ravnodnevnica

Blagdan Mare 1386. – proljetna ravnodnevnica

"Kukavica zakukovala / jutrě rano zeleně jemь lǫzě / zeleně jemь lǫzě na susě jemь drǫzě, / na susě jemь drǫzě, na orkytově jemь, / na orkytově jemь, i na borově jemь, / na holdьně jejь vodě. // To něstь byla kukavica, / to jestь byla molda nevěsta. / Vьsę sǫtь děvojьky za mǫžь otъ šьdly, / samo jestь ostala Mara děvojьka."   Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Proljetna ravnodnevnica službeno će nastupiti 20. ožujka u 10:28 sati, no svi osjećamo da je proljeće već stiglo. Ravnodnevnica označava dan kada se…

Read More

Blagdan Velje noći/Velikdana 1385./1386.

Blagdan Velje noći/Velikdana 1385./1386.

"Na Veliki dan, na prvi dan, / Vino, vino zeleno. / Svi su se, svi se okupili, / Jedino Juraj se nije okupio, Po polju je hodao, žito rodio…"       Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dragi prijatelji, prošao je još jedan hod kroz godinu i otpočeo novi. Jarilo iz podzemlja, gdje su ga po Koledu odveli Velesovi ljudi, napokon kreće u svoj novi Hod kroz godinu, koji će nam donijeti obilje plodova i blagostanja. Uz otključavanje vrata Vireja, kreće nova godina, novi ciklus. Velja noć je bila noć zadnjeg…

Read More

Koledo

Koledo

  Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Pucketanje peći nagoviještava toplinu. Miris slame ispunjava zrak. Bogata trpeza šarenih jela prostire se preda mnom. Trepetljikave sjene svijeća igraju se na zidu. Žamor razgovora, pjesme i glazbe pada u drugi plan dok promatram ozarena lica mojih ukućana. Napokon smo se okupili zbog krune svetkovina Hoda kroz godinu – Badnjak. Blagdan ispunjen dobrom hranom, bliskošću i finim tkanjem obitelji. Djevojke su marljivo cio dan kuhale, spremale te ukrašavale dom uz smijeh i pjevanje, pored brašna i pare, isplele smo čvršće spone naših prijateljstava za dugu…

Read More

Maksim Suharev – tvorac začudne umjetnosti slavenskih arhetipova

Maksim Suharev – tvorac začudne umjetnosti slavenskih arhetipova

Odlučili smo, osim vizualno, istražiti i kontekstualno jednog od najinspirativnijih umjetnika današnjice u rodnovjernome svijetu, Maksima Suhareva, i pogledati malo dublje što stoji iza njegove umjetnosti, odakle crpi inspiraciju i što ona ustvari prikazuje. Prošli smo brojne njegove zapise na osobnim blogovima, internetskim stranicama i društvenim mrežama, kako na engleskom tako i ruskom jeziku te smo mnogo toga saznali. Danas vam donosimo dijelove njegovih razmišljanja uz prikladnu galeriju njegovih najpoznatijih radova.     Pripremio: Vlk, HRŽ Perunica   Maksim Suharev, sibirski umjetnik čije inspirativne umjetničke radove skoro svakodnevno brojne slavenske…

Read More

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Tekst srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada razmatra knjigu „Udar ruskih bogova“, Vladimira Aleksejeviča Istarhova, objavljenu u Moskvi 1999. godine, koja predstavlja Istarhovljev osobni manifest, obojen ultradesničarskom ideologijom, antikršćanstvom i antijudaizmom, pri čemu se iznose ideje i stavovi koji se mogu okarakterizirati kao raspirivanje vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti. Zbog tvrdnje V. A. Istarhova da u svojoj knjizi zastupa poglede slavenske religije neki su autori „Udar ruskih bogova“ klasificirali u literaturu slavenskog rodnovjerja.   Ovaj tekst kritički i analitički promatra najkarakterističnije tvrdnje koje V. A. Istarhov u svojoj knjizi iznosi, pri…

Read More

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Dosadašnja praksa pokazala je da se slavensko rodnovjerje u stručnoj literaturi kvalificira i klasificira na neodgovarajući način. Brojni autori previđaju osnovna pravila znanstvene metode i proizvoljno kvalificiraju slavensko rodnovjerje na osnovi nedovoljne količine podataka. Ovaj rad srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada pokušaj je da se ukaže na metodološke probleme u stručnoj literaturi vezanoj za slavensko rodnoverje i predlože koraci koji bi vodili ka rješenju tih problema. Kroz razmatranje publikacija o slavenskom rodnovjerju više različitih autora ukazano je na neadekvatnost kvalificiranja slavenskog rodnovjerja terminima koju nisu jednoznačni i loše su…

Read More

ŽiariSlav – Stúpaj, stúpaj

ŽiariSlav – Stúpaj, stúpaj

Pogledajte, ako već niste, legendarni slovački rodnovjerni, odnosno vedomecki (kako autor naziva svoj smjer) video spot za pjesmu Miroslava Švickoga (ŽiariSlava), slovačkog glazbenika, filozofa i vedomca koji ovom odličnom pjesmom i spotom raspravlja temu otuđenosti u modernoj, urbanoj civilizaciji i želju za povratkom čovjeka u prirodu.               Stúpaj, stúpaj Nech sa stratí hmla, čo zraky múti, povej vetrík na tej našej púti, Slnko svieti, v duši žiari viera, otvára sa brána všehomiera. Na Kráľovej holi nebo líha, hadí kráľ už hlavu hore dvíha, na…

Read More