žrc. ZIEMISŁAW GRZEGORZEWIC: Bez djece rodnovjerje nema budućnost

Ovoga tjedna upoznajemo vas sa žrecom Ziemisławom, voditeljom i idejnim začetnikom poljske zajednice Kołomir, talentiranim glazbenikom i autorom knjige «Vjera, Zemlja, Obitelj».

 

 

cl16-3

 

Piše: Svetoslav, HRŽ Perunica

Slava rodnim Bogovima, pozdrav Ziemisławe! Reci mi kao prvo nešto kratko o sebi, kako bi čitatelje upoznali sa sugovornikom.
– Dobar dan, ja sam Ziemisław, žrec sam u zajednici Kołomir.Također sam autor knjige «Vjera, Zemlja, Obitelj» (Wiara, Ziemia, Rodzina), objavljene 2014 godine, te sam amaterski glazbenik. Rodnovjerje me zanima već od 2005. godine, a 2009. godine sam počeo praksu kao žrec, ili bolje rečeno – učenje za žreca. Od tada organiziram proslave slavenskih rodnovjernih blagdana, 7 puta godišnje, sve do danas. Također trenutno dovršavam drugu knjigu, te pišem povremeno za portal duchtynia.pl, duhovnu inicijativu koju smo pokrenuli moj prijatelj Dragomir i ja.

Sad kada znamo s kim pričamo, reci nam neke osnovne podatke o udruzi Kołomir (pol. Stowarzyszenie Kołomir), kako i kada ste nastali, nalazite li uzore u drugim rodnovjernim organizacijama slavenskoga svijeta?
– Udruga je 2009. godine počela djelovati kao neformalna zajednica. Tada nitko, uključujući i mene, nije znao što očekivati i koji put je pred nama. Zajednica se sastojala od nekolicine prijatelja, koji su, većinom, imali malo znanja o putu naših predaka. No, svi smo učili, vježbali i razvijali se.2011. godine zajednica je službeno postala udruga. Tijekom sljedećih godina povećao se je broj sudionika i s obzirom da su naši događaji 'otvorenog tipa' ljudi dolaze i odlaze, ali ona «srž»,šačica stalnih članova je uvijek tu. U 2014. Godini broj sudionika na obredima je skočio za skoro 100%. Organiziramo godišnje sedam proslava blagdana: Badnjak (Szczodre Gody) koji označava početak godišnjega kruga, Velju noć (Jare Gody), Jarilovo (Święto Jarowita ili Maik – u doslovnom prijevodu 'svibanjčić'), Kupala (Kupała), Perundan (Święto Peruna), Plodovi (Dożynki) i Djedove (Dziady). Ne znam imamo li baš uzore, ostali smo prilično izolirani od ostalih rodnovjeraca u Poljskoj, uvijek smo išli nekim svojim putem. Naravno, slijedimo slične pokrete iz svih slavenskih (ali i drugih indoeuropskih) zemalja koje nas donekle nadahnjuju.

 

cl16-5

 

Surađuje li vaša udruga sa drugim, sličnim organizacijama u Poljskoj i inozemstvu?
– Vrlo rijetko održavamo kontakt sa drugim organizacijama i individualcima iz Poljske i drugih slavenskih zemalja. Ove godine smo moj prijatelj i ja sudjelovali u 3. Poljskom rodnovjernom vijeću koje je okupilo predstavnike gotovo svih rodnovjernih organizacija iz Poljske. Jedan dio tih zajednica ove godine je uspostavio Savez, koji će predstavljati interese rodnovjernih u većem opsegu.

