Sveti gnjev

Sveti gnjev koncept je koji se nalazi usađen u najdublje predjele kulturno – duhovnog života naših predaka, te je prvenstveno vidljiv u obliku božanskog boja Peruna i Velesa.

 

 

 

 

cl15-3

Piše: Gromoboj, HRŽ Perun

Uloga ovog konflikta ima višeslojne odgovore u sebi, neke od čijih značenja još u potpunosti nismo razotrkili i upravo stoga potrebno je promisliti o poziciji gnjeva unutar čovjeka na zemaljskoj razini kao i božanstva na razini materijalne sfere, ali i onih sfera koje naše postojanje transcendiraju. Također, te razine same mogu ponekad biti izmjenjene sukladno s promjenom perspektive tj. stanja ljudske svijesti, što samo iznova naznačuje jedistvno Bogova i čovjeka u njihovoj konačnoj suštini.

Za početak, mogli bismo gnjev podijeliti na dvije osnovne vrste, gdje bi prva označavala razuzdanost i kaos kada je gnjev temeljen na principima profanog, a druga vrsta gnjeva gdje je sakralna usredotočenost u trenutku borbe istaknuta kao događaj oplemenjen metafizičkim svojstvima. Budući da je konflikt na takvoj razini iskustvo često na granici smrti, ovdje se govori o temeljitoj nevezanosti uz materijalni svijet i na kraju svoj vlastiti individualni život. Zbog tog je razloga, kroz sve stare kulture svijeta pa tako i u drevnih Slavena, ratništvu prirodana posebna pozornost gdje su odlike vojne dispicline i karakterne strogoće bile jasno vezane uz nju. Sve ovo bi povelo promatrača na zaključak kako postoji ispravan tj. sakralan oblik gnjeva u čovjeku, ali i u stvaralačkim i uništavalačkim silama prirode, koje pred licem našeg svijeta pripovjedaju priču o požrtvovnosti, snazi i hrabrosti.

 

slika-2

Uspostava bilo kakve strukture u društvu zahtijeva disciplinu i predanost koji su neporecivo vezane uz osobne žrtve i ovladavanje svojim iskonskim nagonima. Svaki društveni napredak stvoren je uz postupke koji su u suprotnosti sa sebičnošću. Razumijevanje ove istine dovele su i do razumijevanja Bogova kao konkretnih utjelovljena te mudrosti, iz razloga što je i sama priroda stvarnosti oko njih funkcionirala po precizno određenim i mjerljivim izmjenama poput godišnjih doba. Svaki aspekt ciklusa iako na prvi pogled se može činiti kaotičan, predstavlja nezamijenjivi dio u jasno određenom mehanizmu koji su naši preci nazvali Hod kroz Godinu.

Temelj shvaćanja cikličnosti Hoda kroz Godinu sa sobom i povlači potrebu za razumijevanjem tzv. „svetog gnjeva“ jer on predstavlja obranu kozmičkog reda od vanjskih napada sila nemira s kojima se jedino može suočiti borbom. Sama činjenica da je svijet i kozmos oko nas postojan svijedoči o prevlasti borbe Bogova vođenih tim sakralnim oblikom gnjeva. Sveti gnjev se ne pronalazi konstantno samo u jednom božanstvu, već se isprepliće s podjednakim intenzitetom kroz sve njih.

Upravo radi svoje metafizičke naravi, koncept svetog gnjeva često nije dovoljno promišljen i ostaje neshvaćen, vezan uz loše strane ljudskog ponašanja tj. naše najgore osjećaje i mane. Nasuprot tome, sakralni oblik svetog gnjeva kakvog pronalazimo npr. u Perunu simbolizira najuzvišenije odlike poput: snage, zaštite bližnjih, obrane svetosti i svijeta, neuništivnost volje i jasan udar sile što otkloni sve prepreke pred sobom. Ova arhetipska borba predstavlja osnovni psihološki uzorak u rodnovjernom bogoslovlju, ako ga takvim možemo nazvati. Upravo je ta kolosalna žustrina, odlika nekih kataklizmičkih događanja na Zemlji poput potresa i poplava, ali i onih diljem kozmosa u vidu supernova, crnih rupa i mnogih drugih događaja kojima se rubna područja današnje astrofizike bave. Na jedan intuitivan način, naši preci prepoznali su te događaje na nadzemaljskoj razini te im pridali obilježja i kvalitete koje su odgovarale njihovom tadašnjem svijetonazoru i znanju.

Ako holistički krenemo tražiti imena tih sila prirode tj. duhovne arhetipove gnjevnih božanstva po svijetu, pronaći ćemo velik broj sličnih božanstva koje sačinjavaju osnovu ove mitološke priče na razini koju je švicarski psiholog Carl Gustav Jung objasnio i utvrdio kao kolektivno nesvjesno. Među njima možemo vidjeti strahotne prikaze Vajrapāṇija (aspekt Buddhine snage), Horusa (egipatski bog sunca, osvete i rata), Þórr (starogermanski bog rata i gromova) itd.

Kroz minula stoljeća ovakvi prikazi inspirirali su generacije ljudi s hrabrošću u suočavanju sa opasnostima oko njih, ali i sa onim opasnosti u njima. U spomen na moć i snagu života kojeg slavimo i naših predaka, izborimo se u svojim bitkama za pobjedu slave te nadiđimo prepreke kaosa u nama.

 

cl15-1

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *