Blagdan Mare 1386. – proljetna ravnodnevnica

Blagdan Mare 1386. – proljetna ravnodnevnica

"Kukavica zakukovala / jutrě rano zeleně jemь lǫzě / zeleně jemь lǫzě na susě jemь drǫzě, / na susě jemь drǫzě, na orkytově jemь, / na orkytově jemь, i na borově jemь, / na holdьně jejь vodě. // To něstь byla kukavica, / to jestь byla molda nevěsta. / Vьsę sǫtь děvojьky za mǫžь otъ šьdly, / samo jestь ostala Mara děvojьka."   Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Proljetna ravnodnevnica službeno će nastupiti 20. ožujka u 10:28 sati, no svi osjećamo da je proljeće već stiglo. Ravnodnevnica označava dan kada se…

Read More

Blagdan Velje noći/Velikdana 1385./1386.

Blagdan Velje noći/Velikdana 1385./1386.

"Na Veliki dan, na prvi dan, / Vino, vino zeleno. / Svi su se, svi se okupili, / Jedino Juraj se nije okupio, Po polju je hodao, žito rodio…"       Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dragi prijatelji, prošao je još jedan hod kroz godinu i otpočeo novi. Jarilo iz podzemlja, gdje su ga po Koledu odveli Velesovi ljudi, napokon kreće u svoj novi Hod kroz godinu, koji će nam donijeti obilje plodova i blagostanja. Uz otključavanje vrata Vireja, kreće nova godina, novi ciklus. Velja noć je bila noć zadnjeg…

Read More

Koledo

Koledo

  Piše: Vatroslava, HRŽ Perunica Pucketanje peći nagoviještava toplinu. Miris slame ispunjava zrak. Bogata trpeza šarenih jela prostire se preda mnom. Trepetljikave sjene svijeća igraju se na zidu. Žamor razgovora, pjesme i glazbe pada u drugi plan dok promatram ozarena lica mojih ukućana. Napokon smo se okupili zbog krune svetkovina Hoda kroz godinu – Badnjak. Blagdan ispunjen dobrom hranom, bliskošću i finim tkanjem obitelji. Djevojke su marljivo cio dan kuhale, spremale te ukrašavale dom uz smijeh i pjevanje, pored brašna i pare, isplele smo čvršće spone naših prijateljstava za dugu…

Read More

Maksim Suharev – tvorac začudne umjetnosti slavenskih arhetipova

Maksim Suharev – tvorac začudne umjetnosti slavenskih arhetipova

Odlučili smo, osim vizualno, istražiti i kontekstualno jednog od najinspirativnijih umjetnika današnjice u rodnovjernome svijetu, Maksima Suhareva, i pogledati malo dublje što stoji iza njegove umjetnosti, odakle crpi inspiraciju i što ona ustvari prikazuje. Prošli smo brojne njegove zapise na osobnim blogovima, internetskim stranicama i društvenim mrežama, kako na engleskom tako i ruskom jeziku te smo mnogo toga saznali. Danas vam donosimo dijelove njegovih razmišljanja uz prikladnu galeriju njegovih najpoznatijih radova.     Pripremio: Vlk, HRŽ Perunica   Maksim Suharev, sibirski umjetnik čije inspirativne umjetničke radove skoro svakodnevno brojne slavenske…

Read More

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Koga udaraju Istarhovljevi bogovi?