Kako gledaš (i gledate) na rodnovjerje? Shvaćate li rodnovjerje više kao svjetonazor, očuvanje tradicije i kulture ili kao vjeru i duhovnost u pravom smislu tih riječi?
Oboje. Vjera podrazumijeva postojanje nekakvoga svjetonazora te je duboko ukorijenjena u kulturi. U suvremenom rodnovjerju imamo jake elemente narodne kulture, koja zapravo još uvijek živi u ruralnim dijelovima Poljske. Ti elementi potječu izravno od običaja i vjerovanja naših pretkršćanskih pradjedova i imaju duboko duhovno značenje. Mi upražnjavamo mnoge od njih te tako, u nekoj mjeri, radimo na njihovom očuvanju. Oni su našli svoju ulogu u našoj duhovnosti kao dio naših obreda. Dakle, jedno drugo nadopunjuje. Ako pitaš smatramo li svoja vjerovanja simboličkim, kao što to shvaća jako puno takozvanih rodnovjeraca, odgovor je ne. Rodna vjera se je razvijala sa ljudima, određujući njihov svjetonazor, ali se također rodilo iz njihovog načina gledanja na stvari. Dakle, za primjer, zamisao kako je sunce od grumena zlata iskovao nebeski kovač Svarog svakako je metafora, ALI mi vjerujemo da takav Bog postoji i da je sudjelovao u stvaranju naše zvijezde (ali također i drugih). Dakle, mi ne mislimo da se je to kovanje dogodilo doslovno, nego je prije nastala procesima koje objašnjava suvremena znanost. Danas razumijemo kako se zvijezde rađaju. Naši djedovi su posjedovali jednaku mudrost, samo su sve to razumijeli na jedan više mitološki, poetski način. Drugim riječima, vjerujemo da su zakoni stvaranja postavljeni od strane božanske inteligencije, imenom Bog – Svarog. Stoga da, on je iskovao naše Sunce. Suvremeno rodnovjerje i znanost se slažu na bezbroj razina, samo što mi razumijemo da su Bogovi prava bića i da tako složen mehanizam kao što je svemir nemože nastati slučajno te da su procesi koji se u njemu javljaju posljedica zakona postavljenih od viših bića. No u svakodnevnom životu ne razmišljamo previše o tome. Jednostavno slavimo Bogove i prirodu kakvi jesu, ni više – ni manje. Razmatranje prave prirode i srži svemira je nebeski put, ali vjerovatno ćemo ga svi iskusiti kada nam vrijeme dođe. Ljudi smo, gledamo stvari na ljudski način, sa začinom romantizma, da se tako izrazim. I svi ljudi trebaju kontakt sa Bogovima, na ovaj ili onaj način.

 

cl16-6

 

Koliko se često vaša udruga nalazi? Imate li tjedne skupove ili se nalazite samo na blagdane? Kad smo kod blagdana, koje blagdane slavite?
– Kao zajednica se uglavnom nalazimo na blagdane, s obzirom da mnogi od nas žive na velikim razdaljinama. I kao što sam rekao i ranije, slavimo 7 blagdana tijekom godine: Badnjak (Szczodre Gody) koji označava početak godišnjega kruga, Velju noć (Jare Gody), Jarilovo (Święto Jarowita ili Maik – u doslovnom prijevodu 'svibanjčić'), Kupala (Kupała), Perundan (Święto Peruna), Plodovi (Dożynki) i Djedove (Dziady). Svi se oni sastoje od narodnih običaja, obreda i objeda nakon, tako da imaju i vjersku i društvenu važnost. Zapravo, znamo se toliko dugo samo postali već kao obitelj. Ljudi su također voljni putovati iz daleka kako bi nam se pridružili uz sveti oganj, iako postoje druge rodnovjerne zajednice u njihovoj blizini. 2014. godine smo proširili našu zajednicu te su nam se na obredima pridružili mnogi ljudi izvan naše male sredine. Vidjet ćemo što nam donosi budućnost.