Tekst srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada razmatra knjigu „Udar ruskih bogova“, Vladimira Aleksejeviča Istarhova, objavljenu u Moskvi 1999. godine, koja predstavlja Istarhovljev osobni manifest, obojen ultradesničarskom ideologijom, antikršćanstvom i antijudaizmom, pri čemu se iznose ideje i stavovi koji se mogu okarakterizirati kao raspirivanje vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti. Zbog tvrdnje V. A. Istarhova da u svojoj knjizi zastupa poglede slavenske religije neki su autori „Udar ruskih bogova“ klasificirali u literaturu slavenskog rodnovjerja.   Ovaj tekst kritički i analitički promatra najkarakterističnije tvrdnje koje V. A. Istarhov u svojoj knjizi iznosi, pri…

Read More

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Kvalifikacija slavenskog rodnovjerja u stručnoj literaturi – neopaganizam ili etnička religija

Dosadašnja praksa pokazala je da se slavensko rodnovjerje u stručnoj literaturi kvalificira i klasificira na neodgovarajući način. Brojni autori previđaju osnovna pravila znanstvene metode i proizvoljno kvalificiraju slavensko rodnovjerje na osnovi nedovoljne količine podataka. Ovaj rad srpskog autora Milana Petrovića iz Svevlada pokušaj je da se ukaže na metodološke probleme u stručnoj literaturi vezanoj za slavensko rodnoverje i predlože koraci koji bi vodili ka rješenju tih problema. Kroz razmatranje publikacija o slavenskom rodnovjerju više različitih autora ukazano je na neadekvatnost kvalificiranja slavenskog rodnovjerja terminima koju nisu jednoznačni i loše su…

Read More

ŽiariSlav – Stúpaj, stúpaj

ŽiariSlav – Stúpaj, stúpaj

Pogledajte, ako već niste, legendarni slovački rodnovjerni, odnosno vedomecki (kako autor naziva svoj smjer) video spot za pjesmu Miroslava Švickoga (ŽiariSlava), slovačkog glazbenika, filozofa i vedomca koji ovom odličnom pjesmom i spotom raspravlja temu otuđenosti u modernoj, urbanoj civilizaciji i želju za povratkom čovjeka u prirodu.               Stúpaj, stúpaj Nech sa stratí hmla, čo zraky múti, povej vetrík na tej našej púti, Slnko svieti, v duši žiari viera, otvára sa brána všehomiera. Na Kráľovej holi nebo líha, hadí kráľ už hlavu hore dvíha, na…

Read More

Novi blagdanari za novi hod kroz godinu

Novi blagdanari za novi hod kroz godinu

Kao i svake nove obredne godine, na prvi dan, blagdan Velikdana, Savez hrvatskih rodnovjeraca objavljuje blagdanar za tekuću godinu sa svim blagdanima koji se slave u hrvatskom rodnovjerju prem Savezu hrvatskih rodnovjeraca, prikazom mjesečevih mijena te državnim blagdanima i praznicima u Republici Hrvatskoj.           Ako želite svoj primjerak, možete dogovoriti nabavku i naručiti po cijeni od 15 kn (komad) plus poštarina. Kontakt na shr@rodnovjerje.com.hr        

Read More

Blagdan Velje noći/Velikdana 1384./1385.

Blagdan Velje noći/Velikdana 1384./1385.

"Na Veliki dan, na prvi dan, / Vino, vino zeleno. / Svi su se, svi se okupili, / Jedino Juraj se nije okupio, Po polju je hodao, žito rodio…"       Piše: Vlk, HRŽ Perunica Dragi prijatelji, došao je i taj dan. Kolo se još jednom okrenulo, a u susret nam dolazi Velikdan! Jarilo iz podzemlja, gdje su ga po Koledu odvezli Velesovi ljudi, napokon kreće u svoj novi Hod kroz godinu, koji će nam donijeti obilje plodova i blagostanja. Uz otključavanje vrata Vireja, kreće nova godina, novi ciklus….

Read More

Molfar Nečaj

Molfar Nečaj

Odličan polusatni dokumentarac o pokojnom karpatskom molfaru Ukrajincu Mihajlu Nečaju, koji je proveo čitav život u prirodi, učeći od nje te liječeći ljude i životinje tradicijskim duhovno-magijskim metodama.       Dokumentarac na ukrajinskom jeziku s engleskim podnapisima "Molfar Nečaj":

Read More