Koje je tvoje shvaćanje Božanskoga svijeta? Što su Bogovi za tebe?
– Djelomično sam na to pitanje odgovorio i ranije, ali razradit ću to malo više. Vjerujemo – ili razumijemo, to je bolja riječ, da su Bogovi prava bića. Samo su «preveliki», pre božanski da bi mi shvatili njihovu prirodu ispravno našim 'zemaljskim glavama'. Naši preci prikazivali su Peruna kao ratnika sa sjekirom i lûkom. To je vizija koju su oni mogli razumijeti. Možda im je Bog to otkrio na taj način. Ali, naravno, mi ne vjerujemo da je On zaista nekakav ratnik, koji sjedi na oblaku, zar ne? Takav prikaz nam samo pomaže da ga razumijemo, da ga približimo. Smatramo Peruna odgovornim za neke zakone, procese u svemiru. Bila je i jest Njegova volja uspostaviti i izvršiti ih, a mi se moramo podčiniti, jer smo samo dio ovoga svijeta. Stoga, da zaključim, smatramo Bogove tvorcima i «administratorima» svemira, skupa sa njegovim zakonima. Ti zakoni također utječu na živote, moral i etiku ljudi. Bogovi su tako složene prirode, da im se možemo približiti isključivo upražnjavajući našu vjeru, tako postajući sve više i više jedno s prirodom. Htio bih izbjeći da ovo sve skupa zvuči kao neke ezoterične new age gluposti, ali sve je tako jednostavno i prirodno da mi je jednostavno teško naći prave riječi kako bih to opisao.

cl16-7

 

Rodnovjerje i politika?
Politika je bitna. Postoji izreka: čak i ako te politika ne zanima, ti zanimaš nju. Danas je mnogo uznemirujućih događaja i procesa u tijeku, koji izravno utječu na dragocijene vrijednosti rodnovjeraca: obitelj, narod, tradicija, vjera. Zapravo je veći dio (posebno zapadnog) svijeta na putu da uništi ove čiste i istinske vrijednosti, stoga je bitno da rodnovjerni imaju svoj glas. Sa druge strane, mnoga politička pitanja podijelila bi rodnovjerne različitih narodnosti. No dobro, to je sasvim prirodno, a mi bi tada trebali tražiti riješenja.

Spomenuo si Bogove – Svaroga i Peruna. Koji se to Bogovi nalaze u vašem 'panteonu'?
– Slavimo Svaroga, Svarožića, Peruna, Velesa, Mokoš, Ladu, Dažboga, Jarila, povremeno i druge Bogove (Rod,Hors, Morana), a osobno često razmišljam i o onima čija su imena zaboravljena. Vjerovatno ih je bezbroj…

 

cl16-8

 

Vjerujete li u taj panteon Bogova ili jednoga (vrhovnog) Boga, čije su ostali Bogovi samo lice i aspekti?
– Mislim da čovjek ne može odgovoriti na ovakvo pitanje. Mislimo da pravu prirodu Bogova jednostavno ne možemo razumjeti, mi samo možemo vidjeti i razumjeti onaj dio kojeg nam oni otkrivaju. Mi smo mnogobošci, tako da da, slavimo mnoštvo Bogova, ali tko miže reći zasigurno jesu li oni posve odvojeni ili lica jednog apsoluta. A možda su ta lica jednoga istovremeno odvojena bića? Može li se išta reći sa sigurnošću? Perun je mnog, kaže izreka – ali jesu li njegove pojave odvojena bića ili njegov identitet, ili pak njegove maske? Ili možda je naše shvaćanje potpuno pogrešno? Mislim da tu jednostavno treba stati. Bogovi su ono što jesu. Vjerovatno ćemo ih svi jednoga dana sresti, kada nam dođe vrijeme.

Rekao si na početku da si napisao knjigu, „Wiara, Ziemia, Rodzina“. O čemu se točno radi?
– Knjiga pokriva temelje rodnovjernog svjetonazora, prakse, obreda i sl. Imamo jako malo literature o tome ovdje, pa sam želio napisati knjigu koja će biti alat jednostavnog pristupa za početnike, ali i vrijedan čitanja onim iskusnijim vjernicima. Tiskali smo samo dvjestotinjak komada, koji su prodani na licu mjesta. Nakon toga knjigu smo dijelili digitalnim putem. Ove, ili početkom iduće godine planiramo napraviti drugo izdanje, ali prvo je na redu nova knjiga na kojoj trenutno radim. Detalji će biti na našoj Facebook stranici, kada tome bude vrijeme.

 

cl16-2

 

Koristiš ime «Ziemisław». Reci mi, radi li se o inicijacijskom imenu, ili si to samo tako odabrao kao duhovno ime. Zašto Ziemisław?
– Ne, to je samo nadimak, kojeg sam u prvom planu odabrao kao pseudonim za pisanje ali i kontakte sa rodnovjernom zajednicom.  Nisam previše sklon «inicijacijskim imenima» i glupim nadimcima koje mnogi, čini mi se, obožavaju i previše. Već imam svoje ime, ime koje mi je otac dao, dovoljno je «inicirajuće». Iako mi se možda ne sviđa, iako meni možda nema nikakvo posebno značenje, ipak bih to trebao poštovati, to je odluka mojega oca – zar ne? Jer znam, za njega je to ime imalo određenu vrijednost, kao što ime mojega sina znači meni. Uglavnom, odabrao sam Ziemisław kao 'potpis' koji će me predstavljati u rodnovjernom svijetu. Naravno, ima značenje: onaj koji slavi svoju zemlju. Ili, onaj koji potječe iz slavne zemlje. Drugi dio, Grzegorzewic, jednostavno je patronim. Ali, kao što rekoh, u životu više volim koristiti svoje pravo ime.

 

cl16-4s

 

Približavamo se i kraju intervjua, pa nekoliko pitanja o dolazećim vremenima. Kako vidiš budućnost rodnovjerja u vašoj zajednici i općenito Poljskoj?
– Postoje dobre inicijative i jaki ljudi, koji čine jako puno za razvoj našega pokreta. Ali cijela sredina je zapravo još uvijek jako, jako malena. Također, jako malen broj rodnovjernih tu ima djecu. A bez njih nema budućnosti, nizašto. Možda griješim, ali meni se čini da mali broj kvantitativno ne znači obavezno da je zajednica i kvalitetna. Što se tiče naše zajednice – vrijeme će isprobati sve, uključujući i nas. Vidjet ćemo u nadolazećim godinama tko je našao put i je li to put naših predaka. Jedno je sigurno: Ja ću zadržati vatre plam. A ukoliko se neki ljudi odluče vratiti za nekoliko godina, odluka je samo njihova. Oni su uvijek dobrodošli i uvijek će biti. Vatra će uvijek gorijeti za njih, kao i za sve nove, također.

Koji su, po tvom viđenju, problemi sa kojima se rodnovjerje suočava u budućnosti?
– Demografija, svakako. Kao što sam napisao i gore, mi gotovo pa nemamo mlađu generaciju. Naravno, dolaze novi ljudi svako malo, ali jako puno ih i odlazi. Ali DJECE ima jako malo. Naša situacija je nešto slično onoj zoroastrijanaca u Iranu, samo daleko gora. Druga prijetnja mogao bi biti progon, ako određeni procesi kojima smo danas svjedoci i dalje budu uznapredovali, vjerojatno znate na što mislim. Također, s obzirom da je rodnovjerje – oprostite mi na izrazu – pomalo ekscentričan pokret, privlači sve vrste čudaka i ljudi koji rodnovjerje shvaćaju kao neku vrstu pubertetske tjeskobne pobune protiv kršćanstva, ništa više. Oni su problem. Rekao bih da je previše ljudi koji bi, umjesto da grade svoje hramove, radije pljuvali po hramovima ostaljih. Rodnovjerju trebaju jake zajednice, sačinjene od ljudi koji znaju što vjeruju i zašto, spremni braniti svoja vjerovanja i ojačati svoje 'pleme' – djecom koja su odgojena sasvim drugačije, nego što su njihovi roditelji odgajani. Za sada je to na žalost samo subkultura. Kao takva, neće napredovati. No, vidjet ćemo što su bogovi pripremili za nas… Nisam ni optimističan, nit' pesimističan. Svi mi moramo posaditi sjemenke i potruditi se da daju puno dobroga uroda. A jesmo li uspješni ili ne, to ćemo vidjeti u budućnosti.

Zahvaljujem ti se puno na ovom ugodnom razgovoru. Bilo bi lijepo da nam za kraj, uz pozdrave, pokloniš neku poljsku mudru izreku, koju će čitatelji dobiti na rastanku 🙂 
– Hvala vam na interesu i zanimljivim pitanjima. Izreka? Izvoli! «Czego Wiosna nie zasiała, tego Jesień nie urodzi» (Što proljeće nije zasadilo, to jesen neće roditi).

 

cl16-9

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *